REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2027/2019-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Carmen Topalušić, u pravnoj stvari tužitelja KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Maričević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici UŠ, dipl. pravnici, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. studenoga 2024. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 16. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 5.382,41 eura sa zakonskom zateznom kamatom:

- na iznos od 2.654,46 eura od 12. travnja 2019. do isplate,

- na iznos od 929,06 eura od 1. kolovoza 2019. do isplate,

- na iznos od 1.301,18 eura od 3. svibnja 2024. do isplate,

- na iznos od 398,17 eura od 12. travnja 2019. i

- na iznos od 99,54 eura od 3. svibnja 2024. do isplate,

i to do 1. siječnja 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj zahtijeva od suda naložiti tuženiku isplatiti tužitelju ostali iznos od 470,01 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 12. travnja 2019. do isplate i zakonsku zateznu kamatu:

- na iznos od 929,06 eura od 12. travnja 2019. do 1. kolovoza 2019.,

- na iznos od 1.301,18 eura od 12. travnja 2019. do 3. svibnja 2024. i

- na iznos od 99,54 eura od 12. travnja 2019. do 3. svibnja 2024. godine.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 2.070,71 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 16. siječnja 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u ostalom iznosu od 250,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 16. siječnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo, u bitnom, da je 4. travnja 2018. zadobio ozljedu na radu u proizvodnom pogonu poslodavca STRAŽAPLASTIKA d.d. u odjelu transporta i regeneracije, na mlinu za mljevenje otpadnih gajbi, kada je tužitelj nakon što je samljeo određenu količinu otpada od tuba (grude) odlučio očistiti mlin da bi mogao nastaviti s mljevenjem drugog materijala. Zaustavio je stroj za mljevenje, očistio grotlo mlina, prišao čišćenju pripadajućeg transportera na način da je skinuo poklopac na dnu transportera kako bi zaostali materijal ispao kroz navedeni otvor u postavljenu plastičnu posudu koja se nalazila na podu. Kod te radne operacije transporter je bio u radu kako bi lakše izbavio zaostali mljeveni materijal. Kad se tužitelj sagnuo da uzme punu posudu materijala koji je ispao iz transportera, približio se rukom otvoru u kojem se nalazi spirala (puž) transportera, te mu je ona zahvatila kažiprst desne ruke i amputirala ga pritiskom "puža" o metalni dio otvora za čišćenje transportera. U naprijed opisanoj nezgodi tužitelj je zadobio traumatsku amputacija drugog prsta (kažiprsta desne ruke) i akutnu reakcija na stres – pogoršanje postojećeg stanja, što je sve pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji. U trenutku ozljede na radu, poslodavac tužitelja je bio osiguran kod tuženika.

2. Imajući u vidu težinu povrede i sve okolnosti slučaja, tužitelj drži da pravičnu novčanu naknadu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje predstavlja iznos od 62.000,00 kuna (15.000,00 kuna za duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti, 20.000,00 kuna za pretrpljene tjelesne boli, 15.000,00 kuna za pretrpljeni strah i 12.000,00 kuna za naruženje), te da ima pravo na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 3.000,00 kuna, ukupno 65.000,00 kuna.

3. Kako mu je tuženik u mirnom postupku isplatio nesporan dio štete u iznosu od 35.000,00 kuna, to zahtijeva razliku od 30.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 12. travnja 2019., kao dana kada je pozvao tuženika da mu u mirnom postupku naknadi štetu, pa do isplate.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu na naveo da priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju temeljem police osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti koju osiguranik Stražaplastika d.d. ima sklopljenu s tuženikom, te odgovornost za nastanak štetnog događaja.

5. Međutim, osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, jer iznos od 35.000,00 kuna, koji je tužitelju isplatio u mirnom postupku, predstavlja pravičnu novčanu naknadu, obzirom na činjenicu da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio tjelesnu ozljedu u vidu traumatske amputacije proksmilanog članka kažiprsta desne šake, uslijed koje su kod tužitelja zaostale trajne posljedice u manjem stupnju. Ujedno je kod tužitelja nastupila i dekompenzacija psihičkog stanja, ali je iz medicinske dokumentacije razvidno da se tužitelj od 2007. liječi od PTSP-a.

6. Nakon što su strankama dostavljeni nalazi i mišljenja medicinskih vještaka, tužitelj je, pozivajući se na nalaz i mišljenje vještaka i izmijenjene orijentacijske kriterije, u podnesku od 3. svibnja 2024. povisio svoj odštetni zahtjev na iznos od 5.852,42 eura, a koji iznos, po tvrdnji tužitelja, predstavlja zbroj povišene, a po tužitelju pravične, novčane naknade neimovinske štete od 10.000,00 eura i povišene naknade imovinske štete od 497,71 eura, ukupno 10.497,71 eura umanjen za isplaćeni iznos od 35.000,00 kuna.

7. Tuženik, kojemu je podnesak tužitelja od 3. svibnja 2024. dostavljen 7. svibnja 2024., bez prethodnog protivljenja, upustio se u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi na ročištu za glavnu raspravu održanom 13. studenoga 2024., pa se smatra da je pristao na preinaku tužbe.

8. Naime, prema odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08. i 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP), koja se u ovom postupku pokrenutom 1. kolovoza 2019. primjenjuje temeljem odredbe čl. 39. i 117. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj:70/19.), propisano je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

9. Nadalje, odredbom čl. 190. st. 4. ZPP-a propisano je da će se smatrat da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci.

10. Ovaj sud je tijekom postupka izvršio uvid u prijavu o ozljedi na radu od 4.4.2018. (str. 4-7 spisa), privitak polici br. [broj police] od 11.6.2018.(str. 8-11 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 24.5.2018. (str. 12-18 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 19-45 spisa), fotografije (str. 46-49 spisa), zahtjev za naknadom neimovinske štete van spora od 11.4.2019. (str. 50 spisa) i karton pacijenta (str. 59-110 spisa), te je izveo dokaz medicinskim vještačenjima (str. 112-113, 138-140 i 152 spisa).

11. Na temelju ocjene izvedenih dokaza, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

12. Naime, vještak dr. Žarko Rašić je u svom pisano iznijetom nalazu i mišljenju naveo, u bitnom, da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio traumatsku amputaciju desnog kažiprsta. Stanje po amputaciji dovelo je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 10% i ujedno predstavlja naruženost srednjeg stupnja koja je vidljiva kada se gleda šaka tužitelja.

13. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 4 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 15 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 60 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

14. Tužitelju je nakon predmetnog štetnog događaja bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 3 sata dnevno, zatim 45 dana po 2 sata, te još 30 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično, uzimajući u obzir da je tužitelj dešnjak.

15. Nadalje, vještak dr. Gordan Makarić je u svom pisano iznijetom nalazu i mišljenju naveo, u bitnom, da iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj zbog stradavanja u predmetnom štetnom događaju na psihičkom planu razvio pogoršanje, odnosno reaktiviranje simptomatike PTSP-a (F43.1). Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i ozljede, kao i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede duševnog zdravlja. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 12. travnja 2019. godine.

16. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. U sklopu prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjerenog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni, oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj.

17. Tužitelju je smanjenja životna aktivnost s naslova pogoršanja 5%, te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu, time da je navedeno potrebno objediniti s nalazom vještaka kirurga.

18. Potom su vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Gordan Makarić na ročištu održanom 13. studenoga 2024. naveli da ponovnim uvidom u predmetni spis, priloženu medicinsku dokumentaciju, te njihove pisane nalaze i mišljenja daju njihovu objedinjenu i realnu ocjenu trajnog smanjenja životne aktivnosti u visini od 13%. Ujedno je vještak dr. Gordan Makarić na pitanje tuženika da li je prilikom ocjene kvalifikatornih okolnosti uzeo u obzir da je tužitelj i prije predmetnog štetnog događaja bolovao od PTSP-a odgovorio da je, uz napomenu da se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj, a što je vidljivo iz njegovog pisanog nalaza i mišljenja.

19. Ovaj sud je ocijenio da su vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Gordan Makarić zasebne nalaze i mišljenja izradili stručno i objektivno, te da su njihovi nalazi i mišljenja, kao i usmeno objedinjena ocjena trajnog smanjenja životne aktivnosti tužitelja, dani razložno i u skladu s medicinskom dokumentacijom koja je priložena u spis, uključujući i zdravstveni karton tužitelja.

20. Stoga je ovaj sud, a imajući u vidu i da niti jedna stranka nije iznijela nikakve prigovore na njihove nalaze i mišljenja, niti je predlagala novo medicinsko vještačenje, prihvatio nalaze i mišljenja i objedinjenu ocjenu trajnog smanjenja životnih aktivnosti vještaka dr. Žarka Rašića i dr. Gordana Makarića.

21. Ovaj sud je ocijenio da okolnosti konkretnog slučaja i utvrđena težina povreda kod tužitelja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046., te čl. 1100. st. 1 Zakona o obveznim odnosima, "Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO).

22. Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, a posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, postotak smanjenja životnih aktivnosti (13%), neugodnosti tijekom liječenja opisane u medicinskoj dokumentaciji i u nalazu i mišljenju vještaka (bolnička liječenja od 4.4.2018. do 6.4.2018., od 15.10.2018. do 20.11.2018. i od 14.1.2019. do 8.2.2019., operacijski zahvat, pregledi i kontrole od strane kirurga, fizijatra, psihijatra i psihologa), stupanj i mjesto naruženosti opisano u nalazu i mišljenju vještaka i vidljivo na fotografijama na str. 46-49 spisa, dob tužitelja u vrijeme predmetnog štetnog događaja (50 godina, rođen **.**.1967.) i njegovo zanimanje (radnik za jednostavne poslove prema prijavi o ozljedi na radu), ovaj sud je ocijenio da iznos od 9.530,00 eura predstavlja pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje.

23. Kako je tuženik isplatio tužitelju na ime pravične novčane naknade iznos od 35.000,00 kuna, što predstavlja iznos od današnjih 4.645,30 eura (po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna), to mu je ostao dužan isplatiti ostalih 4.884,70 eura.

24. Tužitelj, temeljem odredbe čl. 943. st. 4. ZOO-a, a budući da mu tuženik nije isplatio pravičnu novčanu naknadu na koju ima pravo već manji iznos (koji mu nije isplatio na ime predujma, već na ime pravične novčane naknade), ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na naknadu za neimovinsku štetu i to na neisplaćenu razliku neimovinske štete od 2.654,46 eura (55.000,00 kuna – 35.000,00 kuna = 20.000,00 kuna, odnosno današnjih 2.654,46 eura) od 12. travnja 2019. (prvi dan iza dana kada je nesporno podnio Zahtjev za naknadom neimovinske štete van spora – str. 50 spisa) do isplate, na neisplaćenu razliku neimovinske štete od 929,06 eura (62.000,00 kuna – 35.000,00 kuna = 27.000,00 kuna, odnosno 3.583,52 eura - 2.654,46 eura) od 1. kolovoza 2019., kada je tu povišenu razliku zahtijevao tužbom, pa do isplate i na ostali iznos od 1.301,18 eura od 3. svibnja 2024., kada je tu povišenu razliku zahtijevao u podnesku od navedenog datuma, pa do isplate.

25. Nadalje, tužitelj temeljem odredbe čl. 943. st. 4. ZOO-a, ima pravo i na naknadu za imovinsku štetu zbog potrebne mu tuđe pomoći u zahtijevanom iznosu od 497,71 eura (1095. st. 1. ZOO), jer mu je tuđa pomoć bila potrebna prema prihvaćenom nalazu i mišljenju vještaka 150 sati i jer je ovaj sud, primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, a imajući u vidu da tužitelj nije dokazivao cijenu sata tuđe pomoći osobe koja se time bavi u [adresa], gdje tužitelj prebiva, utvrdio cijenu sata tuđe pomoći u iznosu od 3,32 eura.

26. Tužitelj ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na iznos od 398,17 eura od 12. travnja 2019. (prvi dan iza dana kada je nesporno podnio Zahtjev za naknadom neimovinske štete van spora kojim je tražio po ovoj osnovi 5.000,00 kuna, a tužbom snizio na 3.000,00 kuna) do isplate, a na povišeni iznos po ovoj osnovi od 99,54 eura od 3. svibnja 2024., kada je tu povišenu razliku zahtijevao u podnesku od navedenog datuma, pa do isplate.

27. Naime, zakonska zatezna kamata ne može početi teći prije nego što je tužitelj postavio zahtjev za naknadu štete (u tom smislu VSRH u Rev 1133/21 od 14. prosinca 2021.).

28. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud je odlučio kao pod toč. I. i II. izreke.

29. Kada tuženik u sudskom postupku istakne prigovor namirenja cjelokupne štete isplaćene u izvansudskom postupku, time osporava i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, pa izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem u slučaju kada tuženik ospori visinu potraživanja preko nesporno isplaćenog iznosa u mirnom postupku, tužitelj dokazuje osnovu i visinu potraživanja (VSRH u Rev-736/2023-2 od 21.2.2024.).

30. Tužitelj je s osnovom uspio u cijelosti, dakle 100%, a s visinom konačno postavljenog tužbenog zahtjeva s 91,97% (5.382,41 eura od 5.852,42 eura), pa je uspjeh tužitelja 95,99% (191,97%:2).

31. U konkretnom slučaju neuspjeh tužitelja od 4,01%, po ocjeni ovoga suda, predstavlja razmjerno neznatan neuspjeh, jer zbog tog neuspjeha nisu nastali nikakvi posebni troškovi postupka, a imajući pritom u vidu i da se vrijednosti predmeta spora iz tužbe (30.000,00 kuna, odnosno 3.981,68 eura) i konačno postavljena vrijednost predmeta spora (5.852,42 eura), kao i vrijednost prihvaćenog dijela konačno postavljenog tužbenog zahtjeva (5.382,41 eura), nalaze unutar istog razreda važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23., dalje: OT), kojom je propisano da kad sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52. toč. 3. OT).

32. Stoga se odluka ovoga suda o troškovima postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

33. Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe od 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), sastava podnesaka od 11.9.2019. i 3.5.2024. od po 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT) i zastupanja na ročištima od 12.12.2019., 25.9.2020. i 13.11.2024. od po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), ukupno 600 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) iznosi 1.200,00 eura, a s porezom na dodanu vrijednost od 25% (300,00 eura) 1.500,00 eura.

34. Tužitelju nije priznat trošak sastava prijedloga za nagodbu, jer postojećim zakonskim propisima nije predviđeno vođenje postupka prije sudskog postupka po zahtjevu za naknadu štete od osiguratelja poslodavca od odgovornosti prema radnicima, a u smislu Tbr. 32. OT.

35. Ukupnom trošku tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku valjalo je priznati trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 398,17 eura (2.500,00 kuna, odnosno 331,81 eura + 66,36 eura), trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 86,27 eura i trošak sudske pristojbe na ovu presudu u zahtijevanom iznosu od 86,27 eura (Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, "Narodne novine", broj: 37/23.).

36. Stoga, ukupno priznati trošak tužitelja, koji mu je dužan nadoknaditi tuženik, iznosi 2.070,71 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 16. siječnja 2025. do isplate (čl. 27. u vezi s čl. 107. st. 2. ZID ZPP-a, "Narodne novine", broj: 80/22.).

37. Odluka o stopi zakonskih zateznih kamata temelji se na odredbama čl. 29. st. 2. i 7. ZOO-a.

38. Slijedom svega naprijed navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude

U Zagrebu 16. siječnja 2025.

Sutkinja:

Carmen Topalušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda, županijskom sudu.

DNA:

I. Pun. tužitelja uz rj. na plat. prist. na presudu (104,98 eur prema vps 5.852,42 eur)

II. Tuženiku