Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-328/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sujelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ZN kojeg brani Milan Jurčević, odvjetnik iz Splita, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19 i 84/21), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Solinu od 16. srpnja 2024., broj: Pp-7541/2024, na sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni ON je temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. (ispravno članka 182. točke 3.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) oslobođen od optužbe zbog počinjenja prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem prvostupanjskog suda da nakon provedenog postupka nije dokazano da bi počinio prekršaj ekonomskog nasilja, budući da kuća nije bračna stečevina niti je oštećenica potražuje, kao i da nije nedvojbeno dokazano da ona kontinuirano stanuje na navedenoj adresi.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se žalba prihvati i predmet vrati na ponovni postupak. Ističe da je okrivljenik promijenio bravu na vratima kuće i onemogućio suprugu pristup u kuću na adresi na kojoj ima prijavljeno prebivalište, pa ovakva odluka samo može imati poticajno djelovanje na buduće činjenje prekršaja.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je činjenično stanje, za sada, nepotpuno utvrđeno i da je pobijana presuda donesena preuranjeno, kao i da razlozi prvostupanjskog suda za oslobađajuću odluku nisu u cijelosti prihvatljivi, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku
5. Prvostupanjski je sud svoju odluku donio na temelju ocjene i analize obrane okrivljenika dane pred sudom i iskaza svjedoka – oštećenice MN (okrivljenikova supruga), te čitanja dokumentacije u spisu.
U odnosu na pitanje je li u postupku potpuno i pravilno utvrđeno postojanje svih odlučnih činjenica, ovaj sud je utvrdio da cjelokupna dinamika događaja i iskazi ispitanih osoba nisu dovoljno detaljno analizirani i utvrđivani, te da je potrebna ponovna preocjena dokaza.
5.1. Činjenica da je navedena kuća vlasništvo okrivljenika, ne može dovesti do oslobođenja od odgovornosti za prekršajno djelo. Notorno je da bi onemogućavanjem ulaska u prostor u kojem njegova supruga ima prijavljeno prebivalište okrivljenik pritom onemogućio oštećenicu i u korištenju njezine osobne imovine u kući (ako je ima), a utvrđivanje koje okolnosti je izostalo. Promjena brave na ulaznim vratima i nedostupnost ključa predstavlja „tipični“ način ekonomskog nasilja prema osobi koja je u to vrijeme bila u bračnoj zajednici s okrivljenikom i imala prijavljeno prebivalište na toj adresi.
5.2. U konkretnom slučaju valja uzeti u obzir da se nasilje u obitelji ne može promatrati izolirano od konteksta cjelokupne situacije između partnera, a radi ocjene predstavljaju li radnje s objektivnog stajališta, ekonomsko nasilje u obitelji. Iako je točno da svako neprimjereno postupanje između članova obitelji ne mora predstavljati i obiteljsko nasilje, ipak je u konkretnom slučaju valjalo detaljnije provjeriti i istražiti odlučne činjenice: je li okrivljenik doista mijenjao brave na ulaznim vratima kuće, je li činjenica da oštećenica ne živi kontinuirano na adresi na kojoj je prijavljena eventualno posljedica onemogućavanja ili pritiska od strane okrivljenika. Također, objektivno gledajući, nejasno je zbog čega oštećenica ne bi imala pravo ući u nekretninu na adresi na kojoj je prijavljena bez obzira živi li u njoj kontinuirano ili ne i u kojoj je živjela u bračnoj zajednici sa svojim suprugom, a ako je suprug onemogućava u tome, time vrši ekonomsko nasilje.
6. Uzimajući u obzir sve navedeno, činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno u odnosu na pitanje je li okrivljenik doista promijenio brave i nije joj dao ključeve i time onemogućio suprugu u pristupu nekretnini na kojoj joj je prijavljeno prebivalište, a budući se iskazi okrivljenika i oštećenice nisu slagali u odlučnim činjenicama, sud je mogao provesti dokaz njihovim međusobnim suočenjem kako bi se otklonile proturječnosti, pa je pobijana presuda donesena preuranjeno.
7. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, na ponovnom suđenju ispitati okrivljenika i oštećenicu, po potrebi izvesti dokaz suočenjem okrivljenika i oštećenice na zakonom propisan način, provesti i druge dokaze čija nužnost izvođenja se ukaže potrebnom i nakon toga donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 16. siječnja 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.
