Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-81/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika HOME DESIGN d. o. o. Žrnovnica, kao pravne osobe i PĆ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, koje brani odvjetnik Srđan Kalebota u Splitu, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika HOME DESIGN d. o. o. Žrnovnica, kao pravne osobe i PĆ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, poslovni broj: 31 Pp-4915/2021-10 od 11. listopada 2022. i molbi za povrat u prijašnje stanje, na sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljenika HOME DESIGN d. o. o. Žrnovnica, kao pravne osobe i PĆ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki b) izreke, na način da se na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) protiv okrivljenika HOME DESIGN d. o. o. Žrnovnica, kao pravne osobe i PĆ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi

o d b i j a o p t u ž b a

da nisu najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavili osiguranje radnika AĆ i NĆ koji su 13. travnja 2021. započeli obavljati poslove rušenja postojećeg okna lifta,

dakle, da kao poslodavac i odgovorna osoba nisu prijavili osiguranje,

čime da bi počinili prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

i

r i j e š i o  j e

II. U povodu žalbe okrivljenika HOME DESIGN d. o. o. Žrnovnica, kao pravne osobe i PĆ, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisan u točki a) izreke pobijane presude i članka 150. stavka 1. i stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, činjenično opisan u točki c) izreke pobijane presude i predmet u tom dijelu vraća na ponovno suđenje.

III. Uslijed odluka iz točke I i II izreke, žalba okrivljenika i molba za povrat u prijašnje stanje bespredmetni su.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenici HOME DESIGN d. o. o. Žrnovnica, kao pravna osoba i PĆ, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu, članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 150. stavka 1. i stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, činjenično opisanih u izreci prvostupanjske presude, za koje su prekršaje kažnjeni ukupnom novčanom kaznom u iznosima od 25.482,00 eura pravna osoba te 2.387,00 eura odgovorna osoba, uz pravilno upozorenje da će se, ukoliko plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku određenom za plaćanje, smatrati da su, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, novčane kazne u cjelini plaćene.

1.1. Za pojedine prekršaje okrivljenicima su primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrđene novčane kazne u iznosima od dva puta po 8.096,00 eura i 9.290,00 eura pravnoj osobi i dva puta po 663,00 eura i 1.061,00 eura odgovornoj osobi.

1.2. Istom presudom okrivljenici su obvezani i na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura, svaki.

2. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno po branitelju podnijeli žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih osnova.

2.1. U žalbi u bitnom osporavaju pravilnost i zakonitost pobijane presude, te mole da im se dozovli povrat u prijašnje stanje radi iznošenja obrane.

2.2. Žalitelji predlažu da se, iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

3. Žalba i molba za povrat u prijašnje stanje bespredmetni su.

4. Odlučujući o žalbi tužitelja te ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/21), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske postupajući po službenoj dužnosti, nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona prekršajnog progona, međutim, da je u odnosu na prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisan u točki b) izreke, povrijeđeno materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika iz članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona u pitanju je li stvar već pravomoćno presuđena. Druge povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika nisu utvrđene.

5. Naime, usmenim rješenjem od 13. travnja 2021. okrivljenicima je na temelju članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju zabranjeno obavljanje djelatnosti u nadziranom poslovnom objektu/prostoru stambene zgrade u [adresa], do otklanjanja utvrđenih nedostataka u poslovanju, a najkraće na rok od 15 dana, do 3. svibnja 2021., s time da se mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti neće izvršiti, a usmeno izrečeno rješenje će se ukinuti ukoliko poslodavac u roku od tri dana od dana donošenja ovog rješenja, tj. do 19. travnja 2021. inspektoru rada dostavi dokaz da je otklonio utvrđene nedostatke i uplatio novčani iznos od 20.000,00 kuna za svakog radnika iz članka 171. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju.

5.1. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru nad poslovanjem okrivljenika od 19. travnja 2021. vidljivo je da poslodavac nije uplatio na ime otkupa mjere, jer nema sredstava i neće raditi dok traje mjera zabrane, a da radnici AĆ i NĆ ne mogu biti prijavljeni na mirovinsko i zdravstveno osiguranje jer im njihov poslodavac nije dao suglasnost.

5.2. Slijedom navedenog, kako je poslodavac postupio po navedenom usmenom rješenju kojim mu je zabranjeno obavljanje djelatnosti do otklanjanja utvrđenih nedostataka u poslovanju, a najkraće na rok od 15 dana, odnosno alternativno uplatom iznosa od 20.000,00 kuna za svakog radnika koji nije prijavljen tijelu mirovinskog osiguranja, koja je upravna mjera donijeta sukladno ovlaštenju iz članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju, jer nisu izvodili radove na adresi u [adresa], kako to proizlazi iz zapisnika o kontroli izvršenja rješenja od 20. i 30. travnja 2021., to su već kažnjeni za prekršaj činjenično i pravno opisan u točki b) pobijane presude.

5.3. Naime, člankom 4. stavkom 1. Protokola br. 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava („Narodne novine“ broj 6/99), Pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari, propisano je da se nikome ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku iste države za kazneno djelo za koje je već pravomoćno osuđen ili kažnjen u skladu sa zakonom i kaznenim postupkom te države, cilj koje je odredbe zabraniti ponavljanje kaznenog postupka koji je završen pravomoćnom odlukom, a ista se primjenjuje u slučaju pokretanja postupka nakon što je prethodna odluka stekla učinak res iudicata.

5.4. Prema pravnom stajalištu sjednice Odjela gospodarstva i financija Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 19. svibnja 2016., načelo ne bis in idem primjenjuje se na prekršaje koji su obuhvaćeni rješenjem upravnog tijela, a iz stanja spisa nedvojbeno proizlazi da je usmenim rješenjem inspektora rada okrivljenoj pravnoj osobi zabranjeno obavljanje djelatnosti i da su se te mjere okrivljenici pridržavali, koja mjera po ocjeni ovog suda ima kao svrhu odvraćanje i kažnjavanje, što provedeni postupak stavlja u kazneni postupak u smislu članka 4. Protokola 7 Konvencije.

5.5. Nadalje, činjenice zbog kojih je poslodavcu izrečena i izvršena mjera zabrane obavljanja djelatnosti, istovjetne su činjenicama zbog kojih je protiv okrivljenika podnijet optužni prijedlog, jer se radi o radu radnika koji nisu bili prijavljeni tijelu mirovinskog osiguranja.

5.6. Kako je predmetno usmeno rješenje izvršeno prije podnošenja optužnog prijedloga, u konkretnom slučaju radi se o presuđenoj stvari u smislu odredbe članka 196. točke 3. Prekršajnog zakona, tako da je prvostupanjski sud pobijanom presudom u odnosu na taj prekršaj povrijedio materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika, uslijed čega je optužba protiv okrivljenika za taj prekršaj na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona odbijena. Pazeći na tu povredu po službenoj dužnosti, ovaj je sud istu otklonio na način kako je to navedeno u točki I izreke.

6. Ispitujući dalje prvostupanjsku presudu u odnosu na prekršaje činjenično i pravno opisane u točkama a) i c) izreke, ovaj sud utvrdio je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka navedenu i opisanu u članku 195. stavku 1. točki 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6.1. Prema članku 195. stavku 1. točki 10. Prekršajnog zakona bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena je ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu iz člana 90. tog Zakona, dakle ako se temelji na dokazu slobodnom ocjenom kojeg je sud, ocjenjujući ga u zajedništvu s drugim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku.

6.2. Sukladno članku 90. stavku 1. Prekršajnog zakona, sudske odluke ne smiju se temeljiti na dokazima pribavljenima na nezakonit način (nezakoniti dokazi), dok su u smislu stavka 2. točke 2. citiranog članka nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

6.3. Člankom 158. stavcima 6. i 7. Prekršajnog zakona propisano je da prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora smije osobe ispitati u svojstvu osumnjičenika i svjedoka, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka, u kojem se slučaju sukladno stavku 8. citiranog članka zapisnik o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka smije koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.

6.4. Analizom provedenih dokaza utvrđeno je da je okrivljena odgovorna osoba 13. travnja 2021. prilikom inspekcijskog nadzora, kako to proizlazi iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, bez propisanog upozorenja u smislu članka 171. stavka 2. Prekršajnog zakona, ispitana kao osumnjičenik izjavila da su radnici danas došli pomoći jedan dan, par sati, te da su s njima namjeravali sklopiti ugovor i prijaviti ih na jedan dan na dodatni rad, ali nisu znali da je potrebna suglasnost njihovog poslodavca pa stoga nisu prijavljeni tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, niti su im uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, čime priznaju da bi počinili terećene prekršaje.

6.5. Prema obrazloženju citirane presude, prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika za terećena djela temelji i na tom zapisniku.

6.6. Kako se u smislu članka 90. stavka 1. Prekršajnog zakona sudske odluke ne smiju temeljiti na dokazima pribavljenima na nezakonit način, kao niti na drugim dokazima za koje se iz njih saznalo, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati u smislu ostalih žalbenih osnova na koje se žalitelj poziva.

7. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja, s time da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti istaknutu bitnu povredu, te provesti postupak na zakonom propisani način, po potrebi provesti i druge dostupne dokaze radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, pa detaljnom analizom i ocjenom svakog dokaza ponaosob i u međusobnoj vezi donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, sa valjanim i jasnim razlozima o odlučnim činjenicama, vodeći računa i o žalbenim navodima.

8. S obzirom na utvrđenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka ostali žalbeni navodi nisu razmatrani, te je žalba okrivljenika bespredmetna, kao i njihova molba za povrat u prijašnje stanje radi iznošenja obrane.

9. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 18. ožujka 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.