Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

K-8/2024-45

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Dubravke Škalabrin kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Nade Alfirević i Jadranke Barake, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Bilan, u kaznenom predmetu protiv optuženog VŠ, zbog kaznenog djela iz čl. 110. u svezi čl. 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 114/23. dalje u tekstu: KZ/11), u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj: KO-DO-3/2024 od 3. srpnja 2024. izmijenjene na raspravi 11. rujna 2024. nakon održane javne rasprave 3. rujna 2024., 11. rujna 2024., 9. listopada 2024., 10. listopada 2024. i 28. listopada 2024. u nazočnosti zastupnika optužbe Branka Čvrljka, zamjenika Županijske državne odvjetnice u Šibeniku, optuženog VŠ te branitelja Vinka Gulišije, 13. studenog 2024. objavio je, a 11. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.- pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24. - dalje u tekstu: ZKP/08)

Optuženi VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin SŠ i majke RŠ rođ. RŠ, rođen **.**.2001. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bez zanimanja, sa završenim tečajem za pomoćnog konobara u Kaznionici u Turopolju, povremeno radio kao pomoćni radnik sa primanjima od oko 500,00 eura mjesečno, bez imovine, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan.

k r i v  j e

što je

dana 27. siječnja 2024. godine, oko 18,55 sati, u Šibeniku, došao u Wilsonovu ulicu kod kućnog broja 4, gdje se sastao sa KŠ, svjestan da ga može usmrtiti pa pristajući na to, iz pištolja marke „FN Browing“, model „HI Power“, kalibra 9 mm Luger, tvorničkog broja [serijski broj oružja], kojeg je izvadio iza pojasa hlača i usmjerio ga prema tijelu KŠ, u istog ispalio hitac, pri čemu je ovaj zadobio tjelesnu ozljedu u vidu strijelne rane lijeve natkoljenice, dok samo srećom nije došlo do smrtnog stradavanja KŠ,

dakle, s namjerom da ubije drugog poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela ubojstva,

II. Čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela, ubojstvo u pokušaju, opisano i kažnjivo po članku 110. u vezi članka 34. stavak 1. KZ/11.

III. Na temelju članka 110. u vezi s člankom 34. st. 1. KZ/11 te članka 48. stavak 1. i članka 49. stavak 1. točka 2. KZ/11 optuženi VŠ

o s u đ u j e  s e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU od 3 (tri) GODINE i 6 (šest) MJESECI

IV. Temeljem članka 54. KZ/11 optuženom JŠ u izrečenu kaznu zatvora ima se uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru Zatvora u Šibeniku od 27. siječnja 2024. pa nadalje.

V. Temeljem odredbe čl. 69. KZ/11 optuženom VŠ

i z r i č e  s e

SIGURNOSNA MJERA

OBVEZNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI

Na temelju čl. 69. st. 2. KZ/11 ova sigurnosna mjera izrečena uz kaznu zatvora izvršava se u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim posebnim propisom. Na temelju čl. 69. st. 3. KZ/11 ova sigurnosna mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje tri godine.

VI. Na temelju članka 148. ZKP/08 u vezi sa člankom 145. stavak 2. ZKP/08 obvezuje se optuženi VŠ na snošenje troškova kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 9.853,51 eura (devet tisuća osamstopedesttri eura i pedesetjedan cent), kao i troškova na ime nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti o visini kojih će biti odlučeno posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je optužnicu broj: KO-DO- 3/2024 od 3. srpnja 2024. koja je izmijenjena na raspravi 11. rujna 2024. protiv optuženog VŠ zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi čl. 34. st. 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 110. KZ/11.

2. U svojoj izjavi o osnovanosti optužbe optuženik je naveo kako se ne smatra krivim za učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedoka oštećenika CŠ (l.s. 305-306), te je uz suglasnost stranaka pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka CŠ od 14. veljače 2024. (l.s. 125-128), ispitani su vještaci i to stalni sudski vještak dr. Kristijan Bečić (l.s. 309-310), vještak za balistiku i mehanoskopiju dipl. ing. Marin Marinović (l.s. 313-314), vještakinja dr. Vlatka Novak (l.s. 319-320), uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka BŠ (l.s. 118-119) od 13. veljače 2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka PŠ (l.s. 120-122) od 13. veljače 2024., te zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆŠ (l.s. 246) i reproduciran DVD snimak (l.s. 247), pročitano je sudsko medicinsko vještačenje dr. Kristijana Bečića (l.s. 151-153), balističko vještačenje dipl. ing. Marin Marinović (l.s. 193-213), vještačenje dr. Vlatke Novak (l.s. 229-343), pregledana je materijalna dokumentacija i to liječnička prijavnica Opće bolnice Šibenik na ime KŠ (list 14 spisa), zapisnik o očevidu (bez naloga) (list 16-17 spisa), zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora (list 22-28 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 31,32 i 33 spisa), zapisnik o očevidu (list 94-95 spisa), zapisnik o toksikološkom vještačenju s nalazom i mišljenjem Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (list 164-167 spisa), zapisnik o DKT vještačenju s nalazom i mišljenjem Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ (list 185-188 spisa), zapisnik o biološkom vještačenju s nalazom i mišljenjem Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ (list 214- 226 spisa), reproduciran je CD sa slikama (list 96 spisa), te je pročitan izvod iz kaznene evidencije za optuženika (l.s. 53, 278) i izvod iz prekršajne evidencije (l.s. 51-52).

4. Prilikom prvog ispitivanja pred Županijskim državnim odvjetništvom u Šibeniku 29. siječnja 2024. (l.s. 63-67) optuženi VŠ se branio šutnjom.

4. 1. Na raspravi 11. studenog 2024. je iskazao kako se deset dana prije događaja CŠ nešto dogodilo u životu, nestali su mu neki predmeti i on se po gradu raspitivao tko mu je to otuđio i tako je došao njegovog imena. Jednom prigodom je došao i do mjesta gdje je živio sa suprugom i došao je sa svojim nećacima. Nije zvao policiju u tom trenutku jer nije smatrao da je to potrebno niti je mislio da policija može pomoći. Potom ga je otac izvijestio da su i kod njega došli i to rano ujutro prije nego li je išao na ribarnicu. Otac je bio uznemiren i vikao je na njega govoreći mu da mu to u životu ne treba. Potom ga je i prijatelj izvijestio da su i kod njega došli. Dan prije događaja dok je bio kući razmišljao je što učiniti, bio je nervozan i razbio je svoj mobitel, popio 4-5 tableta za smirenje i otišao spavati. Ujutro kada se probudio uzeo je ženin mobitel i nazvao ĆŠ i pitao ga kako može doći do CŠ. Našao se sa ĆŠ i nazvali su na video poziv PŠ koji mu je tada na telefon dao CŠ i sa UŠ se dogovorio gdje će se naći i kada. Imao je u sebe pištolj i krenuo je prema gradu s namjerom da uplaši CŠ, da prestane sa dosadašnjim ponašanjem, odnosno da ga ne traži okolo i ne prijeti mu. KŠ je došao na mjesto događaja i obratio mu se riječima „E VŠ eto napokon“ i potom je izvadio i repetirao pištolj u nadi da će uplašiti CŠ. CŠ je govorio da ga ostavi na miru i da mu ništa nije napravio. Kako je KŠ krenuo prema njemu i počeo sve glasnije govoriti i prijetiti, podigao je pištolj a kada je KŠ napravio još jedan korak naprijed gdje je procijenio da je UŠ u njegovom dometu i da će nasrnuti na njega, spustio je pištolj i opalio u pravcu CŠ i pogodio ga. Shvatio je da ga je pogodio kada je on nakon sekundu i po ili dvije pao na pod. Potom je rekao ĆŠ „ GŠ zovi hitnu“ i okrenuo se i otišao preko velike pijace na kolodvor, ušao u taxi i došao u [adresa] gdje mu živi otac, rekao mu što se dogodilo, rekao mu je „upucao sam ga“. Krenule su mu suze i zagrlio je oca, potom je otišao na Vidike gdje živi. Proveo je sa sestrom i ženom nekih 45 minuta i nazvao potom policiju, točnije inspektora V. Rekao mu je da će se predati i da dođe po njega u stan. Došla je interventna policija, predao se i otišao u policijsku postaju. Rekao je inspektoru V gdje se nalazi pištolj nakon čega su otišli na predio Krvavice i tamo su pronašli pištolj koji je tamo odbacio kada se vraćao sa mjesta događaja prema ocu.

4. 2. Smatra da je krivo postupio i da nije trebao tako reagirati, da je bio u to vrijeme u strahu i paranoji kao i pod utjecajem droge. Sad je svjestan da je trebao prethodno zvati policiju i tražiti da ga zaštiti kao i svaki normalni građanin, međutim to nije učinio. Navodi kako je bio ovisnik o heroinu i uzimao dnevno dva grama heroina zbog čega se zadužio po gradu nekih 120 tisuća kuna. U tom periodu je prikupio i neke kaznene prijave zbog čega su protiv njega postupci u tijeku i u jednom trenutku je odlučio ići na liječenje u komunu, sa liječenja se vratio promijenjen u pozitivnom smislu i neke osobe su mu čak zbog toga oprostile dug. Jedan utjecajan čovjek je u tom periodu došao na njegova kućna vrata, napao njegova djeda i oca, zvali su policiju koja je došla. Taj čovjek se nalazio pet metara od njihove kuće i gledao je što se događa, da bi policija upitala njegova oca želi li prijaviti događaj jer u protivnom oni ne mogu postupati. Njemu se to učinilo kao da ih policija ne želi zaštititi, nije mu bila jasna ta konstatacija pa zbog toga kasnije nije prijavljivao CŠ. Žao mu je što se sve ovo dogodilo, što je prije ovog događaja ponovo počeo konzumirati kokain i supstitucijsku terapiju istovremeno, a što je sad tijekom boravka u istražnom zatvoru makao.“

4. 3. Kada su dolazili na kućna vrata njegove supruge vrijeđali su je i lupali po vratima, a kada su dolazili do oca nisu ništa govorili već samo kružili oko mjesta stanovanja i ulazili mu u vrt. Prijatelji su mu prenijeli i riječi prijetnje u smislu da gdje je, da će ga ubiti. Kada je pružio ruku sa pištoljem prema CŠ isti je bio od njega udaljen nešto manje od pola metra i to u trenutku kada je opalio hitac. Kada je ruku sa pištoljem iz podignutog položaja spustio prema CŠ i opalio hitac, cilj mu je isto bio da ga uplaši. Ispalio je jedan metak, u pištolju su ostala još tri metka. Navodi kako je i prije pucao iz pištolja, pa se može smatrati da zna rukovati sa pištoljem. Nije htio ubiti oštećenika.

5. Analizom provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, te dovođenjem tih dokaza u vezu s obranom optuženika ovaj sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je da je optuženi VŠ počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju, opisano i kažnjivo po čl. 110. u svezi čl. 34. st. 1. KZ/11. Ovo svoje uvjerenje sud temelji na sljedećim činjeničnim utvrđenjima i razlozima.

6. Kako je optuženik učinio nespornim vrijeme i mjesto događaja, u postupku nije bilo sporno da se optuženi VŠ dana **.**.2024. oko 18,55 sati sastao sa UŠ u [adresa] u pješačkom prolazu – holu kod stambene zgrade u [adresa] kod kućnog broja 4.

6. 1. Nije sporno da je optuženik sa sobom ponio pištolj marke „FN Browing“, model „HI Power“, kalibra 9 mm Luger, tvorničkog broja [serijski broj oružja] i da je pucao u pravcu CŠ pri čemu je ovaj zadobio tjelesnu ozljedu u vidu strijelne rane lijeve natkoljenice.

6. 2. Navedeno činjenično utvrđenje proizlazi iz iskaza ispitanih svjedoka, materijalnih dokaza, a na koncu i obrane optuženog VŠ koji ne spori da je utužene prigode došao u [adresa] kod kućnog broja 4 gdje se sastao s KŠ, da je sa sobom ponio pištolj marke „FN Browing“, model „HI Power“, kalibra 9 mm Luger, tvorničkog broja [serijski broj oružja] iz kojeg je pucao u pravcu CŠ te ga pogodio. 6. 3. U postupku nije bilo sporno da je CŠ dana **.**.2024. ukazana liječnička pomoć u Općoj bolnici Šibenik zbog prostrijelne rane lijeve natkoljenice, te da mu je učinjen operativni zahvat.

7. Prethodno navedene činjenice, kako je već navedeno, nisu bile sporne. Kao sporno se postavilo pitanje namjere optuženog VŠ kada je pištoljem pucao u pravcu CŠ, odnosno je li pritom imao namjeru istog usmrtiti.

8. Utvrđujući prethodno navedene sporne okolnosti sud je analizirao izvedene materijalne i personalne dokaze. Glede ocjene vjerodostojnosti izvedenih dokaza, za istaknuti je da su svi materijalni dokazi ocijenjeni istinitim i vjerodostojnim, budući da isti niti jednim izvedenim dokazom nisu dovedeni u sumnju, niti su u konačnici stranke na iste imale primjedbi. Nadalje, a u odnosu na izvedene personalne dokaze, za istaknuti je da su neposredna saznanja o predmetnom kaznenom djelu, odnosno spornim, a odlučnim činjenicama imali svjedok - žrtva KŠ i svjedok GŠ, dok svjedoci FŠ i BŠ nisu imali saznanja o spornim činjenicama, te su oni svjedočili o okolnostima prije i nakon samog događaja.

9. Svjedok – žrtva KŠ je svoj iskaz dao pred državnim odvjetništvom 14. veljače 2024. koji iskaz je pročitan na raspravi uz suglasnost stranaka. Na raspravi održanoj 11. rujna 2024. svjedok je iskazao kako u cijelosti ostaje kod ranijeg iskaza osim u dijelu u kojem je naveo da je sa sigurnošću vidio VŠ da je pucao u njega jer da je tu večer bio toliko pijan pa da nije mogao sa sigurnošću vidjeti tko je u njega pucao. Na upit zastupnika optužbe zašto sada različito iskazuje u odnosu na ispitivanje od 14. veljače 2024. svjedok je naveo “iskreno ne znam” te je ponovio da je tu večer bio pijan, a da je od drugih čuo da je u njega pucao VŠ, jer da se tako pričalo.

9. 1. Iz njegovog iskaza pred državnim odvjetništvom proizlazi da on VŠ poznaje od djetinjstva jer se družio sa sinom njegove sestre DŠ. Koncem prošle godine da je isti provalio u kuću njegove sestre i iz kuće uzeo neke stvari, to zna jer se po gradu pročulo da je provalu izvršio VŠ. Nakon provale se nije ni vidio ni čuo s VŠ do ovog 27. siječnja 2024. godine.

9. 2. Toga dana je u popodnevnim satima došao u [adresa] u ugostiteljski objekt „Harmonija“ popiti piće i tu je vidio PŠ, nakon nekog vremena FŠ mu je dao svoj mobitel na kojem je bio uključen video poziv i vidio je na video pozivu VŠ koji mu je rekao da se trebaju naći izvan kafića i popričati. Dogovorili su se da se nađu na predjelu „vanjski“ kod kockarnice Admiral. Odmah je otišao do kockarnice i čekao VŠ. Tada je do njega došao jedan momak koji se zove GŠ i kojeg zna iz grada po viđenju i rekao mu je da je VŠ zvani „ S“ poručio da dođe kod zgrade koja se nalazi nasuprot tržnice u [adresa] i to ispod volta koji ide ispod zgrade jer da tu nema kamera. Odmah je krenuo na to mjesto te je došao za minutu i tamo zatekao VŠ koji je bio na udaljenosti od njega dva do tri metra. Čim je došao VŠ je izvadio pištolj koji je držao iza pojasa hlača. Bilo je mračno, koliko je uspio vidjeti, misli da je pištolj bio crne boje i da je bio dosta velik. VŠ je nešto počeo govoriti u smislu „što mi radite od života“ i još nešto što nije uspio razumjeti, pritom je pištolj držao u desnoj ruci koja je njemu bila u visini prsiju, te je mahao tim pištoljem s desna na lijevo. On da mu je na to rekao da njemu nitko ništa ne radi i da spremi pištolj, a ako ga ne spremi neka puca u njega. Nakon toga VŠ da je napravio korak dva prema njemu i ispalio hitac iz pištolja u njega. Vidio je da taj pištolj nije usmjerio prema njegovoj glavi i prsima nego ga je okrenuo nešto prema dolje i ispalio je hitac u njega. Prije nego što je ispalio hitac iz pištolja on nije repetirao pištolj pa je poslije zaključio da je on došao s pištoljem koji je već bio repetiran i spreman da se iz njega puca. VŠ je dvadesetak centimetara viši od njega i ovo kad su bili sučelice da je bio na nešto uzvišenijem dijelu u odnosu na VŠ, po njegovoj procjeni oko desetak centimetara. Vidio je da ga je pogodio u lijevu nogu u predjelu bedra i to između koljenja i bedra nešto bliže preponi. Tada mu je rekao „što si napravio“ a on se dao u bijeg prema tržnici u [adresa]. Onda da je napravio dva tri koraka prema jednom zidiću koji se tu nalazi i uspio je sjesti. Osjetio je da u je noga klonula, počela je trnuti i više nije bio sposoban hodati. Kako je do mjesta događaja sa njim išao GŠ koji je ostao iza njega nekoliko metara kada se našao sa VŠ GŠ mu je pomogao da sjedne na ovaj zidić pa misli da je i policiji hitnu pomoć zvao GŠ.

9. 3. Ne zna razlog zbog kojeg bi VŠ pucao u njega, međutim dva tri dana nakon što je provalio u kuću njegove sestre da je bio u društvu svog nećaka R koji je na telefon pričao sa VŠ, te da mu je uzeo telefon i rekao „ VŠ, kako te nije sram provaliti u kuću moje sestre i uzeti stvari a ti si prijatelj sa mojim nećakom“. On na to ništa nije odgovorio. U Općoj bolnici Šibenik je nad njim izvršen operativni zahvat te je poslije saznao da su mu izvadili metak iz noge, a doktor koji mu je radio operativni zahvat mu je rekao da je imao puno sreće jer ga je metak pogodio jako blizu glavne arterije.

9. 4. Ispitan na raspravi svjedok osim što je iskazao da ne zna tko je u njega pucao naveo je da ne zna ime i prezime osobe koja mu je pomogla. Također je iskazao da s obzirom na postupanje napadača da nije shvatio da ga isti želi ubiti. Nakon što se osoba koja je pucala njemu približila korak ili dva procijenio je da je pucala s udaljenosti otprilike metar i pol do dva. Navodi kako se samo jednom pucalo u njega. Cijev pištolja je bila prema njemu uperena u smjeru odozgo prema dolje. U niti jednom trenutku cijev pištolja nije bila uperena u prsa ili glavu. Na koncu navodi nije zainteresiran za kazneni progon protiv VŠ.

10. Svjedok BŠ je ispitan pred Županijskim državnim odvjetništvom 13. veljače 2024. (l.s. 118-119) te je njegov iskaz uz suglasnost stranaka pročitan na raspravi 9. listopada 2024. Svjedok nije bio nazočan događaju već je dana 27. siječnja 2024. bio u ugostiteljskom objektu „Harmonija“ u [adresa] gdje je čuo da je netko „propucao“ CŠ međutim da mu nije rečeno tko je to učinio nakon čega je on otišao na hitni prijem bolnice u [adresa], međutim nije vidio CŠ niti se kasnije raspitivao o pojedinostima i tko bi u istog pucao.

11. Svjedok FŠ je ispitan pred Županijskim državnim odvjetništvom 13. veljače 2024. (l.s. 120-122) i njegov iskaz je uz suglasnost stranaka pročitan na raspravi 9. listopada 2024. On također nije bio nazočan događaju, te je i on bio 27. siječnja 2024. u ugostiteljskom objektu „Harmonija“ te da se tijekom boravka u navedenom objektu javio na telefon kada ga je zvao GŠ koji je predao telefon VŠ. VŠ ga je pitao je li u navedenom ugostiteljskom objektu KŠ te je tražio da preda mobitel CŠ što je ovaj i učinio, međutim nije čuo o čemu pričaju. Potom je KŠ izašao iz ugostiteljskog objekta, nakon deset minuta ga je nazvao ponovo GŠ i rekao mu da dođe [adresa]. Kada je tamo došao vidio je CŠ kako sjedi na podu a do njega je bio GŠ od kojeg je čuo da je zvao hitnu pomoć. Vidio je na nozi CŠ na unutrašnjoj strani bedra negdje po sredini hlača mrlju od krvi. Pitao je CŠ što se dogodilo međutim on mu nije ništa rekao. Ubrzo potom je došla policija i hitna medicinska pomoć.

12. Svjedok GŠ ispitan je pred Županijskim državnim odvjetništvom 10. lipnja 2024. (l.s. 246-247) i DVD snimka sa njegovim iskazom je uz suglasnost stranaka reproducirana na raspravi 28. listopada 2024.

12. 1. Svjedok je iskazao kako VŠ poznaje iz viđenja, a s KŠ da je u dobrim odnosima. Kritičnog dana da je sreo JŠ koji ga je tražio da nazove PŠ što je on i učinio te su oni razgovarali. Potom da su se na predjelu "vanjski“ našli VŠ i KŠ i da su pričali, da se nisu svađali, međutim da on nije čuo o čemu jer da je razgovarao na mobitel. On da je bio od njih udaljen desetak metara i da je razgovarao na mobitel kada je čuo „puf“. Potom da je vidio da je KŠ na podu, a da VŠ sprema pištolj i da se kreće prema pijaci, te mu je rekao „ GŠ zovi hitnu“. Potom nakon kratkog vremena da su došli djelatnici policije, dok on nije bio kada je došla hitna pomoć. Još je i naveo da je vidio da KŠ krvari, ali da nije bilo puno krvi.

13. Iz sudsko-medicinskog vještačenja dr. Kristijana Bečića (l.s.151-153) proizlazi da je žrtva KŠ zadobio strijelnu ranu lijeve natkoljenice koja je okvalificirana kao tjelesna ozljeda koja je nastala djelovanjem jednog projektila ispaljenog iz vatrenog oružja. Na mjestu ozljeđivanja podleže mišići natkoljenice, bedrena kost te velike krvne žile potkoljenice-femoralna arterija s ograncima te vene slijeva ilijačne vene. Obzirom na lokalizaciju rane da se može zaključiti da bi djelovanjem istog sredstva moglo dovesti i do nastanka, teške (npr. ozlijeda podliježećih mišića, bedrene kosti ili manjih ogranaka krvnih žila ili živaca), odnosno osobito teške tjelesne ozljede (npr. ozljeda velikih krvnih žila-femoralne arterije). Ozljeda koju je zadobio oštećenik da je mogla nastati hicem iz vatrenog oružja.

13. 1. Vještak je na raspravi iskazao kako u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju te je dodatno pojasnio kako u prostoru ulazne strijelne rane a koja je opisana 10 cm ispod lijeve prepone s unutarnje strane natkoljenice prolazi bedrena arterija koja je u tom dijelu širine oko 1 cm te svojim tijekom opskrbljuje cijelu natkoljenicu i potkoljenicu u njenoj neposrednoj blizini nalaze se također i femoralna vena te femoralni živac. S obzirom na kalibar navedenih krvnih žila a posebice femoralne arterije ozljeda u navedenom dijelu dovela bi do brzog i snažno krvarenja što predstavlja realnu opasnost po život i samim time osobito tešku tjelesnu ozljedu.U slučaju da je nastala ozljeda femoralne arterije bilo bi potrebno hitno i neposredno zaustavljanje krvi te popravak iste u zdravstvenoj ustanovi jer bi u protivnom moglo doći do smrtnog ishoda. U konkretnom slučaju a prema opisu iz medicinske dokumentacije nastala je tjelesna ozljeda. Zbog nedostatka točne lokalizacije ozlijede u tri dimenzije te anatomskih različitosti svake osobe nije se moguće egzaktno sa sigurnošću izjašnjavati o točnoj udaljenosti ulazne strijelne rane od femoralne arterije već je moguće reći kako je tijek iste u neposrednoj blizini. Kada navodi „u neposrednoj“ blizini to bi bila bilo koja udaljenost koja je podložna djelovanju projektila ili stvorene privremene šupljine. Ovisno o brzini ispaljenog projektila i kalibru istog strijelni kanal i posljedična privremena šupljina odnosno područje razaranja mogu varirati te u konkretnom slučaju neposredna blizina označava područje koje se nalazi unutar ili uz granice hipotetskog područja djelovanja zrna ispaljenog iz vatrenog oružja. Hipotetski govoreći da je korišteno oružje bilo „kalašnjikov“ za očekivati je da bi ozlijede bile puno opsežnije a što uključuje ozljedu navedenih krvnih žila. U konkretnom slučaju arterija nije bila ozlijeđena. U konkretnom slučaju da nije bilo medicinske intervencije za očekivati je da bi nastala reakcija organizma na strano tijelo u nozi odnosno metak koji je zaostao a posljedično time i stvaranje lokalne ili sistemske upale a što bi opet zahtijevalo medicinski tretman zbog mogućnosti nastanka sepse i eventualnog smrtnog ishoda. S obzirom na nedostatak detaljnijeg opisa izgleda ulazne strijelne rane u smislu opisa tzv. kontuzijskog prstena, opeklina, čađi ili barutne tetovaže nije se moguće izjašnjavati o udaljenosti s koje je ispaljen hitac.

13. 2. Ovaj nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka sud je u potpunosti prihvatio jer je isti dan vrlo jasno, određeno i precizno, na temelju pravila struke, znanosti i iskustva.

14. Tijekom postupka provedeno je i balističko vještačenje po vještaku za balistiku i mehanoskopiju dipl. ing. Marinu Marinoviću (l.s. 193-213). Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je pištolj koji je dostavljen na vještačenje marke „FN Browing“, model „HI POWER“, call 9 mm Luger, tvorničkog broja [tvornički broj] nije u potpunosti tehnički ispravan, ali je funkcionalan i iz istog se može bez zastoja ispaljivati odgovarajuće streljivo. Čahura streljiva kao i zrno koje su dostavljeni da su ispaljeni upravo iz dostavljenog pištolja. Na GSR stub-ovima u kojima su izuzeti tragovi sa šaka VŠ (omot 5) pronađene su trokomponentne čestice koje su karakteristične za ostatak od inicijalne smjese paljenja streljiva, a koje nastaju u procesu ispaljivanja streljiva iz vatrenog oružja. Na GSR stub-ovima u kojima su izuzeti tragovi sa šaka KŠ (omot 1) pronađene su trokomponente GSR čestica koje su karakteristične za ostatak od inicijalne smjese paljenja streljiva, a koje nastaju u procesu ispaljivanja iz vatrenog oružja. Na GSR stub-ovima u kojima su izuzeti tragovi sa odjeće VŠ (omot 11, 12 i 13) pronađene su trokomponentne čestice koje su karakteristične za ostatak od inicijalne smjese paljenja streljiva, a koje nastaju u procesu ispaljivanja streljiva iz vatrenog oružja. Nadalje, iz nalaza i mišljenja proizlazi da se na donjem dijelu trenirke (omot 3) nalazi jedno mehaničko oštećenje koje je posljedica djelovanja zrna streljiva. Činjenica da na površini tkanine oko uočenog mehaničkog oštećenja na dostavljenom dijelu trenerke Walker-ovim testom nije dokazano prisustvo barutnih čestica ukazuje na to da je udaljenost pucanja najverojatnije bila preko cca 80 cm.

14. 1. Vještak dipl. ing. Marin Marinović ispitan je na raspravi 10. listopada 2024. te je iskazao kako u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju koje je pročitano na raspravi te je dodatno pojasnio da kada govori o kalibru upotrijebljenog streljiva da se radi o kalibru 9 mm Browning court (9 mm kratki) koja pri ispaljivanju iz ovakvog pištolja razvija početnu brzinu zrna od cca 300 m/sek odnosno energiju od cca 275 jula, a što u slučaju pogotka u čovjeka može izazvati tjelesne ozljede lakše ili teže, pa i smrtnu posljedicu, ovisno o tome da li je zrno pogodilo neki vitalni organ ljudskog tijela. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je udaljenost usta cijevi pištolja od tkanine trenirke na mjestu evidentiranog mehaničkog oštećenja iznosila preko 80 cm. Do navedenog zaključka došlo se iz činjenice da Walker-ovim testom nije dokazana prisutnost barutnih čestica na tkanini donjeg dijela trenirke (omot 3). Dakle, da se može reći da je udaljenost pucanja bila veća od 80 cm ali ne može utvrditi točnu udaljenost, moglo je to biti 2 ili 3 metra ili više. Kada govori o udaljenosti od 80 cm misli na udaljenost između usta cijevi područja i tkanine trenerke na mjestu mehaničkog oštećenja pri čemu je ruka osobe koja je držala oružje, odnosno izvršila ispaljivanje streljiva mogla biti ispružena, polu savijena, savijena u nekom drugom položaju. Što se tiče kuta u kojem se osoba koja je pucala nalazila u odnosu na žrtvu iz raspoloživih dokaza odnosno dostupnog materijala vještačenja, kao vještak za balistiku ne može tvrditi pod kojim kutom su se nalazili osoba koja je pucala i osoba koja je ozlijeđena. Ono što može reći je da je u trenutku ispaljivanja spornog hica usta cijevi oružja su bila usmjerena prema prednjoj lijevoj strani osobe tako da je zrno u svojoj putanji pogodilo prednju lijevu stranu donjeg dijela trenirke u području prepone. Budući da je tijelo pokretljivo jasno je da je moguće iz više položaja okrivljenika i osobe koja je ozlijeđena ostvariti ovakvu strijelnu putanju zrna.

14. 2. K nema saznanja o tome da li je u spremniku pištolja prilikom pronalaska istog bilo streljiva. Na vještačenje je predmetni pištolj dostavljen bez streljiva, spremnik je bio prazan. Što se tiče trzaja pištolja prilikom pucanja, predmetni pištolj kao i sva vatrena oružja proizvode određeni trzaj prilikom ispaljivanja što ovisi o samom kalibru i konstrukciji oružja, pa tako i predmetni pištolj proizvodi određeni trzaj prilikom ispaljivanja streljiva. Općenito govoreći o ovakvom tipu pištolja kod osoba koje pucaju ovisno o njihovoj uvježbanosti trzaj oružja može u određenoj mjeri promijeniti pravac i putanju zrna. S tim da je to manje izraženo kada se radi o pucanju na manjim udaljenostima. Najznačajniji čimbenik koji utječe na preciznost kod ispaljivanja streljiva iz vatrenog oružja je sama uvježbanost strijelca.

14. 3. Sud je prihvatio vještački nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Marina Marinovića s obzirom da je balističko vještačenje provedeno od strane nepristranog stručnjaka, detaljno je i koncizno, jasno i objektivno te je po mišljenju suda vještak adekvatno odgovorio na sva relevantna pitanja, koja je dodatno razjasnio pri svom usmenom iskazu i koje je sud u cijelosti prihvatio.

15. Iz psihijatrijskog vještačenja dr. Vlatke Novak (l.s. 229-243) proizlazi kako optuženik pokazuje crte miješanog poremećaja ličnosti i to disocijalnog poremećaja i emocionalno nestabilne ličnosti. Uz to da je on ovisnik o opijatima na supstitucijskoj terapiji buprenorfinom, te konzument kokaina na razini štetne uporabe. U vrijeme počinjenja kaznenog djela da je zbog pojačanog afekta reaktivnog straha i odlučujućeg djelovanja ovisnosti bio smanjeno sposoban vladati svojom voljom i smanjeno sposoban shvatiti značenje svojih postupanja, ali ne bitno. Zbog takvog njegovog stanja da postoji rizik da bi u budućnosti mogao počiniti neko slično ili teže kazneno djelo, zbog čega da ima elementa za izricanje mjere liječenja od ovisnosti.

15. 1. Vještakinja ispitana na raspravi 28. listopada 2024. je navela kako u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju. Pojasnila je da je Buprenorfin lijek koji se prepisuje u medicinske svrhe kontroliranim uvjetima kod ovisnika o opijatima u prvom redu konkretno o heroinu, a čije djelovanje je primarno da umanjuje žudnju za heroinom i da neutralizira djelovanje heroina ako bi ga ovisnik uzeo također ima i smirujući učinak. Taj lijek se ne daje ovisnicima o kokainu već se samo daje ovisnicima o heroinu, a poželjni sistem liječenja je takav da se postupno tijekom vremena ta terapija reducira i na kraju ukine ukoliko postoji suradljivost od strane osobe koja uzima tu terapiju, odnosno ovisnika. Navodi da kokain djeluje na osobe koje su povremeni konzumenti isto kao i kod ovisnika o kokainu u smislu povećanog osjećaja energije, povećanog raspoloženja i euforije samo što osobe koji su povremeni konzumenti nisu još razvile žudnju i neodoljivu potrebu da bi to sredstvo uzimale svakodnevno i postupno povećavale količinu, nego se zadržavaju na povremenom konzumiranju.

15. 2. Vezano za osjećaj optuženika prije počinjenja kaznenog djela on je naveo da se nekoliko dana prije toga u kontinuitetu osjećao psihički loše, da je osjećao strah vezan uz događaj koji su prethodili samom kaznenom djelu a taj strah je bio konkretno fokusiran na oštećenika. Naveo je i da se bojao za sigurnost sebe i svoje obitelji te je uvažavajući te njegove riječi u forenzičkoj procjeni navela i afekt reaktivnog straha. Uvažavajući sve ove parametre, odnosno afekt straha i odlučujuće djelovanje ovisnosti dalje ostaje kod svog zaključka da se radilo o običnoj smanjenoj ubrojivosti. Dakle smanjenoj ali ne bitno. Sama činjenica da je osoba prije konzumiranja kokaina bila u strahu ne znajući da će mu se taj strah tijekom konzumiranja pojačati, već naprotiv može se dogoditi da mu se taj strah i umanji, pa tako ako je bio prethodno tjeskoban, kokain će utjecati na to da mu se ta tjeskoba smanji. U odnosu na različito djelovanje heroina i kokaina ističe kako su heroin i kokain dvije potpuno različite droge i po različitom djelovanju na čovjeka pa dok heroin djeluje umirujuće odnosno sedativno, kokain podiže osjećaj energije.

15. 3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje dr. Vlatke Novak budući je isti stručan, jasan i objektivan, sud nije našao nikakvih nejasnoća, a niti su strane imale ikakvih primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje.

16. Iz toksikološkog vještačenja (l.s. 164-167) proizlazi kako je primijenjenim metodama u dostavljenom uzorku krvi VŠ utvrđena prisutnost kokaina i njegovih metabolita benzoilekgonina, metilekgonina i čestog sastojka kokainske smjese levamisole, diazepama i njegovih metabolita nordazepama, temazepama i oksazepama, buprenorfina i njegovog metabolita norbuprenorfina. Navedeno ukazuje da je imenovani konzumirao kokain, anksiolitik diazepam (djelatni sastojak lijekova Diazepam, Apaurin, Normabel i dr.) i narkoanalgetik buprenorfin (djelatni sastojak lijekova Suboxone, Subutex i dr.).

16. 1. Prema popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN 19/23) kokain se na Popisu droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga nalazi u Dijelu I., Odjeljku 1., dok se buprenorfin nalazi na Popisu psihotropnih tvari i biljaka u Odjeljku 3., a diazepam u Odjeljku 4.

16. 2. Za napomenuti je da je Sud prihvatio vještački nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za toksikologiju mr. sc. Lane Bakulić, dipl. Ing. da obzirom da je vještačenje provedeno od strane nepristranog stručnjaka, detaljno je i koncizno, te je po mišljenju suda vještak adekvatno odgovorio na sva relevantna pitanja.

17. Sud je polazeći od poznatih i nespornih činjenica analizirao iskaze svjedoka - žrtve CŠ, svjedoka PŠ, BŠ i ĆŠ, te iste doveo u vezu sa materijalnim dokazima, te provedenim vještačenjima.

17. 1. Svjedoci FŠ i BŠ nisu bili nazočni spornom događaju. Svjedoci su bili u ugostiteljskom objektu “Harmonija” u kojem je neposredno prije događaja bio i žrtva KŠ. Svjedok BŠ je nakon događaja samo čuo da je netko “propucao” CŠ i nije imao drugih saznanja o događaju dok je svjedok FŠ svjedočio o okolnostima uspostave telefonskog kontakta između optuženika i žrtve CŠ dok sam razgovor nije čuo, te je svjedočio i o okolnostima nakon spornog događaja, odnosno isti je došao na mjesto događaja prije policije i hitne te je vidio CŠ kako sjedi na podu te da je ozlijeđen. Sud je njihove iskaze cijenio kao istinite.

17. 2. Najviše saznanja o spornim, a odlučnim činjenicama imali su svjedok – žrtva KŠ te svjedok GŠ. Sud je iskaz svjedoka ĆŠ ocjenio istinitim, međutim ni ovaj svjedok nije vidio u kojim okolnostima i na koji način je ispaljen hitac koji se pogodio CŠ. Svjedok je bio u neposrednoj blizini samog događaja međutim razgovarao je na mobitel i nije gledao u pravcu optuženika i žrtve. Naveo je da je od istih bio udaljen nekih desetak metara kada je čuo pucanj, a potom da je vidio CŠ na podu i VŠ kako sprema pištolj te se udaljava. Iz njegovog iskaza proizlazi da je razgovor između optuženika i žrtve, a prije nego li je čuo pucanj, trajao kratko te da nije bilo svađe i povišenih tonova.

17. 3. Sud je iskaz svjedoka – žrtve CŠ iznesen na raspravi, u dijelu u kojem navodi kako se ne sjeća tko je u njega pucao, cijenio kao neistinit i neuvjerljiv te usmjeren ka otklanjanju kaznene odgovornosti od optuženog VŠ. Da je tome tako jasno proizlazi iz njegovog navoda na kraju ispitivanja na raspravi kako nije zainteresiran za kazneni progon protiv VŠ. Svjedok je odstupanje od svog iskaza u pogledu osobe napadača obrazložio pijanstvom u trenutku događaja, međutim sud taj navod nije prihvatio kao logičan i uvjerljiv obzirom da je on pred Župnijskim državnim odvjetništvom neposredno nakon događaja iskazivao vrlo razložno i uvjerljivo, opisujući detalje događaja kojem je bio prisutan.

18. Analizirajući obranu optuženika, istu je sud u pogledu vremena i mjesta događaja, cijenio kao istinitu i uvjerljivu. Nadalje sud je kao istinit i uvjerljiv cijenio dio iskaza optuženika u kojem navodi kako je on kritične večeri preko drugih osoba tražio, a potom i uspostavio telefonski kontakt sa žrtvom UŠ da bi se potom sa istim dogovorio sastati u [adresa] ispred kućnog broja 4 i kojom prigodom je sa sobom ponio pištolj marke „FN Browing“, model „HI POWER“, call 9 mm Luger, tvorničkog broja [serijski broj oružja]. Sud nije prihvatio kao istinitu obranu optuženika u dijelu u kojem je naveo kako nije imao namjeru usmrtiti žrtvu već da ga je imao namjeru samo ustrašiti, te je sud obranu optuženika u navedenom dijelu cijenio nelogičnom i neuvjerljivom i to iz slijedećih razloga.

18. 1. Optuženik navodi kako je opalio hitac u pravcu CŠ u trenutku kada je ovaj počeo sve glasnije govoriti i prijetiti mu te se kretati prema njemu i da je KŠ od njega bio udaljen nešto manje od pola metra.

18. 2. Ovakav iskaz je u suprotnosti prvenstveno sa provedenim balističkim vještačenjem kao i sa iskazom svjedoka ĆŠ. Tako svjedok GŠ koji je bio desetak metara udaljen od mjesta događaja izričito navodi kako nije bilo ni svađe ni prepirke između optuženika i žrtve, dok iz balističnog vještačenja proizlazi da je udaljenost pucanja bila svakako veća od 80 centimetara i da se može raditi o udaljenosti od 2 do 3 metra ili više. Osim toga, iz iskaza žrtve CŠ proizlazi da je napadač od njega bio udaljen dva do tri metra i potom napravio korak dva prema njemu prije nego li je ispalio hitac iz pištolja, a koji pištolj je prethodno bio repetiran. Stoga sud ocjenjuje kao neistinite navode optuženika da je pucao u trenutku kada je procijenio da je žrtva u njegovom dometu i da će nasrnuti na njega čime aludira da je kritične zgode postupao u nužnoj obrani. S obzirom na sve ranije navedeno, ovaj sud je zaključio kako iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlazi da bi žrtva na bilo koji načina napala optuženika, a sve da je i bilo onako kako navodi optuženik (da je KŠ počeo sve glasnije govoriti, prijetiti mu i kretati se prema njemu) on svakako nije upotrijebio samo ono sredstvo koje je prijeko potrebno za otklanjanje napada, jer je to mogao postići na razne načine koji ne bi doveli do ovakve posljedice, tim više što žrtva kod sebe nije imala oružje.

18. 3. Stoga, ovaj sud ne može prihvatiti da bi se u konkretnom slučaju radilo o nužnoj obrani, niti o prepasti optuženika, već naprotiv da je optuženi VŠ očito imao motiv pucati u žrtvu jer ga je ovaj optužio da je ukrao stvari, a iz kojeg razloga je optuženik i inicirao sastanak na navedenom mjestu koje nije pokriveno video nadzorom, te je sa sobom ponio pištolj sa metcima koji je prethodno repetirao, što zasigurno ne bi bilo potrebno ukoliko mu je bila namjera samo ustrašiti žrtvu.

19. Što se tiče namjere optuženika, u postupku je bilo potrebno utvrditi koju posljedicu je optuženik želio ostvariti, kada je ispalio hitac u pravcu žrtve CŠ. Odgovor na ovo pitanje nalazi se u subjektivnoj sferi optuženika, a da bi se ova bitna okolnost utvrdila potrebno je uzeti u obzir sve okolnosti u kojima se ovaj događaj odigrao. 19. 1. Naime iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je optuženik inicirao sastanak sa žrtvom UŠ, da je na sastanak došao sa pištoljem velikog kalibra koji je repetirao, da je nakon kratkog razgovora sa žrtvom i dok se nalazio sučelice s njim ispalio hitac u njegovo tijelo u neposrednoj blizini femoralne arterije, ozljeda koje prema mišljenju sudsko-medicinskog vještaka može dovesti do brzog i snažnog krvarenja, a time i realne opasnost po život žrtve. Pored toga, vještak je naveo kako u konkretnom slučaju, da nije bilo medicinske intervencije, za očekivati je da bi nastala reakcija organizma na strano tijelo u nozi, što bi posljedično moglo dovesti i do nastanka sepse i eventualno smrtnog ishoda.

19. 2. Iako optuženik navodi da se može smatrati da zna rukovati oružjem jer da je ponekad pucao iz oružja u šumi i da je naučio rukovati oružjem, jasno je da optuženik u navedenim okolnostima svakako nije mogao precizno kontrolirati smjer pucanja ciljajući isključivo u nevitalne dijelove tijela žrtve uzimajući u obzir da je udaljenost između žrtve i optuženika koja je svakako bila veća od 80 centimetara, kao i da sva vatrena oružja, pa tako i pištolj, proizvode određeni trzaj prilikom ispaljivanja koji također može u određenoj mjeri promijeniti pravac i putanju zrna. Osim toga, i sam optuženik je na raspravi izjavio kako se radilo o situaciji na koju se nije uvježbavao, te da on tu nije precizno gađao.

19. 3. Stoga sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja, a naročito način postupanja optuženika koji je u tijelo CŠ ispalio hitac iz pištolja, da je vještak obzirom na lokalizaciju rane zaključio da bi djelovanjem istog sredstva moglo doći i do osobito teške tjelesne ozlijede sa smrtnim ishodom, pa pucanje iz pištolja u pravcu tijela žrtve svakako upućuje na ponašanje kojim se manifestira pristajanje i na najtežu, dakle smrtnu posljedicu do koje srećom nije došlo.

19. 4. Slijedom navedenog, neprihvatljiva je teza obrane da bi se u konkretnom slučaju moglo eventualno govoriti o pokušaju nanošenja teške tjelesne ozlijede ili počinjenu kaznenog djela ubojstva na mah jer to ne proizlazi iz kronologije zbivanja, a o čemu je već bilo govora u ovoj odluci pod točkom 18. 3. Iako je vještakinja za psihijatriju u svom nalazu i mišljenju navela kako je optuženik tempore criminis bio smanjeno ubrojiv i to zbog pojačanog afekta reaktivnog straha i odlučujućeg djelovanja ovisnosti, vještakinja je na raspravi pojasnila kako je optuženik osjećao strah vezan uz događaj koji su prethodili samom kaznenom djelu, a taj strah je bio konkretno fokusiran na oštećenika jer je optuženik naveo da se nekoliko dana prije događaja u kontinuitetu osjećao psihički loše i da se bojao za sigurnost sebe i svoje obitelji. Međutim, da bi se moglo govoriti o afektu, na što aludira obrana, potrebna je aktivna uloga žrtve, njezin napad, teško vrijeđanje i slično, te određeni vremenski kontinuitet između provokacije i odluke o ubojstvu što ovdje nije slučaj jer tijekom postupka nije utvrđeno da bi optuženik bio izazvan ponašanjem žrtve neposredno prije događaja ili uoči događaja, već svi izvedeni dokazi upućuju na optuženika kao inicijatora sukoba i napada.

20. Što se tiče ubrojivosti optuženika ovaj sud je utvrdio na temelju provedenog psihijatrijskog vještačenja optuženika da je optuženi tempore criminis zbog pojačanog afekta reaktivnog straha i odlučujućeg djelovanja ovisnosti bio smanjeno sposoban vladati svojom voljom i smanjeno sposoban shvatiti značenje svojih postupanja, ali ne bitno.

21. Dakle, što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema kaznenom djelu pokušaja ubojstva, a obzirom na sve ranije navedeno i utvrđeno, treba kazati da je optuženik u odnosu na ovo kazneno djelo postupao s neizravnom namjerom, tj. da je bio svjestan činjenice da takvim svojim postupanjem izaziva opasnost i ugrožava život osobe prema kojoj puca iz vatrenog oružja, te je pristao na to ugrožavanje, nadalje on je unatoč stanju svoje ubrojivosti, koja je bila smanjena ali ne bitno bio svjestan protupravnosti svoga djela, čime se u njegovom postupanju ostvarilo obilježje kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11.

22. Nakon što je utvrđeno da je optuženik počinio kazneno djelo iz članka 110. u svezi sa člankom 34. KZ/11, bilo je potrebno donijeti odluku o kaznenoj sankciji, uzimajući u obzir sve one okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene na strani optuženika, a koje su od značenja za odmjeravanje kazne.

22. 1. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.

23. Sud je polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja utvrdio da je optuženi VŠ u trenutku počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, dakle bio je smanjeno sposoban shvatiti značenje svojeg postupanja i smanjeno sposoban vladati svojom voljom, djelo je počinio s neizravnom namjerom, pri tom svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.

23. 1. Iz izvatka iz kaznene evidencije za optuženika VŠ utvrđeno je da optuženik u Republici Hrvatskoj do sada nije kazneno osuđivan, međutim on je višestruko prekršajno osuđivan i to između ostalog i zbog prekršaja iz Zakona o spriječavanju nereda na sportskim natjecanjima i zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju i zlouporabe opojnih droga, a koje ponašanje optuženika upućuje na sklonost protupravnom ponašanju, pa neovisno što isti do sada nije kazneno osuđivan, prethodno utvrđene okolnosti su optuženiku cijenjene otegotnima prilikom odmjeravanja kazne. Sud je optuženiku kao otegotnu okolnost uzeo u obzir i neznatnost povoda koji je doveo do ovoga djela te da je djelo unaprijed planirano, što se ogleda u činjenici da je optuženik navedenog dana inicirao sastanak sa žrtvom, na mjestu gdje nema nadzornih kamera, te sa sobom ponio pištolj, čime je iskazao i upornost i determiniranost u namjeri da izvrši svoju volju.

23. 2. Sud je optuženiku olakotnim cijenio da se nakon počinjenja kaznenoga djela sam javio policijskom inspektoru te otkrio mjesto gdje je bacio pištolj kojim je počinio djelo, a na koji način je olakšao dokazivanje u postupku. Nadalje, sud je optuženiku kao olakotnim cijenio i činjenicu da je neposredno nakon počinjenja djela osobi koja je bila u blizini rekao da pozove hitnu pomoć, da je djelo počinio u stanju smanjene ubrojivosti, da je djelo ostalo u pokušaju, kao i da su na strani žrtve izostale teže posljedice.

23. 3. Što se tiče osobnih i imovinskih prilika optuženika sud mu je olakotnim cijenio da se radi o mladoj osobi koja je odrasla u nepovoljnim životnim okolnostima, majka mu je dugogodišnji psihijatrijski bolesnik koja se nije mogla o njemu brinuti a niti je živjela s njim, već su se o njemu brinuli otac, baka i djed što proizlazi iz psihijatrijskog vještačenja. Iz nalaza također proizlazi da optuženik već u adolescenciji počinje pokazivati smetnje u ponašanju, te je od 2017. godine bio smješten u odgojni dom u Zadru, a nakon toga je prebačen u Turopolje gdje je proveo godinu dana, a kroz koje vrijeme postaje ovisnik o heroinu.

24. Stoga respektirajući sve pobrojane olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, kao i da je djelo ostalo u pokušaju, a prema odredbi članka 34. st. 2. KZ/11 je predviđeno da se počinitelj pokušaja kaznenog djela može blaže kazniti, sud je primjenom odredbi o ublažavanju kazne iz članka 48. stavak 1. i članka 49. stavak 1. točka 2. KZ/11 optuženika za ovo kazneno djelo osudio na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci. Naime, ovaj sud nalazi da će upravo ovako izrečenom kaznom zatvora u dostatnoj i jasnoj mjeri biti izražen društveni prijekor zbog počinjenog kaznenog djela, sve uz jačanje povjerenja društva u pravni poredak utemeljen na zakonima i vladavini prava, te pravednost kažnjavanja. Jednako tako, ovom će se kaznom utjecati na optuženika da shvati krajnju neprihvatljivost svog postupka, u vidu shvaćanja težine i značaja onoga što je počinio, jer ništa nije vrijednije od ljudskog života, te da pokušaj rješavanja bilo kakvog sukoba i spora na inkriminirani način zaslužuje i iziskuje svaku osudu. Time će se, nadalje, upozoriti i drugi građani da se klone sličnih ponašanja.

25. Na temelju čl. 54. st. 1. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 6 (šest) mjeseci optuženiku je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u Šibeniku od 27. siječnja 2024. pa nadalje.

26. Na temelju članka 69. KZ/11 optuženom je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja se na temelju čl. 69 st. 2. KZ/11 izvršava u okviru zatvorskog sustava, ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima određenim posebnim propisom, s time da na temelju čl. 69. st. 3. KZ/11 izrečena mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje tri godine.

26. 1. Ovo s razlogom jer iz nalaza vještaka psihijatrijske struke proizlazi je da je optuženik ovisnik o opijatima na supstitucijskoj terapiji buprenorfinom, te konzument kokaina na razini štetne uporabe, te je djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti. Vještakinja je navela kako zbog takvog njegovog stanja postoji rizik da bi u budućnosti mogao počiniti neko slično ili teže kazneno djelo, zbog čega da ima elementa za izricanje mjere liječenja od ovisnosti. Slijedom navedenog, kako je sud u tijeku postupka utvrdio da je optuženik kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz članka 110. u svezi s čl. 34. KZ/11 počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti, te da postoji opasnost da će zbog toga ponovno počiniti neko teže kazneno djelo, to je sud optuženiku izrekao sigurnosnu mjera obveznog liječenja od ovisnosti kao u izreci presude.

27. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka, sud je na temelju članka 148. ZKP/08 u vezi sa člankom 145. stavak 2. ZKP/08 obvezao optuženog VŠ na snošenje troškova kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 9.853,51 eura (devet tisuća osamstopedesttri eura i pedesetjedan cent), od čega je iznos od 66,36 eura odmjeren na ime analiza alkohola u krvi uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti (l.s. 150), 212,36 eura na ime sudsko-medicinskog vještačenja (l.s. 154), 306,59 eura na ime toksikološkog vještačenja (l.s. 167), 129,54 eura na ime DKT pretraga i vještačenje (l.s. 189), 3.069,16 eura na ime balističkog vještačenja (l.s. 213), 5.519,41 eura na ime biološkog vještačenje (l.s. 226), 445 eura na ime psihijatrijskog vještačenja (l.s. 244) i 105,09 eura na ime paušalnog troška odmjerenog prema složenosti i trajanju ovog postupka, dok će se o visini troškova na ime nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti odlučiti posebnim rješenjem.

28. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Šibeniku 11. studenog 2024.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dubravka Škalabrin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana računajući od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. ŽDO Šibenik, na broj KO-DO-3/2024

2. Optuženi VŠ, Zatvor u Šibeniku

3. Branitelj Vinko Gulišija, odvjetnik u Splitu