REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-17/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Ivane Bilušić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Mihetec kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĆM, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog ĆM podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-644/2024 od 11. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 17. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba optuženog ĆM odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim, uvodno navedenim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, nakon donošenja nepravomoćne presude, kojom je optuženi ĆM proglašen krivim zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. KZ/11., pod točkom I. izreke je, na temelju članka 127. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24 – dalje: ZKP/08.), protiv optuženog ĆM produljen istražni zatvor iz zakonske osnove sadržane u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08. Pod točkom II. izreke, optuženiku je u istražni zatvor uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od njegovog uhićenja 6. rujna 2024. pa nadalje.
2. Pravodobnu žalbu podnio je optuženi ĆM po branitelju po službenoj dužnosti Dinku Sičiću, odvjetniku iz Velike Gorice, bez navođenja zakonskih osnova iz kojih se žalba podnosi, no sadržajno proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine ili preinači.
3. Spis predmeta je u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08. dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba optuženog ĆM nije osnovana.
5. Žalitelj u žalbi osporava postojanje posebnih zakonskih pretpostavki za daljnju primjenu istražnog zatvora protiv optuženika. Naime, žalitelj navodi da okolnost što je optuženik državljanin Savezne Demokratske Republike Nepal nije dostatna za zaključak da bi isti boravkom na slobodi postao nedostupan tijelima kaznenog progona i sudbene vlasti Republike Hrvatske. Nadalje, žalitelj drži da je odlukom o produljenju istražnog zatvora sud povrijedio i načelo razmjernosti. Također, žalitelj smatra da bi se svrha istražnog zatvora u konkretnom slučaju mogla ostvariti i primjenom blažih mjera opreza iz članka 98. ZKP/08.
6. Prije svega se napominje, iako se u tom dijelu rješenje ne pobija, da je pravilno utvrđeno postojanje osnovane sumnje na počinjenje terećenog kaznenog djela kao općeg uvjeta za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., a ta sumnja proizlazi iz prikupljenih dokaza koji su rezultirali donošenjem nepravomoćne presude, kojom je optuženi ĆM proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. KZ/11. te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, uz izricanje djelomične uvjetne osude, na način da se od kazne na koju je osuđen ima izvršiti osam mjeseci, dok se preostali dio kazne u trajanju deset mjeseci neće izvršiti ako optuženik u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo.
7. Nadalje, protivno prigovorima žalitelja, pravilno je utvrđeno postojanje posebnih okolnosti koje ukazuju na realnu i razumno predvidivu opasnost da bi optuženi ĆM puštanjem na slobodu mogao napustiti teritorij Republike Hrvatske i time postati nedostupan njezinim pravosudnim tijelima.
7.1. Naime, prema podacima u spisu predmeta, optuženik je državljanin Savezne Demokratske Republike Nepal, s privremeno prijavljenim boravištem u [adresa] u [adresa]. Optuženik za teritorij Republike Hrvatske nije ni na koji drugi način vezan, nema nekretnina, a niti ga neka druga okolnost osobne, imovinske, obiteljske ili poslovne prirode veže za područje Republike Hrvatske. Stoga je razvidno da bi puštanjem na slobodu mogao napustiti teritorij Republike Hrvatske i postati nedostupan pravosudnim tijelima. Imajući u vidu sve navedeno, kao i međunarodni karakter inkriminiranog kaznenog djela te kaznu koja mu je nepravomoćnom presudom izrečena, a što bi mogao biti daljnji motiv optuženiku za napuštanje Republike Hrvatske, pravilno je produljen istražni zatvor iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08., a u svrhu prevencije opasnosti od bijega.
8. U odnosu na navode žalitelja da bi se u konkretnom slučaju svrha istražnog zatvora mogla ostvariti i mjerama opreza, prvostupanjski sud je ispitao mogućnost zamjene istražnog zatvora blažim mjerama te je, imajući u vidu sve naprijed navedeno u svojoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti, a osobito uzimajući u obzir nepravomoćno donesenu presudu, kao i činjenicu da je optuženik državljanin Savezne Demokratske Republike Nepal, koja nije članica Europske unije i u koju državu optuženik može otići, a čime bi se znatno otežalo vođenje kaznenog postupka, i po ocjeni ovoga suda, pravilno utvrdio da se u konkretnom slučaju svrha koja se želi postići istražnim zatvorom ne može ostvariti zamjenom istražnog zatvora jamstvom ili nekom od blažih mjera predviđenih odredbama ZKP/08., a kako to žalitelj neosnovano predlaže u žalbi.
9. Jednako tako razmatrano je i da li je povrijeđeno načelo razmjernosti. Naime, prilikom ocjenjivanja povrede ovog načela, sukladno odredbi članka 122. stavka 2. ZKP/08., vodi se računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora. Imajući na umu sve navedeno, kao i odredbe iz članka 133. ZKP/08. o maksimalnom trajanju istražnog zatvora te činjenicu da je nepravomoćnom presudom optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, drugostupanjski sud ocjenjuje da nije došlo do povrede načela razmjernosti.
10. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon, odluka je donesena po ovlaštenom tijelu te nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
11. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08.
Velika Gorica, 17. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Gordana Paljevec
