Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-3283/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić, kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vinku Ljubičiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1. BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. US iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. OS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Dobrili Tenžera-Kerum, odvjetnici u Sinju, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-64/2024 od 20. rujna 2024., dana 17. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-64/2024 od 20. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je kako glasi:
"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;
- Utvrđuje se da su tuženi zasmetali posjed prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], time što su početkom mj. srpnja 2016. god. na dijelu te nekretnine, koji dio je u skici premjeravanja izrađene od strane HS od dana 22.04.2014. god., koja je priložena u ovom spisu, postavili poljoprivredne alatke, željezna vrata, drva, te slične prepreke, kojima je onemogućen prolazi i provoz preko tog dijela nekretnine, pa im se naređuje da u roku od 8 dana i solidarno uspostave ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, dakle da uklone spomenute prepreke, poljoprivredne alatke, željezna vrata, drva i sl., te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje u buduće.
- Dužni su tuženi u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak." II Dužan je tužitelj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženicima pod 1- 5 parnični trošak u iznosu od 1.114,88 Eur."
2. Protiv tog rješenja žali se tužiteljica zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu s žalbenim navodima, podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljice, tuženici su osporili navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje bitne povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice usmjeren na pružanje sudske zaštite posjeda prava služnosti prolaza i provoza preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7. Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev jer smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke propisane posjedovne zaštite u smislu odredbe članka 21. i članka 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV).
8. Prema odredbi članka 10. stavak 5. ZV-a faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava), izjednačeno je sa suposjedom prava stvari, pa se na posjed prava služnosti primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Slijedom citirane odredbe u svezi s odredbom članka 29. stavak 1. ZV-a sam zakon pruža zaštitu ne samo posjedu stvari, nego i posjedu prava (stvarnih služnosti), a samim time i prava prolaza i provoza.
9. Odredbom članka 21. stavak 1. ZV-a propisano je kako onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.
10. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (članak 21. stavak 3. ZV-a).
11. Posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je štititi svoj posjed putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (članak 22. stavak 1. ZV-a).
12. U smislu citiranog, propisani cilj posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja, pa je rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava, u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti puta u smislu prava provoza i prolaza po predmetnom putu.
13. Posjed se može smetati bilo kojim činom, bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet. Relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen (ometan) u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom.
14. U konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da spornom betonskom stazom nije moguć provoz vozilima, budući da je betonski put širine svega 1,30 cm i dužine 14,50 m, te da betonska staza vodi isključivo do ulaznih vrata gospodarskog objekta u vlasništvu tuženika, kao i da se na spornoj betonskoj stazi ne nalaze poljoprivredne alatke, željezna vrata, drva i slične prepreke, kao što to tužiteljica tvrdi.
15. Činjenica da je tuženik 1., eventualno, u razdoblju do 4. lipnja 2016. postavo sajlu i na zid istaknuo tablu na kojoj piše "Privatni posjed" nije predmet ovog postupka.
16. Tijekom cijelog postupka tužiteljica izričito tvrdi da su djelatnici Policijske postaje Sinj po njenoj dojavi uredovali na licu mjesta, početkom mjeseca srpnja 2016. Međutim, nakon dostave obavijesti PU Splitsko-dalmatinske od 14. lipnja 2024., ista navodi kako postoji mogućnost da je činjenicu smetanja posjeda prijavila na broj 112 na PU Splitsko-dalmatinsku, koja navedeni događaj mogla ali nije prijavila na PP Sinj.
17. Iz stanja spisa proizlazi da činjenično stanje utvrđeno tijekom postupka provedenim dokazima ukazuje na nešto drugo što se dogodilo prije 4. lipnja 2016. od onoga što tužiteljica traži predmetnom tužbom, pa kako tužiteljica nije dokazala svoje tvrdnje, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
18. Odredba članka 8. ZPP-a odnosi se na načelo slobodne ocjene dokaza provedenih tijekom postupka, pri čemu se navedenom odredbom utvrđuje koje sve okolnosti prvostupanjski sud treba uzeti u obzir pri utvrđenju relevantnih činjenica, a na osnovi slobodne ocjene provedenih dokaza.
19. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski je sud provedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, utvrđujući relevantne činjenice na kojima temelji svoju ocjenu neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, pri čemu navedeno uvjerenje prvostupanjskog suda u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica ima pravnu i činjeničnu osnovu u sadržaju dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka, zbog čega ocjena provedenih dokaza nema za posljedicu niti nepravilnost, niti nezakonitost pobijanog rješenja.
20. Pri obračunu troškova postupka, sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) pravilno obračunao troškove koji su bili neophodni za vođenje ovog postupka.
21. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Splitu, 17. siječnja 2025.
Sutkinja
Nediljka Radić