REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
GUNDULIĆEVA 27
21000 SPLIT
R1-338/2021-13
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu Vesni Šprljan Prelević, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Stjepan Čaljkušić, odvjetnik u Splitu, Put Starog Sela 54, 21312 Podstrana, protiv predloženice LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Miroslav Šarić, odvjetnik u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 2/B, 21000 Split, radi uređenje međe, 16. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e :
I.Odbija se prijedlog predlagatelja da sud prihvati prijedlog radi osiguranja dokaza radi provođenja vještačenja po vještaku geodetske struke koji će utvrditi među između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) kao neosnovan.
II. Prekida se postupak do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi kod ovog suda pod posl. br. Psp-155/21.
Obrazloženje
1.Kod ovog suda zaprimljen je prijedlog od 20. kolovoza 2021. u kojem se traži da sud ispravi među između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]). Stvarna međa i granica na terenu je jasno određena betonskim zidom koji pripada 167/4 k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Predlaže se provesti dokaz vještačenjem po vještaku geodetske struke koji će urediti među između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i ispraviti među sukladno Skici uređenja međe "9. kolovoz 2021." AS", u kojoj je prikazana međa između čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i označena crvenom linijom. Ujedno se traži donošenje rješenja kojim se prihvaća prijedlog radi osiguranja dokaza radi provođenja vještačenja po vještaku geodetske struke koji će utvrditi među između predmetnih nekretnina.
2. Predloženica se protivi prijedlogu radi uređenja međe kojim predlagatelj predlaže da se ispravi međa između čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]). Predloženica predlaže da se navedeni prijedlog prvenstveno odbaci kao nedopušten, a podredno da se odbije kao neosnovan, jer na licu mjesta postoji vidljiva međa između navedenih čestica, a koja je sukladna međi prikazanoj na katastarskom planu, te je ujedno predloženica u zadnjem mirnom posjedu cijele čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema katastarskom nacrtu, tj. upravo do navedene međe između navedenih čestica prema stanju na terenu i katastarskom nacrtu (planu). Nije točno da je međa i granica na terenu između navedenih čestica određena betonskim zidom koji pripada čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), kao što to netočno tvrdi predlagatelj u svom prijedlogu. Također nije točno da je međa između navedenih čestica na drugom mjestu u odnosu na katastarski plan (nacrt), te da je ista pogrešno prikazana na katastarskom planu. Stoga, u ovom predmetu nije potrebno provesti dokaz vještačenjem po vještaku geodetske struke radi utvrđivanja nekakve nove međe između navedenih čestica, niti donositi rješenje kojim se ispravlja ta međa između navedenih čestica, kad na terenu postoji vidljiva međa između navedenih čestica, a koja je prikazana na katastarskom nacrtu. Radi navedenog je bespredmetan i prijedlog predlagatelja radi osiguranja dokaza očevidom na licu mjesta i vještačenjem po vještaku geodetske struke koji će utvrditi među između čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), jer je to stvar eventualnog parničnog postupka koji predlagatelj može pokrenuti protiv tužene pozivajući se na pravo vlasništva, radi čega se predloženica protivi i tom prijedlogu. U slučaju kad je međa sporna, onda nadležni sud može među urediti prema: 1. katastarskom nacrtu; 2. sporazumu susjeda; 3. posljednjem mirnom posjedu ili 4. pravičnoj ocjeni suda. Ovaj redoslijed ujedno i predstavlja redoslijed kojim će Sud pokušati utvrditi međe. Dakle tek ako se međa ne može utvrditi na temelju katastarskog nacrta, sud će ju pokušati utvrditi na temelju sporazuma susjeda i tako nadalje. Sud će među urediti (obnoviti ili ispraviti) prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristaju. Stoga, ukoliko sud nastavi sa ovim izvanparničnim postupkom uređenja međa, predloženica predlaže da sud prvenstveno uredi među prema katastarskom nacrtu. Katastarski nacrt je grafički nacrt na temelju katastarskog plana, a katastarski plan je grafički prikaz katastarskih podataka koji sadrži broj katastarske čestice, međe i druge granice katastarske čestice, granice načina uporabe dijelova katastarske čestice, zgrade i druge građevine, kućni broj zgrada itd. Dakle, kad se međe između dva posjeda više ne raspoznaju ili se susjedi spore oko toga gdje se nalazi međa, sud će prvo posegnuti za katastarskim planom, odnosno katastarskim nacrtom. Preduvjeti za takvo uređivanje međa su: 1) takvo uređenje međa mora biti moguće; 2) stranke na takvo uređenje međa moraju pristati. Uostalom, struka smatra ovaj način utvrđivanja i uređenja međa najtočnijim. U tom smislu, u cilju uređenja međa između predmetnih nekretnina prema katastarskom nacrtu (planu), predloženica se poziva na priloženu dokumentaciju. Kada utvrđivanje međa na temelju katastarskog plana ne uspije, a susjedi ne postignu sporazum o međi, onda Sud uređuje međe prema posljednjem mirnom posjedu. Posjed se definira kao faktična vlast nad stvari. Drugim riječima to znači da vlasnik stvarno raspolaže stvari, odnosno koristi ju. Miran posjed je posjed koji postaje takav kada osobi od koje je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja prestane pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Kvalificirani posjed je posjed koji je zakonit, istinit i pošten. Posjed je zakonit kada posjednik ima valjan pravni temelj posjeda, npr. ugovor o kupoprodaji nekretnine. Istinit je kada nije stečen silom, potajno ili zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjedniku pripada pravo na posjed, odnosno on nikada nije imao razloga posumnjati da nije tako. Uvijek se smatra da je posjed pošten, a teret dokaza da nije je na onome tko tvrdi tako. Dakle, kad posjed nema te kvalitete on nije miran. U konkretnom slučaju predloženica ima miran posjed cijele predmetne čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) sve do mapalne granice te nekretnine sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), a predloženica je kako vlasnica navedene nekretnine kako to proizlazi iz zk izvatka iz zemljišnih knjiga za navedenu nekretninu, koji se prilaže, tako i posjednica navedene nekretnine, s napomenom da iz prijepisa posjedovnog lista za navedenu nekretninu, koji se prilaže, proizlazi da je ta nekretnina upisana na ime predloženičine majke ČS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čija je predloženica nasljednica.
Stoga, podredno, ukoliko predlagatelj ne pristane da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, predloženica predlaže da je Sud uredi, prema posljednjem mirnom posjedu. Naime, predloženica je posljednja mirna posjednica cijele čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema katastarskom nacrtu, tj. upravo do mapalne katastarske međe te čestice sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), tj. do međe između navedenih čestica prema stanju na terenu i katastarskom nacrtu (planu). Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju ne postoje uvjeti da sud uređuje među između navedenih čestica prema pravičnoj ocjeni suda jer će iz dokaza koje je predložila predloženica nedvojbeno utvrditi da njoj pripada posljednji miran posjed cijele predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema katastarskom nacrtu i do stvarne međe te nekretnine sa čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]) kako prema stanju na terenu tako i prema katastarskom nacrtu. U svakom slučaju, predloženica se poziva i na jače pravo u odnosu na cijelu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema katastarskom nacrtu, jer je upravo ona vlasnica cijele navedene nekretnine prema stanju zemljišne knjige i katastarskog operata. Naime, predloženica je spremna i u parnici dokazivati vlasništvo cijele predmetne čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema katastarskom nacrtu i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa.
3. Kod ovog suda vodi se pod posl. br. Psp-155/21 postupak radi smetanja posjeda po tužbi tužitelja VS protiv tužene OS.
4. Predlagatelj tijekom postupka navodi kako betonski zid koji predstavlja među između dvije nekretnine je protuzakonito uklonjen nakon pokretanja ovog postupka, radi čega je i pokrenut postupak zbog smetanja posjeda. Predloženik osporava navode predlagatelja te navodi kako zid o kojem govori pun. predlagatelja nikada nije predstavljao granicu posjeda nekretnina stranaka i on je potpuno irelevantan za postupak uređenja međa. Predloženik predlaže ovaj postupak prekinuti do pravomoćnog okončanja postupka radi smetanja posjeda koji se pred ovim sudom vodi pod brojem Psp-155/2021 jer se u tom predmetu raspravlja o prethodnom pitanju za ovaj postupak. Naime, predmet ovog postupka je uređenje međa, a predlagatelj tvrdi da se njegov posjed protezao navodno do uklonjenog zida. Protustranka tvrdi da to nije točno već da se posjed predloženika uklanjao do stvarne katastarske granice predmetnih nekretnina na terenu u kom smislu postoje bojom označeni međašni znaci na terenu, a što je parnični sud utvrdio prilikom očevida na licu mjesta, a što će sigurno prikazati vještak geometar u svom vještvu. Kako se je predlagatelj u ovom postupku usprotivio da se međa utvrdi na temelju katastarske mape, jasno je da će itekako biti bitno utvrditi tu među prema zadnjem mirnom posjedu jer između stranaka nema drugačijeg sporazuma. Stoga je jasno da je postupak za smetanje posjeda prejudicijalan za ovaj postupak utvrđenja međe dok postupak osiguranja dokaza uopće nije aktualan jer se nema što osiguravati na licu mjesta.
5. Budući su navodi i prijedlozi predloženika utemeljeni te da pravomoćno okončanje postupka koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. Psp-155/21 predstavlja prethodno pitanje za rješavanje ovog postupka pozivom na odredbu čl. 213. Zakona o parničnom postupku (SL 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91 i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje ZPP) odlučeno je kao u točki II. izreke rješenja, uz napomenu kako će se postupak nastaviti nakon što stranke obavijeste sud o pravomoćno okončanom parničnom postupku.
6. U odnosu na prijedlog predlagatelja da sud donese rješenje kojim će prihvatiti prijedlog za osiguranjem dokaza ističe se kako nisu ispunjene pretpostavke za osiguranje dokaza propisane odredbama članka 272. - 274. ZPP-a, obzirom da ne postoji opravdana bojazan da se predloženi dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano pa je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.
Split, 16. siječnja 2025.
S u t k i nj a
Vesna Šprljan Prelević
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba na županijski sud preko ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave, u 3 primjerka.
Dna:
- pun. predlagatelja
- pun. predloženika
- u spis
