REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB
Poslovni broj: Usž-4088/2024-2
Frankopanska 16
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić , predsjednice vijeća , Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner , članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja KŽiz [adresa], [adresa], zastupnog po punomoćnici Nataši Ružička , odvjetnici u Odvjetničkom društvu Volić & Ružička & Cobadaj Cafuta doo , Garešnica , Vladimira Nazora 13a , protiv tuženika Državnog inspektorata , Područnog ureda Rijeka , Službe građevinske inspekcije , Ispostave u Pazinu , Pazin , Prolaz Frana Matejčića 8 , radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-2741/2023 od 30. kolovoza 2024. na sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.
pretpostavljam da je
I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-2741/2023 od 30. kolovoza 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika , klasa: UP/I-362-02/23-02/1237 , urbroj: 443-02-02- 20-23-4 od 28. studenog 2023. te je odbijen zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika tužitelja je kao investitoru naređeno uklanjanje prizemne zidane stambene građevine kosog krova, tlocrtne površine 4,50 x 5,35 m, visine 3,30 do 3,80 m; prizemne zidane pomoćne građevine kosog krova, tlocrtne površine 2,25 x 1,80 m, visine 2,00 do 2,20 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina]bez građevinske dozvole izvan građevinskog područja naselja Šišan .
3. Tužitelj je protiv presude prvostupanjskog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da mu nije omogućeno sudjelovanje u postupku jer nije bio pozvan na očevid dana 1. studenog 2023., a prvostupanjski sud je odbio dokaz za saslušanje tužitelja i provođenja očevida na licu mjesta. Osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja jer se ne radi o zidanim objektima, već o montažnim objektima. Predlaže da Sud uvaži žalbu, uz naknadu troškova sastava iste.
4. Tuženik nije dao odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenih činjenica, tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povrede pravila sudskog postupka.
7. Prvenstveno Sud nalazi neosnovanim prigovore žalitelja postupovne naravi koji se odnose na neprovođenje predloženih dokaza i nemogućnost sudjelovanja u postupku. Upravno suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je u smislu odredbe članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) omogućio strankama u sporu da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima relevantnim za predmetni upravni spor, između ostalog, i održavanjem usmene rasprave dana 29. kolovoza 2024. održane u nazočnosti punomoćnika tužitelja, pa je neosnovan prigovor tužitelja da mu u upravnom sporu nije omogućeno sudjelovanje. U odnosu na prigovor neprovođenja predloženih dokaza, Sud ukazuje na odredbu članka 49. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, prema kojoj sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi, međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, a što je prvostupanjski sud učinio, osnovano ocjenjujući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez provođenja predloženih dokaza (saslušanje tužitelja kao stranke i očevid na licu mjesta) ocijenivši ih kao suvišne, obzirom da se zakonita odluka može donijeti na temelju utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku i upravnom sporu.
8. I prema mišljenju ovoga Suda, prvostupanjski sud je osnovano potvrdio zakonitost rješenja tuženog, donesenog pravilnom primjenom odredbe članka 113. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), budući je u postupku nedvojbeno utvrđeno, a što proizlazi iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 11. studenog 2023. sa fotografijama koje su sastavni dio istog i preslika iz zemljišne knjige za predmetnu česticu da je na zemljištu koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a koje je u vlasništvu tužitelja, izvedena predmetna gradnja bez prethodno ishođenog odgovarajućeg akta za gradnju, slijedom čega su ostvareni uvjeti za primjenu naprijed navedene zakonske odredbe prema kojoj se protupravno izvedena gradnja sankcionira uklanjanjem takve gradnje.
9. Suprotno žalbenim navodima, time što tužitelj nije pozvan da nazoči obavljenom inspekcijskom nadzoru dana 11. studenog 2023., tuženik nije povrijedio zakon. Navedeno iz razloga što je način utvrđivanja činjenica vezanih za moguću povredu propisa koji je dužan nadzirati građevinski inspektor propisan Zakonom o Državnom inspektoratu, a istim Zakonom propisani su i uvjeti koje mora ispunjavati osoba da bi mogla obavljati poslove višeg građevinskog inspektora, odnosno građevinskog inspektora. Dakle, radi se o inspekcijskom nadzoru radi utvrđivanja zakonitosti građenja koji nadležni građevinski inspektor obavlja radi zaštite javnog interesa po službenoj dužnosti, a ne o očevidu u smislu odredbe članka 68. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21.) pa stoga ne postoji niti obveza građevinskog inspektora da nadzor provodi u nazočnosti stranke (investitora ili vlasnika). Ovaj Sud ukazuje i na odredbu članka 106. stavak 4. Zakona o Državnom inspektoratu, prema kojoj je građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora ovlašten donijeti rješenje i bez saslušanja stranke. U konkretnom slučaju tužitelju je prije donošenja osporenog rješenja tuženika omogućeno sudjelovanje u upravnom sporu time što mu je tuženik dopisom od 14. studenog 2023., a koji je dopis tužitelj zaprimio, dostavio zapisnik o nadzoru od 11. studenog 2023. uz poziv da se izjasni na isti u zadanom roku.
10. Nadalje, neosnovano tužitelj smatra da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno s obzirom da se radi o montažnim objektima. Ovo stoga jer je ovaj Sud u svojoj dosljednoj upravnopravnoj praksi, na koji se poziva i prvostupanjski sud u obrazloženju presude, već iskazao da se iz mjerodavnih odredaba članka 3. stavaka 1. točke 10. i 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem od gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisan uvjet za određivanje pojma građevine. U postupku izvođenja nadzora nad provedbom Zakona o gradnji koji provodi građevinski inspektor , pojmom građevine obuhvaćen je i sklop nastao građenjem, pa prigovori u ovom pravcu nisu osnovani.
11. Kako tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost presude prvostupanjskog suda, to ovaj Sud nije našao osnove za uvaženje žalbe.
12. Nastavno, kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to u smislu odredbe članka 147. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu troškova sastava iste.
13. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je, temeljem odredbe članka 135. stavak 1. i 148. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima , odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu , 16. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
