Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-1237/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NČ, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“, broj 118/18) i čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 34. i 35. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), rješavajući o žalbi okrivljenika NČ podnesenoj putem branitelja Zajednički odvjetnički ured Gjergj Lekaj i Marko Rogić iz Rijeke, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, od 14. prosinca 2023., broj: 26. Pp-3252/2021, u sjednici održanoj 16. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. U povodu žalbe okrivljenika NČ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odnosu na točku 3. izreke, tako da se protiv okrivljenika NČ, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 35. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19), činjenično opisanog u izreci pod točkom 3. izreke pobijane presude, na temelju čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ), optužba odbija.
r i j e š i o j e :
II. U povodu žalbe okrivljenika NČ, a po službenoj dužnosti ukida se pobijana presuda u odnosu na točke 1. i 2. izreke i u tom dijelu predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 2.769,06 eura / 20.863,48 kuna, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći i čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 34. i 35. Zakona o radu, činjenično opisanih u izreci.
2. Okrivljenik je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura / 376,73 kuna.
3. Protiv navedene presude okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnijele žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, odluke o kazni i odluke o troškovima postupka.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe okrivljenika, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da se u odnosu na točku 3. izreke protiv okrivljenika prekršajni postupak više ne može voditi, jer je od vremena kada je prema optužbi prekršaj počinjeni (14. siječnja 2021.) proteklo više od 4 (četiri) godine, pa je u smislu čl. 13. st. 1. PZ nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te u tom dijelu protiv okrivljenika optužba odbijena.
6. Rješavajući dalje u odnosu na točke 1. i 2. izreke, te ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je našao da je pobijanom presudom počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Naime, odredbom čl. 90. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi), time da su nezakoniti dokazi u smislu st. 2. t. 2. citirane odredbe, između ostaloga, oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
8. Nadalje, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da se presuda temelji i na iskazu svjedoka IČ, koji je dao tijekom inspekcijskog nadzora.
9. Međutim, iskaz navedenog svjedoka nije zakonit dokaz sukladno čl. 173. PZ u svezi s čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24) o ispitivanju svjedoka. Članak 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku propisuje da će se svjedok upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, te da će se svjedok upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. ovoga Zakona i da će se to upozorenje unijeti u zapisnik. Odredbom čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je: „svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti. O tome će tijelo koje vodi postupak poučiti svjedoka“. Odredbom čl. 300. st. 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako: 5) upozorenja iz članka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubilježena u zapisnik“.
10. Nadalje, iz zapisnika o ispitivanju svjedoka, od 11. svibnja 2021. razvidno je da svjedok IČ nije propisno upozoren sukladno odredbi čl. 288. stavak 3. istog Zakona, s obzirom da nije tekstualno upozoren da „nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti“, već je navedeno „te je poučen na koja pitanja sukladno članku 63. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09) može uskratiti svjedočenje, pa sukladno pravnom stajalištu Odjela za prekršaje iz područja gospodarstva i financija, ovaj dokaz je nezakonit.
11. Na opisani način počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
12. Slijedom navedenog trebalo je u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pobijanu presudu ukinuti u odnosu na točke 1. i 2. izreke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, u kojem će otkloniti navedenu bitnu povredu prekršajnog postupka, te vodeći računa o žalbenim navodima žalitelja, donijeti novu odgovarajuću odluku, u tom dijelu.
U Zagrebu 16. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Hana Bogović, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
