Poslovni broj: Usž-3136/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Marušić-Babić, predsjednice vijeća, Snježane Horvat-Paliska i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Blaženke Drdić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Vodoprivreda Karlovac d.d., Karlovac, Obala Franje Račkog 10, kojeg zastupa opunomoćenik Željko Štapek, odvjetnik u Karlovcu, Kralja Tomislava 10a, protiv tuženika Ministarstva kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2, radi upravljanja arhivskim gradivom, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-821/2024-6 od 2. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-821/2024-6 od 2. srpnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-611-03/24-01/0001, urbroj: 532-02-03-02/1-24-2 od 10. svibnja 2024. i rješenja Državnog arhiva u Karlovcu, klasa: UP/I-036-02/24-01/20, urbroj: 2133-62- 04/01-24-01 od 12. travnja 2024., kao i zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 12. travnja 2024., kojim su tužitelju kao vlasniku/stvaratelju/posjedniku privatnog arhivskog gradiva nakon nadzora provedenog 6. prosinca 2023. naložene mjere upravljanja arhivskim gradivom pobliže označene u izreci tog rješenja.
3. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi da se prvostupanjski sud otklanjajući njegove navode u svezi pravilnosti obrazloženja osporavanog rješenja tuženika pozvao na odredbu članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima, unatoč činjenici da navedeni Zakon ima ukupno 92. članka. Zbog navedenog smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, a pobijana presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Ističe da žalbeni razlog prema kojem su naložene izrečene mjere trebali obaviti stručni djelatnici Državnog arhiva u Zagrebu u skladu svojih redovnih djelatnosti i bez naknade troškova tog rada, nisu otklonili ni tuženik i prvostupanjski sud. Smatra da poslove pravilnog popisivanja arhivske građe mogu obaviti samo one osobe koje imaju potrebna stručna znanja i sposobnosti iz područja arhivarstva. Ističe da je nerealno očekivati da bi on zbog obavljanja tih poslova trebao zaposliti osobu koja ima odgovarajuće stručno znanje i sposobnosti. Predlaže uvažiti žalbu, poništiti presudu prvostupanjskog suda i donijeti odluku kojom će se u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev.
4. U odgovoru na žalbu tuženik navodi da je tužitelj upisan u upisnik vlasnika ili posjednika privatnog arhivskog gradiva, koji upis proizvodi određene obveze u provedbi mjerodavnih odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Ističe da na postojanje tih obveza ne utječe okolnost ima li upisani vlasnik/stvaratelj/posjednik privatnog arhivskog gradiva, odnosno tužitelj, zaposlenika kvalificiranog za te poslove. Zbog navedenog smatra da je prvostupanjskom presudom pravilno odbijen tužbeni zahtjev. Predlaže odbiti žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), koji se suprotno zaključku tužitelja primjenjuje sukladno odredbi članka 169. stavka 2. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da se ista ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 126. stavka 1. ZUS-a.
7. Prvostupanjski sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, te je osnovano odbio tužbeni zahtjev, jer tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju opravdanost primjene mjerodavnih odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima ("Narodne novine", broj: 61/18., 98/19., 114/22. i 36/24.).
8. Odredbom članka 24. stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima propisano je da su vlasnici ili posjednici privatnog arhivskog gradiva koji arhivsko gradivo ili pojedinačne dokumente trajne vrijednosti obvezni: obavijestiti nadležni državni arhiv o posjedovanju gradiva, čuvati gradivo i poduzimati mjere potrebne za njegovo sigurno čuvanje i zaštitu, srediti gradivo i izraditi popis, te dopustiti ovlaštenoj osobi nadležnog državnog arhiva da pregleda gradivo i po potrebi provede sigurnosno snimanje.
9. Imajući u vidu činjenicu da je prilikom inspekcijskog pregleda utvrđeno da tužitelj, kao vlasnik privatnog arhivskog gradiva koji je kod nadležnog arhiva naveden u Popisu stvaratelja dokumentarnog i arhivskog gradiva, s tim gradivom ne postupa sukladno naprijed citiranoj odredbi članka 24. stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, pravilno su tužitelju izrečene mjere postupanja s arhivskim gradivom detaljno navedene u izreci prvostupanjskog rješenja od 12. travnja 2024.
10. Suprotno žalbenim navodima tužitelja pravilno je prvostupanjski sud zaključio da na opravdanost izrečenih mjera ne utječe okolnost ima li on kao vlasnik ili posjednik privatnog arhivskog gradiva zaposlenika kvalificiranog za te poslove, te ukazao da za poduzimanje izrečenih mjera nije nužno zapošljavanje kvalificirane osobe. Pogrešno zaključuje tužitelj da su određene mjere dužni obaviti djelatnici državnog arhiva u okviru svoje djelatnosti i bez naknade, s obzirom na to da je odredbom članka 24. stavka 2. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima propisano da je vlasnik ili posjednik privatnog arhiva koji nije u mogućnosti srediti gradivo i izraditi popis, dužan dopusti nadležnom državnom arhivu da to učini o svom trošku.
11. Tužitelj razlozima iznesenim u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost pobijane presude prvostupanjskog suda, niti iznosi navode koji su od utjecaja na donošenje drugačije odluke.
12. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 16. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Gordana Marušić-Babić