Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27

    21 000 Split

    Poslovni broj: P-163/2019-32

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, sutkinja Antonia Škaričić Majić, u pravnoj stvari tužitelja HP-Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Polić, odvjetnik u Splitu, protiv prvotuženika ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotuženika NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], (ranije vlasnici ZOU Vuković & Lalić), koje zastupa punomoćnik Ivan Močić, odvjetnik u Splitu, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane glavne rasprave zaključene 28. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mislava Polića, odvjetnika u Splitu drugotuženika osobno, na ročištu za objavu presude, 16. siječnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

    " I Proglašava se nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava tužitelja HP-Hrvatska pošta d.d, Jurišićeva 13, Zagreb OIB: 87311810356, a koja sredstva je Financijska agencija dana 29. 10. 2018.g. zaplijenila te dana 24.12.2018.g. dala nalog za njihov prijenos i to sa računa tužitelja otvorenog kod Hrvatska poštanska banka d.d. IBAN broj: [broj bankovnog računa] u iznosu od 111.855,06 kuna na račun tuženika ĐŠ (sada ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]) i TŠ (sada MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao vl. Zajedničkog odvjetničkog ureda Dražen Vukovića i Saša Lalić, Hrvatske mornarice 1d, Split, OIB: [osobni identifikacijski broj] sve temeljem Ugovora o ustupu potraživanja od dana 02.08.2018.g. ovjeren pod posl. br. OV-3538/18 po javnom bilježniku Nevenka Kekez iz Splita dana 02.08.2018.g. i presude Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr- 831/16 od dana 15.01.2018.g. te presude Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž R- 384/18 od dana 05.06.2018.g.

    II Nalaže se tuženicima i to tuženiku ad. 1. ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženiku ad.2. NŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatite tužitelju HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356 iznos od ukupno 111.855,06 kn / 14.845,71 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 29.10.2018.g. do 01.01.2023.g. po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. do isplate po stopi određenoj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

    III Nalaže se tuženicima da solidarno i u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate koje na isti teku od presuđenja pa do isplate po stopi određenoj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. "

    II Odbija se podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

    "I Nalaže se tuženicima i to tuženiku ad. 1. ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženiku ad.2. NŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatite tužitelju HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356 iznos od ukupno 111.855,06 kn / 14.845,71 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 29.10.2018.g. do 01.01.2023.g. po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. do isplate po stopi određenoj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

    II Nalaže se tuženicima da solidarno i u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate koje na isti teku od presuđenja pa do isplate po stopi određenoj uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

    r i j e š i o  j e

    I Dopušta se subjektivna preinaka tužbe u odnosu na tuženike sadržana u podnesku tužitelja od 5. siječnja 2023.

    II Nalaže se tužitelju HP-Hrvatska pošta d.d., OIB: 87311810356, u roku od 15 dana, naknaditi prvotuženiku ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženiku NŠ, troškove parničnog postupka u iznosu od 3.437,50 eura zajedno sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 16. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi trošak postupka, zahtjev tuženika odbija kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužitelji je ovom sudu podnio tužbu 11. siječnja 2019. protiv tužene radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. U tužbi se sadržajno navodi da su ovrhovoditelji- ovdje tuženici podnijeli Financijskoj agenciji (dalje: Fina) zahtjev za izravnu naplatu na osnovu presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-831/2016 od 15. siječnja 2018. uz koji Zahtjev su dostavili Ugovor o ustupu potraživanja poslovnog broja OV-3538/2018 od 2. kolovoza 2018., te da je Fina 24. prosinca 2018. izdala nalog bankama radi izvršenja prijenosa te je s računa tužitelja ustegnut iznos u ukupnoj visini od 111.855,06 kuna. Nadalje tužitelj ističe da je konkretno potraživanje tužitelj već prethodno uredno podmirio na temelju pravomoćne sudske odluke Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-853/16 od 15. siječnja 2018. i to uplatom neto novčanog iznosa 110.120,56 kuna izravno na račun HŠ kao tužiteljice u predmetnom postupku. Tužiteljica tvrdi da je Ugovor o ustupu tražbine OV-3538/2018 ništetan te sadržajno ističe da je tražbina koja je u postupku izravne naplate ustegnuta tužitelju u korist tuženika već prestala i to uplatom izravno na račun HŠ a prema odluci poslovni broj Pr-853/16. Stoga tužitelj predlaže sudu proglasiti nedopuštenim pljenidbu i prijenos novčanih sredstava koja je Fina zaplijenila 24. prosinca 2018.

    1.1. Podneskom od 18. travnja 2019., a prije upuštanja tuženika u raspravljanje, tužitelj je zatražio uz već postojeći tužbeni zahtjev, a budući je predmetna izvansudska ovrha provedena, u točki II. tužbenog zahtjeva naložiti tuženicima isplatiti tužitelju iznos od 111.855,06 kuna sa zateznim kamatama od 29. listopada 2018. do isplate, te je istaknuo podredni tužbeni zahtjev na način da traži od tuženika isplatiti tužitelju iznos od 111.855,06 kuna sa zateznim kamatama od 29. listopada 2018. do isplate.

    1.2. Podneskom od 5. siječnja 2022. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike na način da tužite prvotuženik i drugotuženika osobno, a ne ZOU kojeg je ranije utužio, a sve iz razloga što su u tijeku postupka tuženici osnovali odvjetničko društvo pa Zajednički odvjetnički ured tuženika više ne postoji, a oni osobno odgovaraju za obveze ZOU-a. Tužitelj se usprotivio ovakvoj objektivnoj preinaci.

    2. U odgovoru na tužbu tuženici su se usprotivili tužbi i predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, istaknuo je da predmetni Ugovor o ustupu tražbine OV- 3538/2018 od 2. kolovoza 2018. nije ništetan, kao i da se ne radi o tražbini isključivo osobne naravi koja ne može biti predmetom ustupa. Nadalje su istaknuli da je tužitelj pravovremeno i uredno obavješten o ustupu tražbine i upozoren na posljedice ne plaćanja duga novim vjerovnicima, pa da predmetna izvansudska ovrha ne bi bila nedopuštena kako to tvrdi tužitelj. Konačno je podneskom od 17. siječnja 2022. obavijestio sud da je presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 3948/2020 pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev kojim je tražio da se Ugovor o ustupu tražbine OV-3538/2018 utvrdi ništetnim, pa da bi predmet ovog postupka bio pravomoćno presuđena stvar. Usprotivili su se preciziranju tužbenog zahtjeva učinjenog podneskom od 5. siječnja 2022.

    3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-7644/2018-4 od 19. prosinca 2018., Ugovora o ustupu tražbine (cesija) od 2. kolovoza 2018. ovjerenog po javnom bilježniku Nevenki Kekez pod brojem Ov-3538/2018, Zahtjeva za izravnu naplatu od 23. listopada 2018., specifikacije novčane tražbine za prisilnu naplatu po osnovi za plaćanje – presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-831/16-33, izvatka o promjenama i stanju na računu tužitelja od 24. prosinca 2018., podataka o isplati po sudskoj presudi od 21. kolovoza 2018., izvještaj o statusu naloga tužitelja prihvaćenih od strane Hrvatske poštanske banke od 26. studenoga 2018., Presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-831/16-33 od 15. siječnja 2018., Presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-384/18-2 od 5. lipnja 2018., e-mail od 31. srpnja 2018. upućen od strane drugotuženika GŠ, specifikacije izvršenja osnove za plaćanje za UŠ, očevidnika o danima insolventnosti od 7. studenoga 2018., Presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-3948/2020-2 od 9. prosinca 2021., ispisa iz sudskog registra trgovačkih društava za odvjetničko društvo Vuković & Lalić d.o.o., ispisa s internetske stranice Hrvatske odvjetničke komore za prvotuženika i drugotuženika.

    3.1. U postupku je izveden dokaz saslušanjem svjedokinje ĐŠM, kao i dokaz saslušanjem svjedokinje HŠ. Nadalje u postupku je izveden dokaz saslušanjem tuženika kao parničnih stranaka.

    3.2. Tužitelj je predlagao sudu provođenje dokaza financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost je li se pod izlikom naknade odvjetničkih troškova naplaćuje prisilnim putem od strane tuženika još jednom cjelokupni iznos koji je već plaćen na račun HŠ, odnosno na okolnost da se utvrdi koliki je to iznos koji su tuženici naplatili prisilnim putem i iznos koji bi pripadao i išao u korist HŠ, međutim sud je odbio taj dokazni prijedlog kao suvišan, osobito imajući na umu načelo ekonomičnosti parničnog postupka kao i činjenicu da sudu nije bilo potrebno stručno znanje i pomoć prilikom ocjene treba li proglasiti pljenidbu i prijenos nedopuštenim u iznosu od 111.855,06 kuna ili u većem odnosno manjem iznosu, kada u spisu postoji određena dokumentacija koja je sudu bila jasna i relevantna kod ocjene koji iznos je trebao s računa tužitelja biti ustegnut na temelju ovršne isprave, a o čemu će sud detaljnije u nastavku presude.

    4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za proglašenjem nedopuštenim pljenidbe i prijenosa sredstava u postupku izravne naplate, a kojeg su tuženici pokrenuli na temelju ovršne isprave Ugovora o ustupu potraživanja OV-3538/2018 od 2. kolovoza 2018.

    5. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da su tužitelji prema sudskoj odluci bili u obvezi ispuniti novčanu tražbinu utvrđenu bivšoj zaposlenici tužitelja, kao ni to da je tražbinu ustupila tuženicima, jednako tako nije sporno da su tužitelji HŠ izravno na račun isplatiti novčani iznos od 110.120,56 kuna.

    6. Kao sporno je u postupku utvrditi je li tražbina utvrđena ovršnom ispravom na temelju koje je podnesen Zahtjev za izravnu naplatu Financijsko agenciji prestala, odnosno jeli tužitelj ispunio u cijelosti svoju obvezu prema ovršnoj ispravi, odnosno mogu li tuženici na temelju ovršne isprave - Presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-831/16-33 od 15. siječnja 2018., uz Ugovor o ustupu tražbine – cesiji od 2. kolovoza 2018. tražiti provođenje sudske ovrhe putem Financijske agencije.

    6.1. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

    7. Odredba članka 50. stavka 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, dalje: OZ) propisuje razloge zbog kojih ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi, pa je tako točkom 7. članka 50. stavka 1. OZ propisano da ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, dok je točkom 9. članka 50. stavka 1. OZ propisano da ovršenik može protiv rješenja o ovrsi izjaviti žalbu ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

    8. Čitanjem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 7644/2018-4 od 19. prosinca 2018. utvrđeno je da je tim rješenjem, između ostalog, upućen ovršenik, ovdje tužitelj, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga određenog u članku 50. stavku 1. točaka 7. i 9. OZ

    9. Čitanjem presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-3948/2020-2 od 9. prosinca 2021. utvrđeno je da je tom presudom potvrđena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5717/2018 od 29. svibnja 2020. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice da se utvrdi ništetan Ugovor o ustupu tražbine, ovjeren pod brojem OV-3538/2018 od 2. kolovoza 2018., dakle radi se o Ugovoru na temelju kojeg je pokrenuta izvansudska ovrha, čije je proglašenje nedopuštenim predmet ovog postupka.

    10. Dakle, s obzirom na to da je gore navedenim odlukama utvrđeno da dodatak ovršnoj ispravi koji je podnesen uz predmetni Zahtjev za izravnu naplatu- Ugovor o ustupu tražbine, ovjeren pod brojem OV-3538/2018 od 2. kolovoza 2018. nije utvrđen ništetnim niti je na koji drugi način stavljen izvan snage, tada u konkretnom slučaju nije osnovan žalbeni razlog ovršenika da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju upravo gore navedene isprave, stoga se niti predmetna pljenidba i prijenos ne mogu proglasiti nedopuštenim iz tog razloga, a zbog kojeg je, između ostalog ovršenik, ovdje tužitelj upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

    11. U daljnje tijeku postupka valjalo je odlučiti o proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavkom 1. točke 9., odnosno da je tražbina prestala, a zbog kojeg je razloga ovršenik, ovdje tužitelj također upućen pokrenuti parnicu.

    12. Tuženici su Financijskoj agenciji podnijeli zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenika ovdje tužitelja na temelju Ovršne isprave koju u ovom postupku predstavlja presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-831/16-33 od 15. siječnja 2018. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 384/18-2 od 5. lipnja 2018. uz koji zahtjev za izravnu naplatu je priložen Ugovor o ustupu potraživanja od 2. kolovoza 2018. koji je ovjeren po javnom bilježniku Nevenki Kekez pod brojem OV-3538/18 (dalje: Ugovor) i specifikacija novčane tražbine za prisilnu naplatu od 3. rujna 2018.

    13. Čitanjem presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-831/16- 33 od 15. siječnja 2018. utvrđeno je da je tom presudom naloženo tuženiku – ovdje tužitelju isplatiti tužiteljici HŠ iznos od 114.335,20 kuna kao i iznos od 5.800,00 kuna a sve sa zateznim kamatama kako je navedeno u toj presudi.

    14. Čitanjem Ugovora o ustupu tražbine (cesija) od 2. kolovoza 2018. ovjerenog pod brojem Ov-3538/18 utvrđeno je da tim Ugovorom HŠ kao ustupitelj s jedne strane i ĐŠ i MŠ kao vlasnici ZOU Dražen Vuković i Saša Lalić primatelji s druge strane suglasno utvrđuju da ustupitelj na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog radnog suda u Zagrebu Pr-831/16-33 od 15. siječnja 2018., koja je postala pravomoćna na temelju presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-384/18-2 od 5. lipnja 2018. prema dužniku Hrvatskoj pošti d.d. ima nedospjele i nepodmirene tražbine po osnovi neplaćenih plaća u bruto iznosu od 114.335,20 kuna uvećano za zatezne kamate na pojedine mjesečne iznose, kao i iznos od 20.750,00 kuna po osnovi parničnih troškova. Tim Ugovorom su stranke dogovorile da ustupitelj ustupi odnosno na primatelje prenese dio tražbine, odnosno dio koji se odnosi na neto iznos plaća koje bi ustupitelju bile isplaćene na njegov račun, kao i cjelokupnu tražbinu vezanu za parnični trošak, a nadalje stranke u Ugovoru navode da predmet ustupa nije tražbina koja se odnosi na sve doprinose i poreze na plaću koji će biti plaćeni u ime ustupitelja. Jednako tako je tim ugovorom određeno da ustupitelj HŠ je suglasna da primatelji ĐŠ i MŠ na temelju ovršnih isprava iz kojih potječe njena tražbina, pokrenu, nastave i vode dalje u svoje ime i za svoj račun pred Finom i svim sudovima sve postupke prisilne naplate tražbine od dužnika Hrvatske pošte d.d. Člankom 4. istog Ugovora primatelj se obvezao o predmetnom ustupu obavijestiti dužnika Hrvatsku poštu d.d. te ga pozvati da predmetnu tražbinu isplati na račun primatelja.

    15. Čitanjem specifikacije novčane tražbine za prisilnu naplatu od 3. rujna 2018. utvrđeno je da je ovršenik Hrvatska pošta d.d. već dobrovoljno platio parnični trošak u iznosu od 20.750,00 kuna ovrhovoditeljima ĐŠ i NŠ, te se dalje ustraje i zahtjeva izravna naplata neto iznosa plaće koji je trebao biti isplaćen HŠ prema presudi Općinskog radnog suda u zagrebu poslovni broj Pr-831/16-33 od 15. siječnja 2018. i to iznosa od 85.571,96 kuna zajedno sa zateznim kamatama koje na pojedine mjesečne iznose teku kako je navedeno u specifikaciji potraživanja.

    15.1. Čitanjem e-maila od 31. srpnja 2018. utvrđeno je da se drugotuženik obraća zaposlenici tužitelja GŠ i traži od nje da isplatu glavnice, kamata i troškova HŠ izvrše na njihov račun kao punomoćnika, a dostavljaju joj i punomoć u prilogu.

    16. Čitanjem podataka o isplati po sudskoj presudi od 21. kolovoza 2018. utvrđeno je da Hrvatska pošta d.d. na račun HŠ je isplatila 21. kolovoza 2018. iznos od 110.120,56 kuna, a istog dana je Zajedničkom odvjetničkom uredu Vuković i Lalić uplaćen iznos po osnovi troškova postupka u iznosu od 21.620,84 kune.

    17. Tužitelj tijekom postupka ističe da je njegova tražbina prema prestala odnosno da je on isplatio cijeli dug izravno HŠ a sve prema presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-831/16 od 15. siječnja 2018.

    18. Iz iskaza svjedokinje ĐŠM proizlazi da je ista bila zaposlenica tužitelja u razdoblju od 2016. – 2023. i da je konkretno radila na poslovima zastupnika u sudskim sporovima. Upitana o konkretnom postupku iskazala je da se ne može sa sigurnošću sjetiti detalja zbog proteka vremena, ali da je predmetni radni spis HŠ preuzela kada je već donesena pravomoćna presuda i kada ju je trebalo izvršiti. U konkretnom slučaju da je bilo polemike oko isplate gospođi HŠ budući da su saznali da ima blokadu na računu te su raspravljali je li etično isplatiti odvjetnicima-tuženima kad se njezin račun nalazi u blokadi. Odlučili su da će isplata ići na zaštićeni račun HŠ, odnosno da neće isplaćivati na račun punomoćnika kako bi inače bio običaj u drugim slučajevima kada račun ne bi bio u blokadi. Poznato joj je da je gospođa HŠ ustupila potraživanje, a svjedokinja da je kontaktirala s odvjetnikom Đdrugotuženikom, više e-mailom ali i telefonski, ne može se sjetiti konkretno koliko puta, on da ju je upozoravao da ne vrše isplatu na račun HŠ već je tražio da isplata ide njima na račun po punomoći, a ona da ih je obavijestila o njihovoj odluci da će isplata ići na zaštićeni račun gospođe HŠ. Istaknula je da je Ugovor o cesiji stigao nakon isplate koliko se može sjetiti, isplata HŠ da je izvršena u cijelosti u iznosu od 110.000,00 kuna. Jednako tako upitana je li se sjeća da je drugotuženik rekao ne mora nikome plaćati već neka ide u ovrhu, iskazala je da su to detalji, ali dopušta da je moguće da je tako rekao, ali ako je i bilo da je bilo nakon što su isplatili pa više nije bilo moguće mijenjati.

    19. Iz iskaza svjedokinje HŠ proizlazi da je od strane tužitelja neosnovano dobila otkaz te da je angažirala ovdje tuženike – odvjetnike da ju zastupaju u tom postupku. S odvjetnicima da je sklopila Ugovor o ustupu potraživanja iz razloga što je njezin račun bio u blokadi, a ona da je odvjetničke usluge na neki način morala isplatiti. Tuženici da su nekoliko puta upozoravali tužitelja da je njezin račun u blokadi a oni su unatoč tome isplatili iznos od 110.120,56 kuna na njezin račun. Jednako tako da odvjetnici nisu primili nikakav iznos sa osnova troškova direktno, da nije dobila od odvjetnika nikakav iznos, da su se dogovorili oko plaćanja troškova zastupanja u dva predmeta pred sudom u Zagrebu, na način da su sklopili ugovor te da će se naplatiti nakon presude od tog iznosa, međutim oni da se nisu imali od čega naplatiti.

    20. Iz iskaza prvotuženika proizlazi da su on i drugotuženik imali Zajendički odvjetnički ured, da su preuzeli veliki broj predmeta bivših radnika tužitelja u kojima su osporavali otkaze i uvijek su u zastupanju radnika primijenili stav da neće ništa naplaćivati od radnika i stvarati im dodatni teret, već so u startu prilikom preuzimanja parnica radi utvrđivanja nedopuštenosti otkaza, dogovarali pro rata model, koji se sastojao u tome da će po okončanju spora, ako uspiju, naplatiti parnični trošak uvećan za postotak ostvarenog uspjeha u naplati naknade plaće koja slijedi ako se utvrdi da je otkaz nedopušten, i sve uvećano za materijalne troškove odlaska Zagreb. Odnosno da je sa svakim radnikom bio dogovor da njima ima pripasti dio onoga što stranka ima naplatiti, strankama da je pojašnjeno i dobivena je suglasnost, da naplatu ukupnog iznosa dužnici vrše na njihov račun te da potom naprave obračun sa strankom na način da od ukupno naplaćenog iznosa odbiju dosuđeni parnični trošak na ime nagrade, nakon toga materijalne troškove puta u Zagreb, te nakon toga ostvareni postotak po uspjehu spora, a preostali iznos isplate stranci. U konkretnom slučaju oni da nisu imali nikakvog saznanja o blokadi računa HŠ, drugotuženik da je vodio predmet tako je i komunicirao s tužiteljem po pitanju konačne isplate. Obavijestio je svjedokinju ĐŠM o dogovoru sa strankom da se sve isplati njima na račun te da je sadržaj tog dogovora unesen u samu odvjetničku punomoć te se očekivala isplata. Nakon toga se ona javila i kazala da oni ne žele izvršiti takvu isplatu jer je gospođa HŠ u blokadi, unatoč tome da joj je drugotuženik pojasnio da stav kojeg tužitelj zauzima nije osnovan, jer se temelji na propisima o financijskom poslovanju pravnih osoba, a i da takav propis nije sukladan praksi Vrhovnog suda, oni da su kontaktirali više puta i usmeno i putem e maila, a Ugovor o cesiji da je dostavljen tužitelju mail prepiskom, a i poštom o čemu u spisu postoje dokazi. Istaknuo je da su više puta upozoravani da bi plaćanje HŠ na račun bilo plaćanje ne duga. Parnični trošak iz radne parnice da im je isplaćen dobrovoljno i za taj dio su u ovrsi naznačili da je plaćen, to da je bilo u početnoj fazi i da oko toga nije bilo spora.

    21. Drugotuženik se u svom iskazu pridružio svim navodima prvotuženika i nije imao što drugo za nadodati.

    21.1. Svjedokinja ĐŠM je u svom iskazu sudu u pojedinom bila neuvjerljiva i kontradiktorna, konkretno kada iskazuje da se ne sjeća se koliko su puta ona i tuženici kontaktirali kao ni to jesu li joj punomoćnici rekli da ne isplaćuje ništa već neka ide postupak u ovrhu, ali pak s druge strane se točno sjeća iznosa kojeg su uplatili HŠ i toga da, ako su joj punomoćnici rekli da postupak ide u ovrhu, da je to sigurno bilo kada je već isplaćen iznos i nije se moglo mijenjati, dok je u ostatku svog iskaza vezano za obavještavanje o ustupu iskazivala jednako kao i druga svjedokinja i sami tuženici pa sud u tom dijelu njezin iskaz cijeni kao logičan i uvjerljiv, jednako kao i iskaze tuženika i svjedokinje HŠ.

    22. Odredbom članka 80. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje: ZOO) propisano je da vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga, dok je odredbom članka 82. stavka 2. ZOO propisano da za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju.

    23. Dakle iz gore navedenih odredbi jasno proizlazi da za ustup tražbine, koju je u konkretnom slučaju ustupila HŠ tuženicima, nije bio potreban pristanak tužitelja, ali je tužitelj morao o tome biti obavješten, odnosno tuženici su u obvezi bili obavijestiti dužnika-tužitelja o ustupanju tražbine. U postupku je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj o predmetnom ustupanju bio obavješten, a što proizlazi iz iskaza svjedokinje RŠ, bivše zaposlenice tužitelja, svjedokinje HŠ koja je svoju tražbinu prenijela na tuženika kao i iz samog iskaza tuženika. Pritom nije od važnosti jeli fizički tužitelj zaprimio Ugovor o ustupu već činjenica da je nedvojbeno bio obavješten o ustupanju prije nego su, unatoč upozorenjima, uplatili novčani iznos na račun HŠ, tome idu u prilog i sami navodi tužitelja sadržani u tužbi kada govore o tome da su ocijenili da ne postoji mogućnost isplate dosuđenog novčanog iznosa glavnice i zateznih kamata na račun punomoćnika HŠ, a kako su isti to zatražili e mailom i telefonskim razgovorom.

    24. Stoga je, prema shvaćanju ovog suda neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim predlaže predmetnu pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim i to upravo u iznosu od 111.855,06 kuna, a ne u manjem iznosu. Tužitelj je predložio sudu provesti financijsko knjigovodstveno vještačenje na okolnost činjenice koliki je iznos prema ovršnoj ispravi i Ugovoru o ustupu trebao biti ustegnut tužiteljima od strane tuženika, međutim sud je do tog zaključka došao čitanjem materijalne dokumentacije u spisu.

    25. Tako naime sam tužitelj u tužbi navodi da je tužitelj, na temelju ovršne isprave, prethodno HŠ podmirio neto novčani iznos koji joj po pravomoćnoj presudi pripada u iznosu od 110.120,56 kuna, a što proizlazi i iz podataka o isplati po sudskoj presudi od 21. kolovoza 2018. prema kojoj je utvrđeno da je tužitelj na račun HŠ isplatio 21. kolovoza 2018. iznos od 110.120,56 kuna.

    26. Iz gore navedenog jasno proizlazi da je upravo iznos koji je u predmetnom ovršnom postupku ustegnut tužiteljima (111.855,06 kuna) u korist tuženika iznos koji se odnosi na iznos mjesečnih neto plaća zajedno sa zateznim kamatama kako je utvrđeno u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-853/16 i što je predmet Ugovora o ustupu sklopljenog između HŠ i tuženika. Naime iznos od 111.855,06 kuna umanjen za iznos od 1.734,50 kuna (koje se umanjenje odnosi na kamate dospjele od isplate HŠ izravno na račun u kolovozu 2018. do podnošenja Zahtjeva za izravnu naplatu u listopadu 2018.), uplaćen je HŠ u kolovozu 2018. izravno na račun od strane tužitelja, a istog dana je Zajedničkom odvjetničkom uredu Vuković i Lalić uplaćen iznos po osnovi troškova postupka u iznosu od 21.620,84 kune.

    27. Stoga su neosnovani navodi tužitelja da bi ustegom iznosa od 111.855,06 kuna tuženici ponovno naplatili troškove postupka koji su im izravno na račun 21. kolovoza 2018. od strane tužitelja uplaćeni, a čiju naplatu tuženici Zahtjevom za izravnu naplatu nisu ni zatražili, a što proizlazi iz Specifikacije priložene Zahtjevu.

    28. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev za utvrđenje da su u konkretnom slučaju pljenidba i prijenos novčanih sredstava s računa tužitelja na račun tuženima nedopušteni, odnosno odlučiti kao u izreci ove presude.

    29. Tužitelj je podneskom od 5. siječnja 2023. subjektivno preinačio tužbu na način da je umjesto prethodnog tuženika Zajedničkog odvjetničkog ureda Vuković & Lalić tužio prvotuženika ĐŠ i drugotuženika NŠ. Odredbom članka 190. stavka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj („Narodne novine“ broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 155/23 – dalje ZPP-a) propisano da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe je potreban pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje spora. Unatoč tome što su se tuženici protivili subjektivnoj preinaci na svojoj strani, sud ju je dopustio jer je u tijeku postupka prethodni tuženik Zajednički odvjetnički ured prestao postojati, a što proizlazi iz izvatka iz sudskog registra, pa je u pravu tužitelj kada navodi da za obveze Zajedničkog odvjetničkog ureda odgovaraju solidarno odvjetnici u tom zajedničkom uredu, a to su upravo tuženici.

    30. Stoga je sud u točki I ovog rješenja dopustio subjektivnu preinaku.

    31. Odluka o zahtjevima stranka na naknadu troškova postupka osniva se na članku 154. stavak 1., članku 155. i članku 164. ZPP-a. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, budući da su tuženici u cijelosti uspjeli u sporu, ovaj sud smatra da tuženicima pripada cjelokupan trošak postupka.

    32. S obzirom na označenu vrijednost predmeta spora od strane tužitelja (14.845,72 eura), odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) i postavljeni zahtjev za naknadu troškova tuženicima su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

    - sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

    - sastav obrazloženog podneska od 17. siječnja 2022. (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

    - zastupanje na ročištu od 23. siječnja 2023., (Tbr 9/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

    - sastav obrazloženog podneska od 26. siječnja 2023. (Tbr. 8/1 Tarife) iznos od 550,00 eura,

    - zastupanje na ročištu od 21. ožujka 2023. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 550,00 eura

    33. Ovako priznate troškove po osnovi odvjetničkog zastupanja u ukupnom iznosu od 2.750,00 eura treba uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost u visini od 25% (Tbr. 46 Tarife), što ukupno iznosi 3.437,50 eura.

    34. Tuženicima nisu priznati troškovi zastupanja na ročištu od 20. studenoga 2023., 20. ožujka 2024. i 3. srpnja 2024., kao ni trošak sastava podnesaka od 22. studenoga 2023. i 10. svibnja 2024. budući da su se u tim radnjama tuženici osobno zastupali, odnosno nisu bili zastupani po punomoćniku – odvjetniku pa im ne bi pripadala naknada troškova postupka sukladno Tarifi koja se priznaje samo kada se naknađuju troškovi za rad odvjetnika. Jednako tako tuženicima nije priznat ni trošak sudskih pristojbi iz razloga što sudsku pristojbu za presudu uvijek plaća tužitelj, a sudska pristojba odgovora na tužbu plaća se po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici.

    35. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II izreke ovog rješenja.

    U Splitu 16. siječnja 2025.

    Sutkinja

    Antonia Škaričić Majić

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

    DNA:

    - tužitelju po punomoćniku,

    - tuženicima po punomoćniku,

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.