REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-98/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Tihomiru Voliću, odvjetniku u Virovitici, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB 22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćnici Katarini Ileković, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 3077/2024-2 od 16. srpnja 2024., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Pn-16/2023-10 od 25. travnja 2024., u sjednici održanoj 16. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3077/2024-2 od 16. srpnja 2024. u dijelu pod stavkom IV. i stavkom V. izreke te u dijelu pod stavkom I. izreke gdje je potvrđena presuda Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Pn-16/2023-10 od 25. travnja 2024. u dijelu pod stavkom V. izreke, a sve u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava i to prava na pravično suđenje.

II. Odluka o zahtjevu tuženika za naknadu troška podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3077/2024-2 od 16. srpnja 2024., kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Pn-16/2023-10 od 25. travnja 2024. tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

„1. Je li pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.1. u vezi s čl.375. st.1. Zakona o parničnom postupku ukoliko drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značenja?,

2. Kod utvrđene sposobnosti za rad i da pritom nije utvrđeno niti smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, pripada li tužitelju naknada cjelokupne štete u vidu izgubljene zarade, neovisno o eventualno preostaloj radnoj sposobnosti tužitelja?,

3. Pripada li oštećeniku koji se nakon ozljede i završetka bolovanja, nije niti pokušao zaposliti iako je bio radno sposoban, pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade?,

4. Je li u postupku radi naknade štete zbog izgubljene zarade na tužitelju teret dokaza o tome da se pokušao zaposliti s preostalom radnom sposobnošću nakon štetnog događaja i je li odluka drugostupanjskog suda kojom je dosuđena naknada štete tužiteljici zbog izgubljene zarade i za vremenski period nakon završetka bolovanja, iako tužiteljica u postupku nije dokazala da se pokušala zaposliti s preostalom radnom sposobnošću nakon završetka bolovanja niti da se dovoljno angažirala za traženje zaposlenja, u protivnosti sa stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Rev-1973/2019 od 24.07.2024., Rev- 153/2022 od 31.08.2022., Rev-700/2019 od 15.09.2021., Rev-323/2021 od 20.04.2021. Rev x-115/2017 od 23.10.2019., Rev x-1106/2011 od 11.04.2012., Rev- 378/11 od 15.05.2013., Rev x-713/2011 od 14.12.2011., Rev-1008/13 od 07.11.2017., Rev x-898/2016 od 03.10.2017., Rev-572/1998, Rev-807/1992 o tome da je na tužitelju teret dokaza da se s preostalom radnom sposobnosti nije mogao zaposliti te da dokazani izostanak pokušaja pronalaska zaposlenja utječe na pravo tužitelja na naknadu štete s osnova izgubljene zarade od tuženika, na način da čini zahtjev tužitelja neosnovanim?,

5. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer se razlozi odluke o troškovima postupka ne mogu ispitati, proturječe međusobno i proturječe sadržaju isprava u spisu?“.

1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje te pravo na jednakost pred zakonom.

1.2. Tuženik zahtijeva naknadu troška podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije.

1.3. Tužiteljica nije podnijela odgovor na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da je tuženik učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom, pri odlučivanju o zahtjevu tužiteljice za naknadu parničnog troška, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i odredbom čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje, a sve zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 154. st. 2. ZPP. Naime, iz obrazloženja pobijane drugostupanjske presude nije vidljivo da bi drugostupanjski sud pri odlučivanju o zahtjevu tužiteljice za naknadu parničnog troška imao u vidu utvrđeni omjer uspjeha tužiteljice u parnici (20 %).

3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja. U odnosu na predmetna pravna pitanja te na preostalu povredu temeljnog ljudskog prava, uzeto je da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen i to sve na temelju odredbe čl. 389. st. 3. ZPP.

4. Odluka o zahtjevu tuženika za naknadu troška podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije osniva se na čl. 166. ZPP (st. II. izreke ovog rješenja).

Zagreb, 16. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug