REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-409/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu tog suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužiteljice TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sanji Artuković, odvjetnici iz Zagreba, protiv I-tuženice KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ireni Mesiček, odvjetnici iz Zagreba i II-tuženika RR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 3. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnice I-tuženice i I-tuženika osobno, 16. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Proglašava se nedopuštenom ovrha u predmetu Općinskog suda u Sesvetama,posl.br. Ovr-343/2019, određena na temelju rješenja o ovrsi posl.br. Ovr- 9095/2017 od 23. srpnja 2018."

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi I-tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 Eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 16. siječnja 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela ovom sudu tužbu u kojoj navodi kako je zaključkom ovog suda posl. br. Ovr-343/19 od 24. svibnja 2023. upućena u roku od 15 dana pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Ističe kako je na temelju prijedloga za ovrhu I-tuženice od 14. svibnja 2015. doneseno rješenje o ovrsi Ovr- 9095/17 od 23. srpnja 2018. kojim je određena ovrha na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Psp-75/14 od 8. travnja 2015. na način da je naloženo II-tuženiku kao ovršeniku da u roku od osam dana omogući I-tuženici kao ovrhovoditeljici nesmetan suposjed tavana koji se nalazi u zgradi u [adresa] na način da preda I-tuženici kao ovrhovoditeljici primjerak ključeva novopostavljene brave na ulaznim vratima koja vode na tavan pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kn. Tužiteljica je kao treća osoba podnijela prigovor protiv prethodno navedene ovrhe tražeći da sud utvrdi da je ovrha u tom predmetu nedopuštena s obzirom da tužiteljica ima pravo koje sprječava ovrhu, a sve u smislu čl. 59. Ovršnog zakona. Tužiteljica svoje pravo koje sprječava ovrhu u predmetnoj stvari i zbog kojeg je ovrha nedopuštena jer da je ista suvlasnica nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označena kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi stambena zgrada br. 26, zgrada mješovite uporabe br. 26/1, ruševina, ruševina i dvorište, [adresa], ukupne površine 584 m2, u prijedlogu za ovrhu opisane kao tavan u zgradi u [adresa]. Tužiteljica dokazuje svoje pravo suvlasništva Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 10. lipnja 1999. (dalje: Ugovor), koji je sklopila njezina pok. majka ZR sa svim suvlasnicima zgrade u [adresa], te rješenjem o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. O-7076/09 od 28. siječnja 2010. Pravo tužiteljice temelji se na činjenici da I-tuženica kao ovrhovoditeljica traži od II-tuženika kao ovršenika predaju primjerka „ključeva novopostavljene brave na ulaznim vratima koja vode na tavan“, a takva vrata, niti tavan na predmetnoj nekretnini ne postoje. Naime, u potkrovlju predmetne nekretnine nalaze se dva stana, svaki sa svojim ulaznim vratima, a koje stanove su prenamijenili i uredili II-tuženik i tužiteljica temeljem svojeg ovlaštenja iz čl. 3. st. 2. Ugovora. Pritom se naglašava da je ovlaštenje na poduzimanje tih radnji pravnoj prednici, odnosno majci II-tuženika i tužiteljice pok. ZR (samim time i njezinim pravnim slijednicima) dala upravo pravna prednica I-tuženice BR (odnosno I-tuženica stupanjem u njezin pravni položaj), a što je naglašeno u čl. 3. st. 2. Ugovora. Prema tome, „ulazna vrata koja vode na tavan“, a samim time i brava i ključevi od tih vrata ne postoje, kao što ne postoji niti tavan u zgradi u [adresa]. U zgradi u [adresa] postoji potkrovlje u kojem se nalaze dva stana, svaki sa svojim ulaznim vratima. Iz tog razloga tužiteljica smatra da je ovrha u ovoj pravnoj stvari neprovediva, odnosno nemoguća budući da je kao predmet ovrhe naznačena nepostojeća stvar zbog čega je ovršni postupak Ovr- 343/19 trebalo obustaviti u smislu čl. 72. st. 2. OZ-a. Pored navedenog, tužiteljica je radi upisa svog prava vlasništva na stanu u potkrovlju (tavan) pokrenula pojedinačni ispravni postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu koji se vodi pod brojem Z-31814/22, a kao dokaz postojanja svog prava dostavlja Naslovljenom sudu i Elaborat o planu posebnih dijelova zgrade [adresa], izrađen po ovlaštenoj arhitektici TRL, od veljače 2020. kao i Potvrdu Klasa: 361-08/20- 003/740, Urbroj: 251-13-22-2/011-21-3 od 16. ožujka 2021. iz koje dokumentacije je razvidno da predmetni tavan više ne postoji kao takav, već da se radi o dva stana, u vlasništvu tužiteljice i II-tuženika, a što I-tuženica zna i mora znati, međutim ista je zanemarujući tu činjenicu, kao ovrhovoditeljica u postupku Ovr-343/19 očito postupala mala fide. S obzirom na sve izneseno, tužiteljica je dokumentacijom dostavljenom kao prilog ovoj tužbi učinila vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe u postupku Naslovljenog suda Ovr-343/19 za istu nastupila nenadoknadiva šteta s obzirom da je tužiteljica izvanknjižna vlasnica predmetnog tavana (sada dva stana u potkrovlju, od kojih je tužiteljica vlasnica jednog), stoga pored proglašenja ovrhe nedopuštenom predlaže Naslovljenom sudu donijeti rješenje o odgodi ovrhe sukladno čl. 67. st. 1. OZ-a.

2. U odgovoru na tužbu I-tuženica osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te ističe kako iz tužbenih navoda nije razvidno koje to konkretno pravo tužiteljica smatra da ima u pogledu predmeta ovrhe zbog kojeg bi ovrha bila nedopuštena, obzirom da je pravomoćnim rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-9095/2017. od 23.07.2018. naloženo II-tuženiku kao ovršeniku da omogući I-tuženici kao ovrhovoditeljici nesmetan suposjed tavana. Slijedom navedenog, čak i kada bi tužiteljica i bila suvlasnica predmetnog tavana, takva činjenica ni u kojem slučaju ne bi predstavljala pravo koje bi sprečavalo ovrhu sukladno čl. 59. Ovršnog zakona, odnosno pravo zbog kojeg bi bila nedopuštena ovrha rješenja iz posjedovne parnice radi predaje u suposjed. Ostali navodi tužbe predstavljaju ponavljanje navoda iz žalbe II-tuženika kao ovršenika koja je još 14.03.2019. odbijena rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Ovr- 3950/2018, te o istima u ovom postupku nije dopušteno ponovno raspravljati. Ističe da je ovršni postupak koji se vodi pred Naslovnim sudom pod brojem Ovr-343/2019. pokrenut temeljem ovršne isprave – rješenja o smetanju suposjeda tavana Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pp-75/14. od 08.04.2015. koje je postalo pravomoćno 12.04.2016. Tužiteljica i II-tuženi su nakon pravomoćnosti navedenog rješenja započeli radove na predmetnom tavanu, no nepoštovanje pravomoćne sudske odluke od strane II-tuženika i njegove sestre (ovdje tužiteljice) ne stvara niti može stvoriti pravo zbog kojeg bi ovrha takve sudske odluke bila nedopuštena. Također opreza radi, iako je vlasništvo stana na tavanu u ovom postupku potpuno irelevantno, I-tužena osporava i sam tužbeni navod da bi tužiteljica bila vlasnica stana na tavanu, u dokaz čega u privitku dostavlja i aktualni zk izvadak iz kojeg je vidljivo da u zemljišnim knjigama ne postoje nikakvi stanovi na tavanu. Glede pak navodne kupnje tavana od strane prednice tužiteljice i II-tuženika, već je i iz dokumentacije privinute tužbi, kao i temeljem uvida u sudske spise i dopis od 19.04.2016. koje je predložila I-tuženica u ovom odgovoru na tužbu jasno da nikada nije bilo predaje posjeda predmetnog tavana, pa je i pravni posao na koji se tužiteljica poziva i kojim nastoji dokazati navodno izvanknjižno vlasništvo fiktivan i ništetan.

3. II-tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti priznao tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zaključak ovoga suda Ovr-343/19 od 24. svibnja 2023. (list 6 i 7 spisa), u prijedlog za ovrhu od 14. svibnja 2015. (list 10-12 spisa), u rješenje o ovrsi Ovr-9095/17 od 23. srpnja 2018. (list 14 spisa), prigovor tužiteljice kao treće osobe od 16. ožujka 2020. (list 16-18 spisa), u zk. izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 18-21 spisa), u Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 10. lipnja1999. (list 22-25 spisa), u rješenje o nasljeđivanju od 28. siječnja 2010. (list 26-30 spisa), uvid u prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka od 7. lipnja 2022. (list 31-35 spisa), u Elaborat o planu posebnih dijelova zgrade [adresa], izrađen po ovlaštenoj arhitektici TRL, od veljače 2020. (list 36-49 spisa), Potvrdu Klasa: 361-08/20-003/740, Urbroj: 251-13- 22-2/011-21-3 od 16. ožujka 2021. (list 50-64 spisa), fotografije (list 13 i 14 spisa) dopis tužiteljice i II tuženika od 19.04.2016. upućen suvlasnicima zgrade, saslušane su stranke u postupku (list 127-131 spisa), izvršen je uvid u spis suda psol. br. Ovr- 343/19, spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pp-75/14.

6. Sud nije proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke sve primjenom odredbe čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZPP) kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a.

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Zaključkom ovoga suda posl. br. Ovr-343/19 od 24. svibnja 2023. tužiteljica je kao treća osoba upućena u roku od 15 dana pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja KR i ovršenika RR radi proglašenja da ovrha na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pp- 75/14 od 8.04.2015. kojim je utvrđeno da je ovršenik smetao ovrhovoditelja u suposjedu tavana nalazećeg se u zgradi u [adresa] na način da je 14. ili 15. travnja 2014., što je ovrhovoditeljica saznala 15. travnja 2015. promijenio bravu na ulaznim vratima što vode na tavan te mu je naloženo da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da preda ovrhovoditeljici primjerak ključeva novopostavljene brave, zabranjeno je ovršeniku svako takvo ili slično smetanje ubuduće te mu je naloženo naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.900,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 08.04.2015. pa do isplate, a koja je određena rješenjem o ovrsi ovoga suda posl. br. Ovr-9095/2017 od 23. srpnja 2018. radi činidbe ovršenika na način da se nalaže ovršeniku u roku od 8 dana omogućiti ovrhovoditelju nesmetan posjed predmetnog tavana na način da preda ovrhovoditeljici primjerak ključeva novopostavljene brave na ulaznim vratima koja vode na tavan pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kn; ako ovršenik u roku koji mu je određen ne ispuni predmetnu obvezu sud će na prijedlog ovrhovoditelja rješenjem izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio te odrediti ovršeniku novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu nego je bila ona kojom je prije zaprijetio, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu, nije dopuštena sve temeljem odredbe čl. 59. st. 1. Ovršnog Zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13 i 93/14 dalje – OZ) jer tužiteljica u prigovoru protiv rješenja o ovrsi ističe da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu jer da je temeljem ugovora o kupoprodaji od 10. lipnja 1999. suvlasnica nekretnine koja je predmet ovršnog postupka.

9. Uvidom u prigovor tužiteljice protiv rješenja o ovrsi posl. br. Ovr-9095/2017 od 23. srpnja 2018. utvrđeno je kako je ista pored isticanja svog prava suvlasništva sporne nekretnine ujedno isticala kako se prigovor temelji i na okolnosti da ovrhovoditeljica od ovršenika zahtijeva predaju primjerka novopostavljene brave na ulaznim vratima koja vode na tavan, a da takva vrata niti tavan na predmetnoj nekretnini ne postoje jer da u zgradi u [adresa] postoji potkrovlje u kojem se nalaze dva stana svaki sa svojim ulaznim vratima, a iz kojeg razloga smatra da je ovrha u konkretnoj pravnoj stvari i neprovediva jer je kao predmet ovrhe naznačena nepostojeća stvar te da bi ovršni postupak trebalo obustaviti u smislu odredbe čl. 72. st. 2. OZ-a.

10. Sud u konkretnom postupku nije razmatrao činjenične navode tužbe kojima se ponavljaju navodi tužiteljice iz prigovora da je ispunjenje tražbine ovrhovoditelja onemogućeno zbog činjenice (prenamjene prostora koji je predmet ovrhe) koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka sadržajno predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 10. OZ- a, a iz kojih razloga tužiteljica kao treća osoba temeljem zaključka ovoga suda posl. br. Ovr-343/19 od 24. svibnja 2023. nije upućena pokrenuti parnicu.

11. Naime, tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom moguće s uspjehom podnijeti isključivo zbog žalbenog razloga radi kojeg je tužitelj upućen na parnicu, te se ona može temeljiti samo na činjenicama koje su bile iznesene u žalbi/prigovoru protiv rješenja o ovrsi te se stoga u ovoj pravnoj stvari može se raspravljati samo o razlozima nedopuštenosti ovrhe zbog kojih je došlo do upućivanja na parnicu (razlog iz članka 59. st. 1. OZ-a).

12. Uvidom u zk. izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za kč. br. [katastarska čestica] Stambena zgrada br 26, zgrada mješovite uporabe br 26/1, ruševina, ruševina i dvorište, [adresa], utvrđeno je kako su TR i RR uknjiženi kao suvlasnici svaki u 1/2 suvlasničkog dijela s neodređenim omjerima, Etažno vlasništvo (E-1), stana u prizemlju desno koji se sastoji od tri i pol sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 123,56 m2 koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine uz predbilježbu pravo vlasništva, ugovor o kupoprodaji nekretnine 01.03.2022., Aneks ugovora o kupoprodaji nekretnine 15.03.2022. za korist KRL. KR je uknjižena kao vlasnica suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-2) stana na drugom katu koji se sastoji od 6 soba i ostalih površina u ukupnoj površini od 167,41 m2 koji je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine.

13. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji zaključen između ČR, IR T i BR kao prodavatelja i RR ZR kao kupca, s ovjerenim potpisima ugovornih strana od strane javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba pod br OV-5561/99 od 10.06.1999.utvrđeno je kako u čl. 2. prodavatelji kupuju, a kupac kupuje dio zajedničkih prostorija iz st. 2. čl. 1. tog Ugovora i to pripadajuće idealne dijelove podruma(oznake A, B, C, D i E), ukupne površine 55,90 m2 i pripadajuće idealne dijelove tavana oznake T, ukupne površine 182,60 m2 i to 1. OR prodaje, a ZR kupuje 21/100 idealnog dijela podruma (oznake A-E) ukupne površine 55,9 m2 i 21/100 idealnog dijela tavana površine 182,6 m2 za kupoprodajnu cijenu od 41.280,75 kn; 2. IR HR prodaje, a ZR kupuje 15/100 idealnog dijela podruma (oznake A-E) ukupne površine 55,9 m2 i 15/100 idealnog dijela tavana površine 182,6 m2 za kupoprodajnu cijenu od 29.486,25 kn; 3. BR prodaje, a ZR kupuje 36/100 idealnog dijela podruma (oznake A-E), ukupne površine 55,9 m2 i 36/100 idealnog dijela tavana površine 182,6 m2, za kupoprodajnu cijenu od 70.767,00 kn. U čl. 3. Ugovora je navedeno kako su potpisom Ugovora prodavatelji potvrdili da su primili iznose kupovnine iz čl. 2. ugovora i da su kupljene prostorije predane kupcu u posjed te da prodavatelji daju suglasnost kupcu da o svom trošku između ostalog izvrši prenamjenu i uređenje kupljenih zajedničkih prostorija te se obvezuju dati suglasnost za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za prenamjene kao i suglasnost da kupac bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja ishodi upis prava vlasništva kupljenih prostorija u zemljišnim i drugim knjigama.

14. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Obrenije Ribarić kao sudskog povjerenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. O-7076/09 donesenog u ostavinskom postupku iza pok. ZR proizlazi kako su njenim nasljednicima na temelju zakona proglašeni TR i RR i to između ostalog prava na nekretninu prema Ugovoru o kupoprodaji nekretnina s Očitovanjem sklopljenim između ČR, T i BR kao prodavatelja i ZR kao kupca s ovjerenim potpisima ugovornih strana pod brojem OV-5561/99 od 10.6.1999.

15. Iz prijedloga radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] podnesenog Općinskom građanskom sudu u Zagrebu od strane TR i RR od 07.06.2022. kao predlagatelja protiv protustranaka KR, IR i ĆR proizlazi kako predlagatelji smatraju kako bi njih i protustranke bilo potrebno u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. grad Zagreb upisati kao suvlasnike s određenim omjerima temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 10.06.1999., rješenja o nasljeđivanju iza pok. ZR; rješenja o nasljeđivanju iza pok. BR; rješenja o nasljeđivanju iza pok. HR, Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 17.05.1999., ugovora o darovanju od 08.04.2008.; Nacrta posebnih dijelova nekretnine od lipnja 1999., plana posebnih dijelova zgrade od veljače 2020., potvrde od 16.03.2021., uporabne dozvole od 08.07.2020., potvrde od 25.04.2014., potvrde od 22.07.1999., ugovora o razvrgnuću suvlasništva na nekretnini od 07.08.2020., plana posebnih dijelova zgrade od ožujka 2022., potvrde od 26.04.2022. u smislu čl. 208. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama, sve kako bi se stvarno stanje uskladilo sa zemljišnoknjižnim te u smislu čl. 209. st. 2. ZZK upiše prodavatelje i protustranke kao suvlasnike sukladno priloženim ispravama.

16. Iz potvrde br 58/2021 Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Klasa: 361-08/20-003/740 od 16.03.20214. proizlazi kako stan oznake S1 u potkrovlju koji se sastoji od hodnika i S2 u potkrovlju sve u stambenoj zgradi na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u [adresa], čine samostalnu uporabnu cjelinu te su prikazani u grafičkom dijelu elaborata etažiranja T.D. 01-02/20, izrađen po Projekt-5 d.o.o. u skladu s potvrdom glavnog projekta od 25.04.2014.

17. Iz dopisa RR i TR proizlazi kako isti obavještavaju susjede suvlasnike kako 19.04.2016. kreću u raskrčivanje tavana i pripremu gradilišta za rekonstrukciju tavana u dva stana te da su za pon 25.04.2016. organizirali odvoz pa pozivaju da ukoliko imaju stvari na tavanu da iste preuzmu od 26.04-28.04.2016.

18. Uvidom u ovosudni predmet posl. br. Ovr-5850/15 od 28.11.2016. utvrđeno je kako je uz podnesak od 1. travnja 2019. II-tuženik kao ovršenik sukladno rješenju o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 23.07.2018. posl. br. Ovr- 9095/17 dostavio primjerak ključa za ovrhovoditeljicu koji bi trebao biti ključ novopostavljene brave na ulaznim vratima tavana nalazećeg u zgradi u [adresa] te je podneskom od 20.11.2019. od strane ovrhovoditeljice obaviješten sud kako ključ koji je istoj predan ne otvara novopostavljenu bravu na ulaznim vratima tavana. U podnesku od 14.01.2020. ovrhovoditeljica navodi kako je iz ovršenikovog podneska od 18.12.2019. razvidno da ovršenik nije postupio po navedenom rješenju, da je, čini se, uklonio postojeća vrata na ulaznim vratima koja su vodila na tavan, te umjesto toga na tavanu izgradio stanove koji očito imaju svaki svoja vrata. Ovrhovoditeljica ima pravo zahtijevati da ovršenik postupi po pravomoćnom rješenju o ovrsi i omogući joj uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, odnosno da joj omogući suposjed tavana sukladno ovršnoj ispravi. Obzirom da ovršenik ne osporava da to nije učinio, ovrhovoditeljica moli sud da sukladno pravomoćnom rješenju o ovrsi toga suda broj Ovr-9095/2017. od 23.07.2018. donese rješenje kojim se ovršeniku izriče novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kn, te mu se određuje novi rok za izvršenje obveze i prijeti novom novčanom kaznom u većem iznosu nego što je bila ona kojom je sud prije zaprijetio ako ni u tom roku ne ispuni obvezu.

19. Rješenjem ovoga suda posl. br. Ovr-343/19 od 1.12.2023. upućen je ovršenik RR u roku od 15 dana pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-9095/2017 od 23.07.2018 zbog razloga određenih čl. 50. st. 1. t. 10. OZ-a, a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a.

20. Tužiteljica saslušana kao stranka u postupku je iskazala kako je predmet ovrhe za koju traži proglašenje nedopuštenom tavan koji ne postoji već godinama jer da su u skladu sa svim ishođenim dozvolama pa tako i građevinskom dozvolom napravili na dijelu gdje se prije nalazio tavan stanove, odn. dva stana i slijedom čega ne postoje niti ključevi od tog tavana niti ta vrata, odn. nije moguće iste predati tuženoj. Tužiteljici se predočuju fotografije koje prileže spisu na listu 113 i 114 te navodi kako je na fotografiji na listu 113, prikazano mjesto gdje se nalazi završetak stubišta i ostatak kamene grede odn. ostatak okovratnika gdje su bila vrata tavana. Na poseban upit pun. tužene da joj je poznato koliko je točno kvadrata tavana navedeno u kupoprodajnom ugovoru kojeg je sklopila Vaša majka navodi kako je kupljen prostor u površini od oko cca 180 m2, odnosno cijela površina. Da li joj je poznato da je sada površina od postojeća dva stana veća od kupljene površine navodi kako mi je to poznato jer su napravili i galeriju. Da li postoji slobodna površina tavana gdje nisu stanovi navodi kako postoji prostor od otprilike 2 do 3 m2, koji se nalazi ispred ulaznih vrata stanova. Na upit u kakvim je odnosima sa 2. tuženikom navodi kako nisu u dobrim odnosima. Na daljnje pitanje pun. 1. tužene da li je znala za postupak smetanja posjeda navodi kako je saznala kada joj je rečeno da je ovrha "na ključevima" možda 2017. Da li su u vrijeme gradnje stanova postojala vrata od tavana odn. da li su na tavanu tada stajale stvari drugih stanara te da li su i drugi stanari tamo dolazili navodi da su uklonili vrata tavana prije nego što smo počeli sa samom gradnjom, odn. kada su pripremali prostor za gradnju, a na tavanu drugi stanari nisu držali svoje stvari, tamo su bili samo neki lavori, koji su bili zajednički ili od 2. tuženika te po koje je dolazila 1. tužena jer je bila predstavnica stanara. Dok su na tavanski prostor znali dolaziti i drugi stanari jer smo mi to dopustili. Cijela zgrada je bila u parničnim postupkom s Dalmacijavinom. Na daljnje pitanje pun. 1. tužene, ugovor na koji se pozivate u tužbi odn. ugovor o kupoprodaji da li je potpisan od strane svih tadašnjih vlasnika stanova ili poslovnih prostora, tužiteljica navodi kako je ugovor potpisan od strane svih suvlasnika i vlasnika poslovnih prostora, Dalmacijavino i Stridon gradnja nisu ni bili zemljišnoknjižni vlasnici. Na upit kada je počela gradnja, da li je tužena došla i rekla da postoji rješenje o smetanju posjeda navodi kako ona nije dolazila, dolazio je njezin otac, nije joj nitko ništa rekao o tome. Gradnju su započeli 2014. kada su dobili građevinsku dozvolu. Da li ste prije početka radova obavijestili stanare kada će započeti radovi navodi kako vjerojatno jesu jer to je uobičajena procedura. Na poseban upit svoga pun. da li je površina koja je prikazana na fotografiji na listu 113 spisa koja se nalazi ispred ulaznih vrata u stanove ona o kojoj ste iskazali da predstavlja ostatak tavanskog prostora, navodim kako se radi upravo o toj površini te na daljnji upit da li je majka kupila od BR, prednice 2. tuženika i tu površinu tavana navodi kako je i to kupljeno. Da li se vrata od potkrovlja odn. od nekadašnjeg tavana a koji je predmet ovrhe Ovr- 343/2019, a koji se vodi pred ovim sudom, nalaze ispred tog malog prostora navodi kako su se ona tamo nalazila, a sada se tamo ne nalaze zbog funkcionalno arhitektonskih razloga. Na dodatno pitanje pun. 1. tužene obzirom na kupljenu površinu tavana kako znate da je upravo i taj manji dio koji je trenutno slobodan prostor također kupila Vaša majka navodim kako je ona to kupila jer je tako navedeno u elaboratu o etažiranju koji prileži kupoprodajnom ugovoru.

21. I-tuženica je u svom iskazu navela kako u trenucima kada je promijenjena brava na vratima tavana da je zvala policiju koja je napravila zapisnik temeljem kojeg je podnijela tužbu za posjed na tavanu, oni su na tavanu držali neke stvari te im je došla obavijest od TR i RR da moraju ukloniti stvari sa tavana. Što se tiče konkretnog postupka, nije jasno o čemu se točno radi jer u situaciji kada postoji pravomoćno rješenje o smetanju posjeda i za koje samo tražim da se izvrši na način kako je sadržano u izreci tog rješenja, ne vidim postojanje prepreke tome. Što se tiče i same ovrhe morala je za trošak postupka koji se vodio radi smetanja posjeda ovršiti RR jer nije platio te troškove niti je postupio po samom rješenju. Na poseban upit pun. tužiteljice da li postoje vrata koja su vodila na tavan, brava i ključevi koji su navedeni u rješenju o ovrsi navodi kako ta vrata postoje, ona se zajedno sa svim ostalim stvarima suvlasnika koja su bila na tavanu, nalaze bačena u ruševini u dvorištu izložena svim vremenskim prilikama. Da li se sada vrata od tavana koja se spominju u rješenju o ovrsi nalaze na istom mjestu na kojem su se nalazila u vrijeme kada je doneseno rješenje o ovrsi, navodi kako se vrata sada nalaze u ruševini u dvorištu. Postoje li ključevi od tih vrata navodim kako postoje ključevi. Od kad se vrata nalaze u šupi koju ste spomenuli navodim kako ne znam od kada se tamo nalaze. Na poseban upit svoje punomoćnice da li se sjeća kada je počelo izvođenje građevinskih radova, da li prije ili poslije smetanja posjeda, navodi kako je odmah nakon što je uočila kako je promijenjena brava na vratima od tavana pozvala policiju a neposredno nakon toga i podnijela tužbu te u tom trenutku nije započeto izvođenje građevinskih radova. Da li su ta vrata postojala i bila na svom mjestu u trenutku kada je doneseno rješenje o smetanju posjeda, navodi kako jesu. Da li joj je poznato da li su vrata postojala i bila na svom mjestu u vrijeme kada je postalo pravomoćno rješenje o smetanju posjeda, navodi kako misli da jesu. Da li joj je tijekom ovršnog postupka odn. pokušaja nagodbe netko nudio ključeve od tavana navodi kako joj je tijekom pokušaja mirnog rješenja spora pred sudom odvjetnica od 2. tuženika predala ključeve od tih starih vrata s kojima više nije mogla ništa otključati, a čega je i sama bila svjesna jer je rekla da se s tim ključem ništa neće moći otključati. Da li je s tim ključem pokušali otključati vrata navodi kako je po uputi suca s tim ključem pokušala otključati novopostavljena vrata jer je tako i bilo navedeno u izreci rješenja no s tim ključem nije mogla otključati ta vrata. Nakon što se 1. tuženici predočuju fotografije koje prileže na listu 113 i 114 spisa pun. tužiteljice postavlja pitanje da li stanje onakvo kakvo je prikazano na fotografijama odgovara sadašnjem stanju 1. tužena navodi kako to odgovara sadašnjem stanju, na mjestu gdje je postavljena metalna ukrasna ogradila da se nalazio puni zid u produžetku kojeg su bila drvena vrata, odn. vrata ulaza u tavan i nije bilo dvije stepenice, koje su na fotografijama prikazane da se nalaze nakon ostatka betonskog stupa.

22. II-tuženik RR je iskazao kako ne postoje vrata niti ključ od tavana jer se u prostoru gdje je bio tavan nalaze dva stana koja imaju građevinsku i uporabnu dozvolu te koji su upisani u zemljišne knjige kao dva stana. Njegova majka je kupila tavan u cijeloj površini od vrata tavana pa do kraja svih zidova. Kako su napravili dvoetažne stanove prema građevinskoj dozvoli, upravo zbog visine prostora tavana, dobili su dodatne kvadrate te je stoga površina samih stanova nešto veća. Na poseban upit pun. tužiteljice da li je obavijest u kojoj je navedeno da se kreće u raskrčivanje tavana a koja prileži odgovoru na tužbu ona potpisala navodi kako je sestra tada bila u Njemačkoj te ju je samo on potpisao, na tavanu su se nalazile neke stvari od, pretpostavljam, umrlih osoba, jer se nitko nije javio te neke zajedničke stvari kao što je npr. bila lopata za čišćenje snijega itd. Nakon što se 2. tuženiku predočuju fotografije na listu 113 i 114 spisa, pun. tužiteljice postavlja pitanje da li stanje kako je prikazano na tim fotografijama odgovara sadašnjem stanju navodi kako to odgovara sadašnjem stanju, prostor koji je prikazan na istima a koji se nalazi ispred ulaznih vrata u stanove tamo postoji kako bi se moglo ući u stanove, dok na mjestu gdje je na fotografiji prikazan betonski stup odn. dio kamenog štoka predstavlja mjesto gdje su se prije nalazila vrata od tavana. Od kad je takvo stanje kako je prikazano na fotografijama navodi kako su uklonili vrata tavana kada smo započeli sa izvođenjem građevinskih radova te smo u nekom trenutku stavili na mjesto gdje su prije bila vrata, tablu na kojoj je pisalo "građevinski radovi, zabranjen ulaz nezaposlenima bez zaštitne opreme". Mislim da je to bilo oko 2015.g. Nakon što se 2. tuženiku predočuje obavijest na listu 72 spisa pun. 1. tužene postavlja pitanje da li je 2. tuženik napisao tu obavijest, 2. tuženi odgovara kako je istu on napisao. Na poseban upit da li je sadržaj te obavijesti točan s obzirom da je u istoj navedeno da 19.4.2016. kreću sa raskrčivanjem tavana, te na daljnji upit da li je stoga početak izvođenja radova bio prije ili poslije te obavijesti, 2. tuženik navodi kako su oni i prije te obavijesti počeli sa raskrčivanjem stvari koje su imali na tavanu obzirom na to da su umjetnici te se na tavanu nalazilo nešto radova, odn. bilo je puno predmeta, osobno sam imao oko 200 izložbi, a sestra je također kroz razdoblje od 15 godina radila kao kiparica te je tamo bilo mnogo stvari koje smo morali ukloniti. Sud dopušta pitanje, a iz razloga vezano za datum sastavljanja te obavijesti kako bi se utvrdilo kada su počeli radovi i druge okolnosti, navodim kako je sve ono što je sadržano u obavijesti i istinito, jedino što smo možda počeli ranije sa radovima, osiguravanja greda, poda, nametnika i sličnim manjima radovima. Na poseban upit pun. 1. tužene da li se stanovi nalaze u cijelosti unutar površine tavana navodi kako se nalaze u cijelosti unutar površine tavana. Površina tavana je u vrijeme kupnje i danas ista, odn. danas nema tavana već postoje stanovi i predvorje. 2. tuženik dodatno navodi kako od kada je majka kupila 1999.g. taj tavanski prostor ni s kim od sustanara pa tako ni s majkom 1. tužene nismo imali nikakvih problema, svi su znali da je taj prostor kupljen, no kako su svi suvlasnici tada bili u sporu s Dalmacijavinom koja je svima htjela oduzeti vlasništvo te kako je krov zgrade prokišnjavao te zbog mogućnosti puštanja dimnjačara u područje tavana gđa. BR, odn. 1. tuženica kao predstavnica stanara imala ključ od tavana, jer su oni to tako dozvolili. Na poseban upit pun. 1. tužene ako je samo ona imala ključ od tavana kako to da su se na tavanu nalazile stvari i drugih stanara navodi kako su pronalazili stvari još iz 50-ih godina prošlog stoljeća, a još i starijih stvari od toga za koje se nitko nije javio da bi mu te stvari pripadale. Da li su vrata tavana postojala u vrijeme vođenja postupka radi smetanja posjeda navodi kako tada ta vrata nisu postojala. Zašto u tom postupku niste rekli da vrata ne postoje navodi da ne zna zašto to nije rekao, odn. zašto nije rekao da vrata ne postoje.

23. Odredbom čl. 59. st. 1. OZ-a propisano je da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom.

24. Polazeći od nespornih činjenica i onih koje je sud utvrdio temeljem provedenog dokaznog postupka, među parničnim strankama nesporno da je I- tuženica u svojstvu tužitelja u parničnom postupku koji se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodio protiv II-tuženika radi smetanja posjeda ishodila pravomoćno i ovršno rješenje poslovni broj Pp-75/14 od 8.04.2015. kojim je utvrđeno da je II-tuženik smetao I-tuženu u suposjedu tavana nalazećeg se u zgradi u [adresa] na način da je 14. ili 15. travnja 2014., što je I-tužena saznala 15. travnja 2015. promijenio bravu na ulaznim vratima što vode na tavan te mu je naloženo da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da preda ovrhovoditeljici primjerak ključeva novopostavljene brave, zabranjeno je ovršeniku svako takvo ili slično smetanje ubuduće te mu je naloženo naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.900,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 08.04.2015. pa do isplate.

25. Na temelju predmetnog pravomoćnog i ovršnog rješenja, kako je rok za dobrovoljno ispunjenje činidbe protekao, a II-tuženik po istom nije postupio, ovdje I- tužena je u svojstvu ovrhovoditelja 15. svibnja 2015. pokrenula ovršni postupak protiv ovdje II-tuženika kao ovršenika te je ovrha određena rješenjem o ovrsi ovoga suda posl. br. Ovr-9095/2017 od 23. srpnja 2018. radi činidbe ovršenika temeljem ovršnog rješenja na način da se nalaže ovršeniku u roku od 8 dana omogućiti ovrhovoditelju nesmetan posjed predmetnog tavana na način da preda ovrhovoditeljici primjerak ključeva novopostavljene brave na ulaznim vratima koja vode na tavan pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kn; ako ovršenik u roku koji mu je određen ne ispuni predmetnu obvezu sud će na prijedlog ovrhovoditelja rješenjem izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio te odrediti ovršeniku novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu nego je bila ona kojom je prije zaprijetio, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu.

26. Zaključkom ovoga suda posl. br. Ovr-343/19 od 24. svibnja 2023. tužiteljica je kao treća osoba upućena u roku od 15 dana pokrenuti parnicu protiv ovrhovoditelja KR i ovršenika RR radi proglašenja da ovrha na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pp-75/14 od 8.04.2015. kojim je utvrđeno da je ovršenik smetao ovrhovoditelja u suposjedu tavana nije dopuštena sve temeljem odredbe čl. 59. st. 1. Ovršnog Zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13 i 93/14 dalje – OZ) jer tužiteljica u prigovoru protiv rješenja o ovrsi ističe da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu jer da je temeljem ugovora o kupoprodaji od 10. lipnja 1999. suvlasnica nekretnine koja je predmet ovršnog postupka.

27. Tužiteljica, koja sudjeluje kao treća osoba u ovršnom postupku istaknula je stoga prigovor da ima valjan pravni temelj stjecanja vlasništva nekretnine oko koje se stranke spore. Pitanje vlasništva, odnosno suvlasništva nekretnine u konkretnom slučaju nije odlučno i ne predstavlja razlog koji bi ovrhu činio nedopuštenom jer sud u smislu čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje u tekstu: ZV) u parnicama radi smetanja posjeda pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika te da prema čl. 21. ZV-a pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u posjedu uznemiravanjem ili oduzimanjem istog. Budući da iz ovršne isprave jasno proizlazi da je upravo II-tuženik počinio smetanje posjeda na način opisan u toj ispravi, dokazni prijedlozi tužiteljice na okolnost osporavanja te činjenice u biti osporavaju osnovanost tražbine ovrhovoditelja, ovdje I-tužene utvrđene u pravomoćno okončanom parničnom postupku broj Pp-75/14. Imajući u vidu načelo strogog formalnog legaliteta, ovršni sud je vezan za rezultate parničnog postupka iz kojeg potječe ovršna isprava te se ne može upustiti u materijalnopravne zakonitosti ovršne isprave. Stoga, kad je u parnici zbog smetanja posjeda donesena ovršna isprava kojom je ovrhovoditelju, ovdje I-tuženoj pružena posjedovna zaštita, ne može treća osoba s uspjehom zasnivati izlučnu tužbu na tvrdnji da je vlasnik nekretnine, jer o tome nije bilo dopušteno raspravljati u postupku u kojem je donesena ovršna isprava, pa shodno tome u ovršnom postupku ne dira se u eventualna vlasnička prava tužiteljice. Također, u ovoj parnici sud nije ovlašten preispitivati pravilnost i zakonitost ovršne isprave kao i postupka iz kojeg potječe ovršna isprava.

28. Dakle navodi tužiteljice da je ista ima valjan pravni temelj stjecanja prava vlasništva nekretnine koja je predmet postupka zbog smetanja posjeda te da je predmetnoj nekretnini u potpunosti promijenjen građevinski identitet, nisu odlučni za donošenje odluke u ovom postupku. Naime, uz činjenicu da ovdje I- tuženica provodi postupak ovrhe na temelju pravomoćne i ovršne sudske odluke kojom je utvrđeno da je upravo II-tuženik smetao I-tuženicu u posljednjem mirnom posjedu, da je tužitelju naloženo da uspostavi ranije posjedovno stanje i preda ga u posjed tuženici slobodnog od osoba i stvari upravo je II-tuženik dužan vratiti I-tuženici u posjed. Podredno, to što je za vrijeme trajanja parnice zbog smetanja posjeda promijenjen građevinski identitet nekretnine nisu okolnosti koje bi bile od utjecaja na provođenje ovrhe radi predaje posjeda ovdje I-tuženici. Naime, I-tuženici je u parnici radi smetanja posjeda pružena posjedovna zaštita pa ima pravo tražiti ovrhu temeljem te ovršne isprave, bez obzira na naknadne promjene posjednika i eventualno izvršene građevinske zahvate na predmetnom tavanu jer u protivnom, parnice radi smetanja posjeda u takvim okolnostima ne bi imale nikakvu svrhu ni smisao. Promjenom građevinskog identiteta predmetni sporni i prostor nije prestao postojati, jer i nadalje postoji sporni prostor na lokaciji na kojoj je II-tuženik smetao I-tuženicu.

29. Nadalje, iako je II-tuženik priznao tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti u parnicama za nedopuštenost ovrhe po tužbi treće osobe, ovrhovoditelj i ovršenik kao tuženici imaju položaj jedinstvenih suparničara iz članka 201. ZPP-a, to se takav spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima, slijedom čega je s obzirom na neosnovanost razloga koje tužitelj ističe da su doveli do nedopuštenosti ovrhe, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan u cijelosti, na način naveden u izreci ove presude.

30. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. i čl. 155 ZPP-a te s obzirom na to da tužiteljica nije ostvarila uspjeh u sporu ista je dužna I. - tuženici naknaditi troškove postupka koji su bili potrebni za vođenje parnice. Tako je I-tuženici zastupanoj po punomoćnici odvjetnici dosuđena naknada troškova sastava odgovora na tužbu u visini od 250 bodova sukladno Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", br.138/23; dalje: Tarifa), trošak zastupanja na ročištima 22.02.2024., 24.05.2024. i 03.12.2024. u visini od po 250 bodova što uvažavajući vrijednost boda sukladno Tarifi, uvećano za iznos PDV 25% ukupno iznosi 2.500,00 Eur. Na dosuđen iznos teku kamate od dana donošenja prvostupanjske presude, u skladu s odredbom čl. 30. st. 2. OZ.

U Sesvetama 16. siječnja 2025.

Sudac:

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po pun

2. I-tuženici po pun

3. II-tuženiku