REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-617/2024-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja IĐ, odvjetničke vježbenice i zakonske zastupnice tužene LĐ, zamjenice u OGDO, 16. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 2.209,16 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 24. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za iznos od 183,79 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 24. siječnja 2024. do isplate.

III. Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.825,00 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 16. siječnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 4. srpnja 2023., oko 1,40 sati, u Zagrebu, u Ulici grada Vukovara, ozlijeđen na radnom mjestu policijskog službenika za vrijeme redovnog radnog vremena, kod poslodavca Ministarstva unutarnjih poslova, prilikom privođenja osumnjičenog, kada je zadobio tjelesnu ozljedu koja mu je priznata kao ozljeda na radu. U navedenoj nezgodi tužitelj je zadobio tjelesnu ozljedu radi koje je proveo liječenje. Zbog zadobivene ozljede tužitelj je trpio fizičke bolove i strah, došlo je do smanjenja njegove opće životne i radne sposobnosti, zbog čega trpi duševne boli, te mu je tijekom liječenja i mirovanja bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj se sukladno odredbama članka 186.a Zakona o parničnom postupku prije podnošenja ove tužbe obratio 2. studenog 2022. zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu. Obzirom da Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu nije dostavilo ponudu to tužitelj radi zaštite svojih prava podnosi tužbu stvarno i mjesno nadležnom sudu te potražuje i naknadu za sastav Odštetnog zahtjeva u skladu s odvjetničkom tarifom. Obzirom na navedeno tužitelj potražuje naknadu imovinske i neimovinske štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1.100 st. 2. ZOO-a, vodeći računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli i straha, kako slijedi: po kriteriju fizičkih boli iznos od 1.200,00 EUR, po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 1.100,00 EUR, po kriteriju duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti iznos od 1.800,00 EUR, za tuđu pomoć i njegu iznos od 400,00 EUR, odnosno ukupan iznos od 4.500,00 EUR uz zateznu kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtijeva odnosno od 24. siječnja 2024. uz naknadu parničnih troškova sa pripadajućom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 6. studenog 2024., na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti, potražuje u okviru kvalifikatornih okolnosti: za pretrpljene bolove iznos od 1.200,00 EUR, za pretrpljeni strah iznos od 900,00 EUR, za tuđu pomoć i njegu iznos od 292,95 EUR, odnosno ukupan iznos od 2.392,95 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 24. siječnja 2024. do isplate te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tužena navodi da u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja obzirom da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio lake tjelesne ozljede – površinska ozljeda ručnog zgloba i šake, da nije trpio strah niti jake fizičke bolove niti mu je bila potrebna tuđa njega i pomoć. Naime, tužitelj je policijski službenik te je povredu zadobio obavljajući svoju redovnu dužnost, a preduvjet za obavljanje policijskog posla je fizička spremnost i sposobnost u obavljanju tog posla, dok je iz prakse i redovnog života poznato da su policijski službenici često izloženi istim ili sličnim situacijama u kojoj se našao i tužitelj.

2.1. Na ročištu održanom 10. srpnja 2024. tužena je predložila saslušanje svjedoka na okolnost dinamike nastanka štetnog doprinosa odnosno doprinosa tužitelja nastaloj šteti.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu (str. 4-7 spisa), Izvješće VIII Policijske postaje Zagreb (str. 8-9 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 10-16 spisa), Odštetni zahtjev (str. 18 spisa), dopis tužene (str. 19 spisa), Optužni prijedlog (str. 65-67 spisa), presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj: 52. Pp-10389/23 od 19. srpnja 2023. (str. 68-79 spisa), presudu Visokog prekršajnog suda RH broj: 6654/2023 od 22. svibnja 2024. (str. 72-74 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Tomislavu Trajbaru (str. 44-45 spisa), saslušani su svjedoci PĐ (str. 82-83 spisa), ZĐ (str. 83-84 spisa) i OĐ (str. 84 spisa) te tužitelj (str. 52-53 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan. 5. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

6. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

7. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

8. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

9. Među strankama nije sporno da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora, sukladno čl. 186.a ZPP-a, nastanak štetnog događaja, kao i da je tužitelju ozljeda iz predmetnog štetnog događaja priznata kao ozljeda na radu.

10. Među strankama je sporna odgovornost tužene za nastanak štetnog događaja obzirom na istaknuti prigovor doprinosa tužitelja za štetni događaj te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

11. Uvidom u pravomoćnu presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. broj: Pp- 10389/23 od 19. srpnja 2023. utvrđeno je da je ĆĐ dana **.**.2023. u 22,00 sata u stanu na adresi [adresa] u vidno alkoholiziranom stanju ponovio nasilje u obitelji čime je počinio prekršaj iz čl. 22. st. 4 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (točka 1.), kao i da je dana 4. srpnja 2023. u 01,35 sati na istoj adresi prilikom intervencije policije iste vrijeđao i omalovažavao riječima: " pičke šta ste mi došli pred kuću, marš pederi, nemate pojma, glupi ste zato ste policajci" a nakon upozorenja policijskih službenika da prestane, nastavio vrijeđati :" jebem vam svima mater, šupci jedni, da li znate Ustav pederi, vidjet ćete, nemate inteligenciju i ostalo" (točka 2.), dakle, vrijeđao i omalovažavao djelatnike policije u vršenju službe čime je počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa mu se temeljem citiranih propisa uz primjenu članka 46. st. 1. Prekršajnog zakona za djelo pod točkom 1. izriče kazna zatvora u trajanju od 60 dana (šezdeset dana), a temeljem odredbe članka 46. st. 1. Prekršajnog zakona opoziva uvjetna osuda ovosudne presude broj: Pp-10279/23 od 20.6.2023. god kada je postala pravomoćna te se utvrđuje izvršenje izrečene kazne zatvora prema citiranoj presudi u trajanju od 30 (trideset) dana. Nadalje, temeljem odredbe čl. 39. st. 1. toč. 1. PZ-a okrivljeniku se izriče ukupna zatvorska kazna u trajanju od 90 dana (devedeset dana) koja će se izvršiti po pravomoćnosti ove presude. Za djelo pod točkom 2. izriče se novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura/7.534,00 kn.

12. Prije svega, a vezano za presudu prekršajnog suda i navode stranaka, valja reći da je sukladno čl. 12. st. 4. ZPP-a u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim iz čega proizlazi da parnični sud nije vezan odlukom prekršajnog suda i stoga u ovom postupku može utvrditi drukčije činjenično stanje i pitanje odgovornosti za štetu riješiti drukčije nego što je to utvrđeno u prekršajnom postupku.

13. U odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja izveden je dokaz saslušanjem svjedoka PĐ, ZĐ, OĐ te tužitelja.

14. Svjedokinja PĐ je u svom iskazu u bitnom navela da se sjeća da je toga dana bila u policijskoj postaji kada gospođa došla u policijsku postaju prijaviti obiteljsko nasilje. Zajedno s kolegom TĐ uputila se na navedenu adresu, a obzirom je već ranije bilo problema sa tom osobom, kolega TĐ je pozvao još jednu patrolu. Dolaskom na adresu stanovanja vidjeli tu osobu počinitelja kako divlja, kao i da je u vidno alkoholiziranom stanju. Također se čuo plač djece. Pozvali su ga da izađe van iz kuće, tada je krenulo vrijeđanje i prijetnje, a nakon što je izašao na vrata, krenuo je prema kolegi TĐ koji je u tom trenutku bio najbliži i stajao je na stepenicama. Počinitelj ĆĐ gurnuo je rukom kolegu TĐ u području prsa, a kolega, kako ne bi pao natrag, povukao je počinitelja za ruku te su zajedno pali na pod. Cijelo to vrijeme počinitelj je divljao, mlatarao je rukama, a na podu i nogama te ih je vrijeđao, a nakon što su kolega i počinitelj pali, svi su krenuli zauzdati počinitelja. Kad kaže svi, pri tom misli na kolege iz druge patrole obzirom su svi zajedno tada došli na adresu. U toj drugoj patroli su bili OĐ i ZĐ, a misli da je u tim trenucima bio jedan vježbenik s akademije, ali se točno ne sjeća. Nadalje ističe da je počinitelj bio visok, snažnije građe i u vidno alkoholiziranom stanju te kad su svi krenuli, uspjeli su ga zauzeti, odnosno staviti mu lisice i pozvati maricu. Sjeća se i da se u tom natezanju na podu počinitelj ozlijedio, odnosno posjekao iako navodi da nije sigurna u kojem trenutku se točno ozlijedio.

15. Svjedokinja ZĐ je u svom iskazu u bitnom navela da je bila u noćnoj smjeni sa kolegom OĐ kada je u postaju pristupila ženska osoba kako bi prijavila obiteljsko nasilje, nakon čega su otišli na navedenu adresu. Na adresu su poslani TĐ i PĐ, a ona i kolega OĐ kao pomoć. Sjeća se da kada su došli na navedenu adresu, da je ona kroz prozor vidjela troje djece vidno uplašene koji su prstom pokazivali na oca. Kolega TĐ pozvao je gospodina koji je bio u vidno alkoholiziranom stanju, da dođe do kućnog praga, a počinitelj je počeo vikati te se vulgarno ponašati i vrijeđati ih. Nije surađivao, a na njihove pokušaje da ga odvedu u policijsku postaju, nije htio poći. U jednom trenutku sjeća se, a obzirom je kolega TĐ fizički mu bio najbliže, da je počinitelj rukom gurnuo kolegu TĐ, a kolega, kako ne bi unatrag pao, povukao je počinitelja za ruku te su obojica pali na tlo. Tada su i ostali kolege urgirali kako bi pomogli kolegi TĐ savladati počinitelja, odnosno zavezati ga i odvesti u postaju.

16. Svjedok OĐ je u svom iskazu naveo da se sjeća da je navedenog dana u postaju pristupila gospođa radi prijave obiteljskog nasilja. Sjeća se da se počinitelj zvao ĆĐ. Otišli su na intervenciju na predmetnu adresu, a samo područje bilo je slabo osvijetljeno, a kada su došli, sjeća se da su vrata bila otvorena i da je u kući bilo djece. Kolega koji je vodio intervenciju, kolega TĐ pokušao je razgovarati sa počiniteljem, međutim, on ih je krenuo vrijeđati, mahati rukama te je u jednom trenutku krenuo prema kolegi TĐ i odgurnuo ga. Navodi da je krenuo pomoći kolegi TĐ u zauzdavanju počinitelja, ali su počinitelj i kolega pali na pod. Tada su i kolegice krenule u pomoć kako bi svi pokušali zauzdati počinitelja. Nakon što su u tome uspjeli, zvali su maricu koja je odvela počinitelja.

17. Tužitelj je u svom iskazu naveo da se sjeća da je toga dana 4. srpnja 2023. dobio dojavu za nasilje u obitelji, i to za ĆĐ, misli da se tako zove, prijavila ga je supruga. Radi navedene dojave, zajedno sa još par kolega, i to kolegicom PĐ te vježbenikom čijeg se imena ne sjeća. Pojašnjava da je tog dana zatražio još jednu patrolu, a obzirom su imali saznanja da se radi o ranije problematičnoj i agresivnoj osobi. Također, kolegica PĐ je bila relativno mlad kolega kojoj to nije uobičajeni opis posla. U drugoj patroli bili su kolege OĐ i ZĐ. Kada su došli na mjesto, a radilo se o kući, bilo je dosta mračno i slabo osvijetljeno. Vrata su bila otvorena. Pojašnjava da je supruga navedenog osobno u postaju došla prijaviti nasilje te je bila s njima u vozilu. Kad su došli do tih vrata, vidjeli su preplašenu djecu, zatim i okrivljenog koji je bio u vidno alkoholiziranom stanju i divljao je po kući. Pozvali su ga da dođe do vrata, a on ih je krenuo vrijeđati i pokušao je s njim popričati. U jednom trenutku okrivljenik je zakoračio prema naprijed prema njemu i rukom ga gurnuo u području prsa i nastavio dalje vrijeđati. Obzirom ga je gurnuo, a kako ne bi pao natrag jer su iza njega bile stepenice, povukao je okrivljenog za ruku te su pali na pod. Ne sjeća se u kojem trenutku se ozlijedio, ali se sjeća da su se tada uključile i druge kolege pokušavajući okrivljenog obuzdati u njegovom ponašanju. Pojašnjava da se on nastavio neprimjereno ponašati u smislu daljnjeg vrijeđanja, udaranja rukama i nogama. S obzirom na sve to, zvali su maricu da ga odveze u postaju. Uspjeli su okrivljenoga obuzdati i to OĐ i ZĐ, a u tom svom udaranju i naguravanju i sam okrivljenik se posjekao. Kad je došao u postaju primijetio je da mu lijeva ruka natječe i bila je crvena, a na drugoj ruci je bilo ogrebotina. Istog dana se žalio nadređenom te je čekao Hitnu nekih pet sati, a onda su mu u Draškovićevoj rekli da se radi o nekom lakšem prijelomu te su mu stavili udlagu. Navodi da su i ostali kolege lakše ozlijeđeni. Također ističe da se radi o okrivljeniku koji je visok 1,9 metara i težak oko 100 kg. Nakon tog događaja provodio je fizikalne terapije, dva tjedna je nosio udlagu, a tri mjeseca je bio na bolovanju. Prilikom liječenja bila mu je potrebna tuđa pomoć koju mu je pružala supruga koja se u tom razdoblju brinula i o sinu. Supruga ga je odvozila na fizikalne terapije, pomagala mu je oko hranjenja, oblačenja, brige o djetetu i dr. Na pitanje pun. tuženika navodi da postoji procedura vezano za pristup alkoholiziranim osobama, ali se pri tom prije svega misli na osobe koje nisu agresivne i koje surađuju. U slučajevima kao što je ovaj, obično traže dodatnu pomoć, a što je on i učinio na način da je zatražio još jednu patrolu. Na pitanje pun. tuženika navodi da postoji propisana procedura prilikom intervencije osobe koja je u alkoholiziranom stanju te navodi da nije bilo u konkretnom slučaju moguće predvidjeti kako će reagirati osoba, stoga je i njegova reakcija kao i reakcija njegovih kolega bila posljedica guranja okrivljenika odnosno fizičkog kontakta prema njemu kao policajcu. Na pitanje pun. tuženika tužitelj navodi da su kolege prilikom intervencije upotrijebili fizičku snagu nad okrivljenikom, i to na način da kada je okrivljenik zajedno s njim pao na pod, kolega OĐ je okrivljenika uhvatio za ruku, savinuo u laktu na leđa. Onda je on uhvatio okrivljenika za drugu ruku, ali kako se okrivljenik dalje s nogama mlatio okolo, pristupila je i kolegica ZĐ koja mu je pokušala fiksirati noge na tlo. Tada se okrivljenik posjekao, a oni su mu uspjeli staviti lisice na ruke. Sve to uz konstantno vrijeđanje okrivljenika.

18. Iskazi svjedoka PĐ, ZĐ i OĐ u cijelosti su ocijenjeni vjerodostojnim jer su u bitnim činjenicama međusobno suglasni, uvjerljivi te su u skladu sa priležećom dokumentacijom kao i iskazom tužitelja, koji je sud također ocijenio istinitim obzirom je životan, uvjerljiv i jasan. Sud u iskazu tužitelja ne nalazi nikakvih proturječnosti, a niti je ostalim provedenim dokazima njegov iskaz doveden u sumnju.

19. Cijeneći sve navedeno sud je utvrdio da je tužitelj pretrpio ozljedu na radu tijekom obavljanja redovitih poslova i to postupanja po dojavi za nasilje u obitelji kada je zajedno sa kolegicom PĐ i vježbenikom upućen na adresu na kojoj se dogodio štetni događaj. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka i tužitelja sud je utvrdio da su po dolasku na predmetnu adresu, radilo se o kući, vrata bila otvorena te su policijski službenici vidjeli počinitelja imena ĆĐ koji je bio u vidno alkoholiziranom stanju i koji je divljao po kući u kojoj su bila preplašena djeca. Pozvali su ga da izađe van iz kuće nakon čega je ĆĐ policijske službenike počeo vrijeđati i omalovažavati. Navedeno proizlazi i iz pravomoćne presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. broj: Pp- 10389/23 od 19. srpnja 2023. Nadalje, iz iskaza svjedoka, a osobito svjedokinje PĐ i tužitelja sud je utvrdio da je ĆĐ u jednom trenutku krenuo prema tužitelju koji je stajao na stepenicama i rukom tužitelja gurnuo u područje prsa, a koji je kako ne bi pao povukao počinitelja za ruku nakon čega su obojica pali na pod. Navedeno je imalo za posljedicu ozljeđivanje tužitelja. Sud je također utvrdio da se radi počinitelju koji je snažnije građe i visok radi čega su na kraju svi prisutni policijski službenici morali urigirati kako bi ga savladali i odvezli u postaju.

20. Iz iskaza svjedoka i tužitelja sud je utvrdio da je tužitelj prilikom intervencije postupao u skladu s pravilima struke, a osobito u dijelu u kojem je uređeno postupanje s alkoholiziranim osobama. Sud je ocijenio istinitim i logičnim iskaz tužitelja i u dijelu u kojem je naveo da, iako je poštovao propisanu proceduru, u navedenom trenutku nije mogao predvidjeti ponašanje počinitelja odnosno da će vrijeđanje prerasti u fizički napad. U skladu s propisanom procedurom, a obzirom se radi o počinitelju koji je od ranije poznat kao problematična i agresivna osoba, tužitelj je i prije izlaska na predmetnu adresu zatražio dodatnu patrolu.

21. Iz svih provedenih dokaza ne proizlazi da bi se u ovom slučaju radilo o bilo kakvoj radnji tužitelja koja bi se mogla smatrati namjernim postupanjem ili postupanjem uslijed krajnje nepažnje kao i da bi na strani tužitelja postojao doprinos nastanku štetnog događaja.

22. Polazeći od utvrđenja da tužena nije dokazala postojanje okolnosti pod kojima se može osloboditi odgovornosti u smislu članka 25. ZZR-a te imajući u vidu da je ozljeda od 4. srpnja 2023. Rješenjem HZZO-a tužitelju priznata kao ozljeda na radu sud je utvrdio da je prigovor doprinosa tužitelja neosnovan te da je tužena odgovorna za nastanak štetnog događaja slijedom čega je dužna tužitelju nadoknaditi štetu koju je pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

23. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Tomislavu Trajbaru koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj u štetnom događaju od 4. srpnja 2023. zadobio laku tjelesnu ozljedu: natučenje lijeve šake (contusio manus sin). Nakon propisno provedenog konzervativnog kirurškog liječenja i fizikalne terapije nisu zaostale trajne posljedice u vidu smanjene funkcije lijeve šake. Između nastanka ozljede i same ozljede postoji direktna uzročno posljedična veza. Duševnih boli zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti nema. Primarni strah bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah zbog brige za zdravlje i ishod liječenja jakog intenziteta imao je 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta još 2 tjedna. Fizičke boli jakog intenziteta imao je 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a slabijeg intenziteta još 5 tjedana. Tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 3 sata dnevno bila mu je potrebna kroz 3 tjedna.

24. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke, te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, a na navedeni nalaz i mišljenje niti stranke nisu imale prigovora.

25. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke boli i strah na temelju odredbe iz čl. 1100. ZOO-a, a temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i pravo na naknadu štete zbog pružene tuđe pomoći i njege. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

26. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet bolova, lokalitet povreda i način liječenja sud je ocijenio tužitelju primjerenom naknadu u iznosu od 1.100,00 EUR. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 900,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužitelju temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a pripada ukupan iznos od 2.000,00 EUR. 27. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu koju je tužitelju pružala supruga, utvrđeni su u skladu s iskazom nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 63 sata s tim da je cijena jednog sata pružanja takve pomoći od 3,32 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP-a. Stoga je sud tužitelju s ove osnove dosudio ukupan iznos od 209,16 EUR.

28. Imajući u vidu navedeno ovaj sud smatra da tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 2.209,16 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 183,79 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

29. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom tužitelj potražuje zateznu kamatu počevši od 24. siječnja 2024. pa do isplate odnosno od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora sud je zahtjev koji se odnosi tijek kamate ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

30. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 28 – 100 bodova, sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 10. srpnja 2024. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 3. listopada 2024. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, trošak sastava podneska 6. studenog 2024. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu 13. prosinca 2024. po Tbr. 9/1 – 100 bodova te trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 – 50 bodova odnosno ukupno 650 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.300,00 EUR, a što uz PDV od 25% iznosi 1.625,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, dakle tužitelju je ukupno priznat trošak u iznosu od 1.825,00 EUR.

31. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 15. srpnja 2024. jer istim samo dostavlja dokaz o uplati predujma za medicinsko vještačenje, dok trošak sastava podneska od 4. lipnja 2024. nije priznat, na temelju odredbe čl. 155. st.1. ZPP-a, obzirom isti nije bio potreban, pri tome cijeneći i činjenicu da je tužitelj navode iz predmetnog podneska mogao iznijeti na ročištima za koja mu je priznat trošak zastupanja.

32. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

33. S obzirom da tužena nije uspjela u postupku, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a, ne pripadaju joj troškovi parničnog postupka.

34. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 16. siječnja 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po zz