Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2863/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d. o. o. Zagreb, kao pravne osobe i DAE, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, koje brane odvjetnici u OD Mihočević&Bajs d. o. o. Zagreb, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i dr. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19), odlučujući o žalbama okrivljenika ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d. o. o. Zagreb, kao pravne osobe i DAE, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, podnijetima protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 69. Pp-1386/2021 od 6. veljače 2023., na sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbi okrivljenika ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d. o. o. Zagreb, kao pravne osobe i DAE kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u točki I. te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenike ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d. o. o. Zagreb, kao pravnu osobu i DAE, kao odgovornu osobu u pravnoj osobi

oslobađa se optužbe

da za mjesece listopad, studeni 2020. te siječanj i veljaču 2021. za radnika DA ne bi vodili evidenciju o radnom vremenu na propisani način, jer evidencija o radnom vremenu za tog radnika nije sadržavala podatke o satima korištenja dnevnog i tjedno odmora, odnosno podatke iz članka 8. stavka 1. podstavka 9. alineje 1. Pravilnika, budući da su za tog radnika evidentirali ukupno četverosatno ili osamsatno iznimno šestosatno radno vrijeme koje nije raspoređeno u jednakom rasporedu po danima, tjednima i mjesecima, zatim podatke o satima korištenja dnevnog odmora, radu subotom i nedjeljom, te sate korištenja tjednog odmora, odnosno podatke iz članka 8. stavka 2. Pravilnika, sate prekovremenog rada i sate rada blagdanom, što su bili dužni učiniti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju,

dakle, da ne bi na propisani način vodili evidenciju o radnom vremenu radnika,

čime da bi postupili suprotno članku 5. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. Zakona o radu.

II Uslijed odluke iz točke I izreke, žalbe okrivljenika ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d. o. o. Zagreb, kao pravne osobe i DAE, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, u tom su dijelu bespredmetne.

i

r i j e š i o  j e

III Žalbe okrivljenika ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d. o. o. Zagreb, kao pravne osobe i DAE kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, prihvaćaju se osnovanima i ukida se pobijana presuda u odnosu na prekršaj opisan u točki II. izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d. o. o. Zagreb, kao pravna osoba i DAE, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima i kažnjeni ukupnim novčanim kaznama u iznosima od 2.123,56 euraa pravna osoba te 398,16 eura odgovorna osoba, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i članka 228. stavka 1. točke 14. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanih u izreci prvostupanjske presude, uz pravilno upozorenje da će se, ako dvije trećine izrečene kazne plati u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrati da je kazna u cjelini plaćena.

1. Za pojedine prekršaje primjenom članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenoj pravnoj osobi utvrđene su novčane kazne u iznosima od dva puta po 1.061,78 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosima od dva puta po 199,08 eura.

2. Nadalje, okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 13,27 eura, svaki.

1. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno po braniteljima podnijeli žalbu, izrijekom navodeći da istu podnose iz svih zakonom propisanih žalbenih osnova.

3. U žalbama međusobno suglasno u bitnom osporavaju pravilnost pobijane presude ističući u odnosu na prekršaj opisan u točki II. izreke bitnu pogredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.

4. Žalitelji predlažu da se, iz razloga navedenih u žalbama, žalbe prihvate.

2. Žalba okrivljenika bespredmetna je u odnosu na prekršaj opisan u točki I. izreke, dok je u odnosu na prekršaj opisan u točki II. izreke osnovana.

3. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da je u prvostupanjskom postupku u odnosu na djelo opisano pod točkom I. izreke pobijane presude počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona jer djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.

5. Naime, točkom I. izreke okrivljenici su proglašeni krivima za prekršaj počinjen u bitnom time da nisu na način propisan Pravilnikom vodili evidenciju o radnom vremenu radnika, čime da bi postupili suprotno članku 5. Zakona o radu, kažnjivo po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. Zakona o radu.

6. Odredbom članka 5. Zakona o radu koja je sankcionirana odredbom članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan voditi evidencije o radnicima koji su kod njega zaposleni (stavak 1.), da evidencija iz stavka 1. tog članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu (2.), da je poslodavac dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. tog članka (stavak 3.) te da ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencija iz stavka 1. tog članka (stavak 4.).

7. Prema članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. Zakona o radu novčanom kaznom kaznit će za prekršaj poslodavac ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.).

8. Iz navedenog slijedi da se nepropisno vođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu utvrđuje na temelju posebnog propisa, pa se, dakle, radi o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela. Iz stanja spisa predmeta, optužnog prijedloga i obrazloženja pobijane presude, vidljivo je da se u konkretnom slučaju radi o kršenju Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima, međutim u činjeničnom opisu djela prekršaja opisanog u točki I. izreci presude navedeno je samo postupanje okrivljenika na način koji je suprotan Pravilniku.

9. Kako u činjeničnom opisu prekršaja iz točke I. izreke prvostupanjske presude nije naveden propis kojim se određuje biće prekršajnog djela, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima, već je navedeno da se radi o Pravilniku, bez konkretizacije o kojem je pravilniku riječ, to su okrivljenici proglašeni krivima za djelo koje po činjeničnom opisu djela, sadržanom u točki I. izreke osporavane presude, nije prekršaj, na koji je način ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika navedena i opisana u članku 196. stavku 1. Prekršajnog zakona,

4. Iz navedenih razloga, vodeći računa o tome da je protiv uvodno citirane presude podnijeta samo žalba u korist okrivljenika, a poštujući načelo zabrane reformacije in peius, pa sud više ne može promijeniti činjenični opis na način kako je djelo bilo opisano optužnim prijedlogom, ovaj je sud postupajući po službenoj dužnosti, uz pravilnu primjenu zakona, preinačio u tom dijelu pobijanu presudu u skladu s odredbom članka 207. Prekršajnog zakona i okrivljenike za navedeno djelo oslobodio od optužbe, kako je to navedeno u točki I izreke ove presude.

5. Rješavajući dalje predmet te ispitujući pobijanu presudu u odnosu na prekršaj opisan u točki II., uz ocjenu navoda žalbi okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da se pobijanu presudu ne može ispitati, jer je istom počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka navedena i opisana u članku 195. stavku 1. točki 11. Prekršajnog zakona, zbog nerazumljivosti izreke i znatnoj proturječnost između izreke presude i stanja spisa predmeta, kako to žalitelji osnovano i ističu.

10. Naime, okrivljenici su točkom II. izrekom pobijane presude proglašeni krivima zbog prekršaja članka 228. stavka 1. točke 14. i stavka 2. Zakona o radu, u bitnom opisanog time da okrivljenici svom radniku UA nisu omogućili korištenje tjednog odmora točno određenih dana u razdoblju do zaključno 23. veljače 2021., u kojem je dijelu činjenični opis sukladan djelu opisanom u optužnom prijedlogu i dokazima koji prileže spisu, međutim u činjeničnom opisu naveden je i radnik D te razdoblje od 8. veljače 2021. do 14. veljače 2021. u kojem taj radnik nije koristio dnevni odmor u propisanom trajanju, između 4. i 5. listopada 2018., 8. i 9. listopada 2018., 14. i 15. listopada 2018. i 24. i 25. listopada 2018., koji dio činjeničnog opisa nije sadržan u optužnom prijedlogu, niti za taj dio postoje u spisu dokazi.

6. Iz navedenog proizlazi da je točka II. izreke pobijane presude nerazumljiva i proturječna stanju spisa predmeta, tako da osnovano, po ocjeni ovog suda, žalitelji ukazuju na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavku 1. točki 11. Prekršajnog zakona, pa je pobijanu presudu stoga u tom dijelu valjalo stoga ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud otklonit će istaknutu bitnu povredu i provesti postupak te vodeći računa i o žalbenim razlozima, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

8. S obzirom na utvrđenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka ostali žalbeni navodi nisu razmatrani.

9. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 16. siječnja 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 7 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelje i tužitelja.