REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-487/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Ivane Bilušić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Jelene Busija kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog OĆ, zbog kaznenog djela iz članka 331. stavka 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sisku od 14. listopada 2024. broj K-114/2023-5, u sjednici održanoj 17. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Sisku, optuženi OĆ je proglašen krivim zbog kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, iz članka 331. stavka 1. KZ/11. Na temelju citirane zakonske odredbe, optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine, a primjenom članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda, tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik za vrijeme tri godine ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju članka 331. stavka 7. KZ/11., optuženom OĆ su oduzeti: poluautomatski pištolj marke Crvena zastava, model M57, cal. 7,62 mm, tvorničkog broja [tvornički broj]; 84 komada vojnog streljiva cal. 7,9 mm; 142 komada streljiva cal. 7,62x25 mm; 5 komada patrona cal. 16 mm; 105 komada streljiva cal. 308 WIN; 5 komada streljiva cal. 7,62x25 mm; 40 komada streljiva cal. 7,65 mm; 38 komada streljiva cal. 8x57 mm; 18 komada streljiva cal. 7,9 mm; 1 komad vježbovnog streljiva cal. 7,9 mm; 2 komada streljiva cal. 5,45x39 mm; 632 komada vojnog streljiva cal. 7,62x39 mm; prema potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Blatuša serijskih brojeva [serijski broj] i 01341224 od 11. kolovoza 2022., te je određeno njihovo uništenje po pravomoćnosti presude.
1.2. Primjenom 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP/08.), optuženi OĆ je dužan u roku od trideset dana od pravomoćnosti presude platiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu 250,41 eura, koji se odnose na troškove vještačenja u iznosu 200,41 eura te paušalne svote u iznosu 50,00 eura.
2. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni, s prijedlogom pobijanu presudu preinačiti te optuženika osuditi na bezuvjetnu kaznu zatvora.
3. Optuženi OĆ je putem branitelja Marka Bebeka, odvjetnika iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek iz Siska, odgovorio na žalbu, predlažući žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.
4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
5. Žalba je neosnovana.
6. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog odluke o kazni, smatrajući izrečenu uvjetnu osudu preblagom i neprikladnom za ostvarenje svrhe kažnjavanja.
6.1. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
6.2. Suprotno tvrdnjama državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio kako će se primijenjenom uvjetnom osudom, bez izvršenja kazne, ostvariti svrha kaznenopravne sankcije.
6.3. S tim u vezi, prvostupanjski sud je pravilno optuženiku olakotnim cijenio njegovu dosadašnju kaznenu neosuđivanost, te priznanje kaznenog djela i iskazano iskreno kajanje i žaljenje, kao što su pravilno olakotnima ocijenjene optuženikove osobne i imovinske prilike, odnosno njegova aktualna usmjerenost ka socijalno prihvatljivom ponašanju, iskazanom kroz sklapanje braka i redovitu zaposlenost, dok je u smislu otegotne okolnosti sud imao u vidu neadekvatno skladištenje veće količine streljiva.
6.4. Nije u pravu državni odvjetnik kada, ističući količinu streljiva koje je optuženik posjedovao, smatra da je prvostupanjski sud propustio adekvatno cijeniti jačinu povrede zaštićenog dobra. Naime, pored toga što je veća količina streljiva konstitutivno obilježje zakonskog bića kvalificiranog oblika kaznenog djela iz članka 331. stavka 3. KZ/11., način počinjenja djela i okolnosti pod kojima je ono počinjeno se pravilno odražavaju u vrsti i mjeri kazne, a prilikom izricanja iste je pravilno ocijenjena apstraktna opasnost koja proizlazi iz posjedovanja veće količine streljiva u neadekvatnim uvjetima. Pri tomu, treba imati u vidu da počinjenjem kaznenog djela nije nastala nikakva šteta. Isto tako, upirući na optuženikovu "ustrajnost" u protupravnom postupanju, državni odvjetnik zanemaruje da je optuženik osuđen zbog neovlaštenog posjedovanja jednog poluautomatskog pištolja i veće količine streljiva u jednom, činjenično specificiranom danu, pa je neosnovano žaliteljevo pozivanje na dugotrajnost razdoblja posjedovanja. Pored toga, žalitelj neopravdano obezvređuje značaj optuženikovog priznanja kaznenog djela. Naime, optuženik je kazneno djelo priznao već prilikom prvog ispitivanja, te takvim iskazom pokazao spremnost preuzimanja odgovornosti za vlastito protupravno ponašanje. Optuženikovo priznanje je potom omogućilo žurno i učinkovito vođenje postupka te je očito imalo utjecaja na ekonomičnost postupka. Uz navedeno, sud prvog stupnja je pravilno iskrenim ocijenio optuženikovo kajanje i žaljenje, koje ne predstavlja samo verbalizaciju, jer je prema promjenama u aktualnom načinu života optuženika, po svemu usklađenom s općeprihvaćenim društvenim normama, razvidno da je počinjeno kazneno djelo, premda ozbiljni, tek izdvojeni događaj i svojevrsni eksces u optuženikovom ponašanju.
7. S obzirom na izloženo, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11.), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), bilo je opravdano optuženika osuditi na kaznu zatvora u trajanju jedne godine te istu uvjetovati na vrijeme tri godine. Imajući u vidu konkretne okolnosti i način počinjenja djela, odnosno stupanj povrede zaštićenog dobra, upravo ovako odmjerenom kaznom, koja je primjerena počinjenom djelu i osobi počinitelja, izraziti će se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
7.1. Stoga, strože kažnjavanje za koje se zalaže državni odvjetnik, predlažući izricanje bezuvjetne kazne zatvora, nije osnovano.
8. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija.
9. Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bile ostvarene ni bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
10. Imajući u vidu izloženo, primjenom odredbe članka 482. ZKP/08., trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
Velika Gorica, 17. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
