Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž Zk-57/2024-2

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Marijani Žulj Jakovljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Josipu Pintariću odvjetniku iz Čakovca, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice ČĐ, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici- Stalna služba u Krku, poslovni broj Z-16776/2023 od 27. studenog 2024., dana 16. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se žalba predlagateljice ČĐ kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici-Stalna služba u Krku, poslovni broj Z- 16776/2023 od 27. studenog 2024.,

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane pod brojem Z-20163/2024

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog predlagateljice za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] te je određena zabilježba odbijenog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom predlagateljica pobija rješenje u cijelosti iz svih zakonom predviđenih razloga. Predlaže usvojiti žalbu predlagateljice, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

3. Žalba predlagateljice nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio kao i žalbene navode predlagateljice ovaj sud je utvrdio kako pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP), a koji se primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ( Narodne novine broj 63/19 i 128/22 u daljnjem tekstu ZZK), na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a nisu počinjene ni bitne povrede koje žalitelji ističu u žalbi.

5. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

6. Predlagateljica je 03. studenog 2023. podnijela prijedlog radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Na nekretninama upisanim zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici se vode KĐ u ½ , predlagateljica u ¼ i OĐ u ¼ dijela. Na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] se vode kao suvlasnici BĐ u 1/6 dijela, AĐ u 1/6 dijela, UĐ u 1/6 dijela, EĐ u 1/6 dijela, NĐ u 1/6 dijela i RĐ u 1/6 dijela. Predlagateljica navodi kako su njezin suprug OĐ i ona predmetne nekretnine stekli kupoprodajom od stvarnih izvanknjižnih vlasnika GĐ, odnosno JĐ pa kako su suprug predlagateljice i predlagateljica u poštenom posjedu nekretnina duže od 30 godina predlaže dopustiti upis prava vlasništva na supruga predlagateljice i predlagateljicu.

7. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagateljice za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka. U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud navodi kako predlagateljica svoje navode o postojanju prava vlasništva na predmetnim nekretninama ne potkrjepljuje ispravama iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da joj pripada pravo čiji upis zahtijeva. U odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] za koju je predlagateljica dostavila kupoprodajni ugovor zaključen 01. srpnja 1994., prvostupanjski sud obrazlaže kako je predlagateljica već upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine temeljem istog kupoprodajnog ugovora. U odnosu na nekretninu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], predlagateljica je dostavila kupoprodajni ugovor iz 1997. godine zaključen između predlagateljice i njezinog supruga kao kupca te JĐ kao prodavatelja, ali kao posjednik predmetnih nekretnina dolazi upisan MĐ stoga prvostupanjski sud utvrđuje kako predlagateljica nije dostavila ispravu kojom bi učinila vjerojatnim da je prodavatelj JĐ slijednik upisanog posjednika. Prema tome, prvostupanjski sud zaključuje kako predlagateljica nije dostavila isprave iz kojih proizlazi vjerojatnost njezina prava vlasništva, a izjave posjednika susjednih nekretnina ne predstavljaju isprave iz čl. 208.st. 3. ZZK, pa je prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagateljice.

8. Žalbenim navodima predlagateljice nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda, koji u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

9. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagateljice radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka.

10. Odredbom čl. 208. st. 1. ZZK propisano je kako se pojedinačni ispravni postupak provodi kada postoji opravdani razlog, dok je st. 3. istog članka propisano kako opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama istoga zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (Narodne novine broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javno ovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvadci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. U konkretnom slučaju predlagateljica uz prijedlog nije dostavila isprave iz kojih proizlazi vjerojatnost da je predlagateljica stekla pravo vlasništva (suvlasništva) predmetnih nekretnina u skladu sa čl. 209. st. 4. ZZK, odnosno nije dostavila isprave iz kojih bi se mogao utvrditi pravni slijed prijenosa prava vlasništva od suvlasnika upisanih u zemljišnim knjigama do predlagateljice. Prema tome, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kako je predmet kupoprodajnog ugovora zaključenog između supruga predlagateljice i predlagateljice kao kupaca te LĐ kao prodavateljice dana 01. srpnja 1994. bio ½ dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno isti suvlasnički dio u kojem su suprug predlagateljice i predlagateljica već upisani kao suvlasnici navedene nekretnine. U odnosu na kč. br. [katastarska čestica] također je pravilno prvostupanjski sud utvrdio kako predlagateljica nije dostavila ispravu kojom bi učinila vjerojatnim da je prodavatelj JĐ, sa kojim su suprug predlagateljice i predlagateljica sklopili kupoprodajni ugovor 1997. godine, slijednik upisanog posjednika (TĐ).

12. Neosnovano u žalbi navodi predlagateljica kako su njezin suprug i predlagateljica u posjedu cijele nekretnine kč. br. [katastarska čestica] jer iz povijesti promjena na katastarskim česticama, kao i iz rješenja Odjela za katastar nekretnina Krk od 14. studenog 2022. proizlazi kako su predlagateljica i njezin suprug u posjedu navedene nekretnine u dijelu predmetne čestice u kojem su već upisani kao suvlasnici u zemljišnim knjigama, dok je u drugom dijelu iste čestice kao posjednik upisana IĐ. Prema tome, nisu od značaja žalbeni navodi predlagateljice.

13. Prema odredbi čl. 143. st. 4. ZZK u prigovoru i žalbi ne mogu se iznositi nove činjenice niti prilagati nove isprave, osim u slučajevima iz čl. 118. st. 7. istog zakona, a što u konkretnom predmetu nije slučaj, s obzirom na to da predlagateljica ugovor o kupoprodaji između TĐ i JĐ nije dostavila sudu prilikom podnošenja prijedloga. Stoga sud nije cijenio žalbene navode predlagateljice u tom dijelu.

14. Zaključno, pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda kako se pravo vlasništva u pojedinačnom ispravnom postupku ne može utvrđivati isključivo iskazima svjedoka već vjerojatnost da predlagatelju pripada pravo vlasništva mora proizlaziti iz neke isprave. Naime, pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci, predlagateljica te protustranke i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku jer se takav postupak odnosi na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (tako i Vrhovni sud u odluci Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023.). U tom smislu, nisu od značaja žalbeni navodi predlagateljice jer izjave svjedoka VĐ i SĐ nisu isprave iz čl. 209. st. 4. ZZK, a ako predlagateljica smatra kako je dosjelošću stekla nekretnine te nema adekvatne isprave opisane u čl. 209. st. 4. ZZK, svoje pravo može ostvarivati u parnici.

15. Kako se nisu ostvarili žalbeni razlozi na koje upire žalba predlagateljice, te kako je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a na takvo činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo, valjalo je temeljem čl. 149. st. 3. ZZK odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Vukovar, 16. siječanj 2025.

Sutkinja

Marijana Žulj Jakovljević