REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U ZABOKU
Matije Gupca 22, Zabok
Pp-746/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Kristine Folnović Režek kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika IK, državljanina RH, radi prekršajnog djela iz članka 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ( NN 70/17, 126/19, 114/22, 36/24 dalje: ZZNUO), povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Zabok, broj:Klasa:211-07/24-5/6925, Urbroj:511-17-05-24-1 od 26.03.2024., nakon glavne rasprave provedene javno i dovršene 16. siječnja 2025., u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti punomoćnika ovlaštenog tužitelja, te presude javno objavljene istog dana u odsutnosti okrivljenika i punomoćnika ovlaštenog tužitelja,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik: VK, bez nadimka, sin I i V, djev. M, rođ. **.**.1971. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], pismen, SSS, po zanimanju strojarski tehničar, umirovljenik, s mjesečnim mirovinom od 230,00 eura, razveden, otac četvero djece, jedno mlt. u dobi od 16 godina, bez imovine, osuđivan, kaznu nije podmirio, vrši će rad za opće dobro, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,
k r i v j e
što je:
13. ožujka 2024. , srijeda, oko 07,00 sati, u [adresa], kao bivši bračni drug počinio psihičko nasilje u obitelji prema svojoj bivšoj bračnoj družici MK, sa kojom ima četvero zajedničke djece, na načina da ju je od početka mjeseca ožujka u nekoliko navrata vrijeđao riječima :" O mater, ja ne budem nikome strahu", te joj je namjerno uništavao cvijeće i raznosio smeće po dvorištu, što je kod MK prouzročilo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,
dakle, kao punoljetni član obitelji, bivši bračni drug, počinio je psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj bračnoj družici, koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i osjećaj uznemirenosti,
čime je počinio prekršaj iz članka 10.t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 114/22, 36/24), kažnjivo po čl. 22.st.1. istog Zakona,
II. pa mu se na osnovu istog propisa,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (dvjesto šezdeset) eura.
III. Okrivljenik je dužan novčanu kaznu, temeljem članka 33.st.10. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), platiti u roku od 90 dana od pravomoćnosti ove presude.
IV. Temeljem čl. 152.st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je okrivljenik u cjelini platio novčanu kaznu ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 173,33 eura novčane kazne, u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti.
V. Ukoliko okrivljenik novčanu kaznu u iznosu od dvije trećine izrečene novčane kazne ne plati u roku 90 dana, izrečena novčana kazna u cijelom iznosu će se u smislu odredbe čl. 34.st.1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno, a ako se ne naplati prisilno u roku od dvije godine, postupit će se prema pravilima iz čl. 34.st.2. Prekršajnog zakona.
VI. Okrivljenik je dužan, temeljem čl. 138.st.1. i 2. t.3. u svezi s čl. 139.st.1. i 3. Prekršajnog zakona, u svezi s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), platiti paušalne troškove ovog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, a koji se imaju uplatiti na državni proračun u roku od 90 dana od pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti ovrhom, temeljem čl. 152.st.4. Prekršajnog zakona.
VII. Odbija se tužitelj PP Zabok sa zahtjevom da se okrivljeniku IK izrekne zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Zabok pod brojem Klasa: 211-07/24-5/6925, Urbroj:511- 17-05-24-1 od 26.03.2024., podnijela je Optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenik VK, očitujući se o krivnji očitovao se da se ne smatra krivim za djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret. U obranu je iskazao da je cijeli opis događaj dan po njegovoj bivšoj bračnoj družici MK, s kojom je brak razveden prije 16 godina, u cijelosti izmišljen da bi njemu napakostila. Naime, obiteljska kuća u [adresa] nije obiteljska kuća, ona je u vlasništvu njegove majke, koja je osoba starije životne dobi i kod koje on dolazi kao sin jer je dužan o njoj brinuti. Razvedena žena MK ne živi na tom kućnom broju već je živjela na drugoj strani ceste koja spada u drugu općinu na adresi [adresa], u kući koja je također u vlasništvu njegove majke, na katu kuće, međutim, zna da je iselila sa te adrese jer je dobio obavijest policije. Gdje stvarno živi, ne zna. U cijelosti poriče da bi u ožujku 2024. prema razvedenoj bračnoj družici MK počinio bilo kakvu radnju da bi je uznemirio i povrijedio njeno dostojanstvo, naprotiv, s obzirom da zna kakva je osoba svaki puta kada dolazi u posjet majci u njenu kuću, dolazi sa nekim od članova obitelji upravo zbog takvih prijava MK. Mora reći da je policija [adresa] podnijela kaznenu prijavu protiv MK u kojoj je on žrtva jer je stan na katu kuće [adresa] toliko uništila i oštetila da je policija shvatila ozbiljnost oštećenja tuđe stvari i prijavila je za kazneno djelo. Na poseban upit suda iskazuje da za vrijeme trajanja braka je živio na katu kuće [adresa], a kada je brak razveden MK je nastojala da njegova majka njoj daruje taj stan, kad nije uspjela, kad je isti stan i kuću darovala njegova majka njemu, počela su prijavljivanja i oštećenje tuđe imovine. U spis kao dokaz prilaže fotografije uništenog stana koji je bio uređen i održavan za život, a koje fotografije pokazuju da on nije osoba koja bi uništavala cvijeće i raznosio smeće po dvorištu i još manje da bih psovkama uznemiravao MK. U spis također može priložiti i Obavijest žrtvi kaznenog dijela, kao dokaz da je pokrenut kazneni postupak protiv MK pod brojem 511-17-05/3-K-135/2024. Na poseban upit suda iskazujem da je uvijek sa njim bila u posjeti njenoj majci u [adresa], bila njegova supruga OK koja živi na adresi u [adresa], ali će pismena primati na adresu [adresa].
3. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 16. siječnja 2025., proveden je dokazni postupak ispitivanjem svjedokinje- žrtve nasilja MK, te je izvršen uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-4), Obavijest počinitelju prekršaja čl.109.a (list spisa br. 5), Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa br.6-8), Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa br.9-10), Obavijest žrtvi nasilja u obitelji, Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list spisa br.13-17), Potvrda iz prekršajnoj evidenciji MP (list spisa br. 23-24), Presudu o razvodu braka (list spisa br.32-34), Fotografije (list spisa br.35-46).
4. Svjedokinja-žrtva nasilja MK iskazala je da je brak sa okrivljenim sklopljen 1994., u braku je rođeno četvero djece od kojih je još jedno mlt. i živi u njenom kućanstvu, a od 29.5.2024. i sa njom na novoj adresi u kući u njenom vlasništvu. Brak je razveden 2010. i prema odluci suda podjela imovine u obiteljskoj kući u [adresa] bilo je riješeno na način da on ima pravo koristiti gornji dio kuće, a donji dio kuće okrivljeni jer imovinsko pravne odnose nisu mogli riješiti zbog suvlasničke zajednice. Okrivljenik od razvoda braka je kratko živio u toj istoj kući, a nakon toga je otišao, a povremeno se vraća. Sjeća se događaja za koji je odlučila pozvati policiju usred straha da joj nešto ne bi učinio jer iako nije živio u kući povremeno je znao dolaziti, psovati ju i vrijeđati po dvorištu te je znala da se to odnosi na nju. Sjeća se tako da je dvorište ogradio sa stupovima i lancem tako da nije mogla vozilom u dvorište, a znala ga je vidjeti na dvorištu i pred vratima kuće iz koje je on već odselio na drugu adresu sa drugom ženom. Mislila je da ju prisluškuje. Dok je koristila gornji dio kuće [adresa] plaćala je sve režije, struju i vodu i za staru kuću u kojoj živi bivša svekrva na adresi [adresa], iako su brojila na ime njene bivše svekrve, a neki puta se znalo dogoditi da mlt. sin i ona dođu svojem domu, a iskopčana su struja i voda, ali to nije prijavljivala. Tog dana u ožujku prošle godine bio je na dvorištu obiteljske kuće [adresa] i psovao ju je riječima "bog mater", ne sjeća se točno. Nazivao ju jer riječi "kurva", nakon toga je u strahu i uznemirena od njegovog ponašanja prema njoj tijekom njihovog braka odlučila tražiti pomoć policije. Još se sjeća prije tog događaja da je htjela izvaditi stup na kojem je bio lanac da može u dvorište svoga doma sa vozilom pri čemu ju je slikao i fotografiju proslijedio njihovom sinu pa ju je to povrijedilo. Zbog toga je odlučila u svibnju 2024. odseliti iz prostora u kući, uzela je samo bitne stvari iako je u tu kuću 30 godina ulagala svoja sredstva. Preselila se i sada ima svoj mir i više ne želi ići na adresu [adresa], a isto tako traži da i on njoj da mir i da ju na njenoj novoj adresi ne uznemirava. U strahu je od okrivljenika zbog njegovog ponašanja tijekom njihovog braka kada je znala završiti na liječenju s polomljenim rebrima. Na poseban upit suda iskazuje da bivša svekrva nije živjela u istoj obiteljskoj kući već u svojoj staroj kući, udaljene oko 200 m od njenog doma, iako je u suvlasništvu i nove kuće, a ona je podmirivala režije vode i struje jer se radi o istim vodovima na ime bivše svekrve. Na poseban upit suda iskazuje da je protiv nje podignuta kaznena prijava radi oštećenja stana u obiteljskoj kući [adresa] odnosno u stanu koji je koristila, ali nema saznanja da li je podignuta optužnica ili ne. Iz svojeg stana u [adresa] uzela je namještaj i sve potrebne stvari u svoj novi stan jer više nije imala novčanih sredstava za uređenje novog stana. Na poseban upit suda iskazuje da je jednom bila sa okrivljenikom i njegova sadašnja supruga, ali nije bila taj dan kada je tražila pomoć policije.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, iskaza svjedokinje- žrtve nasilja MK, čijem iskazu je Sud u cijelosti povjerovao uspoređujući ga sa iskazom u prethodnom postupku i Zapisniku o ispitivanju svjedoka, našao logičnim, uvjerljivim i dosljednim kako u ponavljanju riječi tako i opisu vremena i dinamici događaja te uvidom u materijalne dokaze u spisu, analizirajući brižljivo svaki dokaz posebno i u njihovoj ukupnosti, sve ocjenjujući u smislu odredbe članka 88. PZ-a, ovaj Sud uzeo je dokazanim prekršajno djelo okrivljenika IK, kako mu se stavlja na teret, našavši u tom utvrđenom djelu sva bitna obilježja djela prekršaja članka 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6. Stoga je Sud okrivljenika proglasio krivim, a pri izboru vrste i visine kazne za počinjeno prekršajno djelo, izabrana je i izrečena novčana kazna u najmanjem iznosu propisanom Zakonom, cijeneći neosuđivanost okrivljenika za istovrsno djelo prekršaja, pa za novčanu kaznu, kao u izreci, uzima da je razmjerna težini počinjenog djela i stupanj ugroženosti zaštićenog dobra, načinu počinjenja djela, kao i okolnosti počinjenja djela, ocijenivši da će se izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja te djelovati na okrivljenika da probleme u obitelji ne rješava na nasilan način.
7. U konkretnom slučaju, nesporno je da je okrivljenik počinio psihičko nasilje u obitelji prema članu obitelji, svojoj bivšoj bračnoj družici MK, (prema odredbi članka 8.st.2. ZZNUO-a), na način da ju je psovao i vrijeđao raznim pogrdnim riječima: " O mater, ja ne budem nikome strahu", što jest psihičko nasilje, jer iste vikane riječi jesu izgovorene prijetećim, ozbiljnim tonom i na način da uznemire i omalovaže člana obitelji, kao i po svom sadržaju i značaju jesu grube i uznemirujuće, povrjeđuju osobe po načinu i razlogu kojem su upućene, ciljano da ih se povrijedi, da ih uznemiri, a još k tome i uništavao cvijeće i rezao voćke što je žrtva nasilja potvrdila više puta pa je Sud svoju vjeru poklonio iskazu svjedokinje žrtve nasilja MK, ocijenivši iskaz u opisu tijeka i dinamici logičnim i životnim, objektivnim i uvjerljivim jer je žrtva nasilja uznemirena djelom okrivljenika do te mjere da je tražila zaštitu i prijavila događaj istog dana, a na Zapisniku o ispitivanju žrtva nasilja je iskazivala istovjerno i uvjerljivo posebno kada je istakla da ju radnje okrivljenika uznemiravaju i da nema mira pa je nesporno da je okrivljenik utužene zgode doista upotrijebio inkriminirane riječi da bi vrijeđao žrtvu nasilja, povrijedio njezino dostojanstvo, zbog čega su radnje okrivljenika u ukupnosti prema utvrđenoj dinamici i tijeku događaja utužene zgode prepoznate sa svim bitnim obilježjima djela nasilja –psihičko nasilje prema odredbi čl. 10.st.1.t.3. ZZNUO-a, a djelo prekršaja prouzročenjem osjećaja uznemirenosti i povređivanjem dostojanstva, te mu je isto djelo u potpunosti dokazano i utvrđena krivnja za što mu je izrečena kazna kao u izreci.
7.1. To i zbog toga što i sam okrivljenik iskazuje da "svaki puta kada dolazi u posjet majci u njenu kuću, dolazi sa nekim od članova obitelji upravo zbog takvih prijava MK" iz čega proizlazi da nije dosljedan u svom iskazu jer kao prvo majka živi u obiteljskoj kući na drugom kućnom broju na 200 m udaljenosti od doma žrtve nasilja, a kao drugo žrtva nasilja do utužene zgode protiv okrivljenika nije podnosila prijave niti tražila zaštitu pa nema govora o "učestalim prijavama žrtve nasilja", te treće žrtva nasilja je dosljedna u iskazu, potvrđuje da je podnijeta kaznena prijava zbog oštećenja tuđe stvari, uvjerljivo opisuje narušene odnose i tijekom braka i poslije razvoda braka. To okrivljenik nije dosljedan u svojoj obrani i zbog toga je vjeru sud poklonio svjedokinji-žrtvi nasilja u obitelji.
8. Obrana okrivljenika svedena na puko poricanje djela, umanjenje vlastite odgovornosti za počinjeno, te prebacivanje odgovornosti na žrtvu nasilja u obitelji uništenjem tuđe stvari i pokretanjem kaznenog postupka, pokušava opravdati svoje ponašanje prema bivšoj bračnoj družici s kojom ima četvero djece, jedno maloljetno, ocijenjena je neuvjerljivom, nelogičnom, nedosljednom, nasuprot utvrđenom činjeničnom stanju provedenim dokaznim postupkom.
9. Pri odmjeravanju vrste i visine kazne okrivljeniku, uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, prema članku 36. Prekršajnog zakona, posebno stupanj krivnje, što se očituje u činjenici da je žrtva nasilja bliska osoba, majka njegove djece, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenu prekršaja, od olakotnih okolnosti nađena neosuđivanost za istovrsno djelo prekršaja, otegotne okolnosti nisu nađene, pa sud nalazi da će se tako izrečenom kaznom, postići svrha kažnjavanja.
10. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Odluci Vlade RH o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika, a okrivljenik ih je dužan platiti jer je proglašen krivim za prekršaj.
11. Razmatrajući prijedlog tužitelja u odnosu na izricanje zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana za okrivljenika, Sud je ocijenio da nema uvjeta za izricanje predložene zaštitne mjere, jer okrivljenik i žrtva nemaju kontakata, žrtva je odselila iz blizine kretanja okrivljenika, s istim ne želi imati nikakve kontakte, što iskazuje i okrivljenik, slijedom čega predložena mjera nije svrsishodna.
Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.
U Zaboku 16. siječnja 2025.
Zapisničar:
Sutkinja
Kristina Folnović Režek,v.r.
Marija Bračun,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog svih osnova prema odredbi čl. 194.st.1. Prekršajnog zakona. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.
Presudu dostaviti:
1. Okrivljeniku,
2. Žrtvi nasilja,
3. Ovlaštenom tužitelju,
4. Pismohrana, ovdje
Po pravomoćnosti:
1. Ovlaštenom tužitelju,
2. Referadi za izvršenje ovog Suda.-