Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Pž-10330/2021.
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Renate Popović predsjednice vijeća te Davorka Kučana i Drage Klasnića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika specijalista Zlatka Hasića, kao zapisničara u vijeću, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽD, kojeg brani Sanja Vukmanović odvjetnica iz Bjelovara zbog prekršaja iz članka 289. stavak 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. i 64/15., 108/17. i 70/19.), rješavajući o žalbi okrivljenika ŽD, podnesenoj po braniteljici protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru od 03. rujna 2021. godine, broj: 52. Pp 659/2021., na sjednici vijeća održanoj dana 16. siječnja 2025. godine
p r e s u d i o j e:
I. Povodom žalbe okrivljenika ŽD a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okrivljenik ŽD, djelom činjenično opisanom u izreci presude počinio prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), te mu se temeljem iste odredbe izriče novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura), koju je dužan platiti u roku od 90 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. Odbija se žalba okrivljenika ŽD kao neosnovana, te se prvostupanjska presuda u ostalom pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenik ŽD je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 30 EUR (trideset eura) u roku 90 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljenik ŽD proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 kuna zbog prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci pobijane presude. Nadalje, okrivljeniku je temeljem 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca, a temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan na platež troškova prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 kuna.
2. Protiv te prvostupanjske presude pravodobno je po braniteljici podnio žalbu okrivljenik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnim sankcijama. Poriče počinjenje prekršaja navodeći da nije znao da mu je zaštitna mjera na snazi jer mu nije bila dostavljena obavijest o trajanju zaštitne mjere. Smatra da je prestrogo kažnjen i moli ublažavanje novčane kazne i ukidanje zaštitne mjere jer ne postoji opasnost od ponavljanja prekršaja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Prije svega, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud nije našao da bi bile počinjenje bitne povrede odredbi prekršajnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, niti da je u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, ali je utvrdio da je nakon donošenja pobijane presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu, zbog čega je blaži za okrivljenika.
Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) po kojem je okrivljenik proglašen krivim i koji je za prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. tog Zakona propisivao novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili kaznu zatvora do 60 dana. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) sada je propisana novčana kazna od 1320,00 do 2.650,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) propisuje nižu novčanu kaznu, i u minimumu i u maksimumu.
Prema odredbi članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
Budući da su inkriminirani prekršaji počinjeni 08. veljače 2021., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za počinitelja, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, u odnosu na okrivljenika, preinačio pobijanu presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
5. Nadalje, vijeće ovog suda smatra da je sudac prvostupanjskog suda u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje, te je nakon ispitivanja okrivljenika koji je okolnosno priznao počinjenje prekršaja, te izvršenog uvida u materijalne dokaze, nesporno utvrdio da je okrivljenik upravljao vozilom u vrijeme dok mu se izvršavala zaštitna mjera zabrane upravljanja, čime su u njegovom ponašanju u cijelosti ostvarena sva bitna obilježja predmetnog prekršaja, te nije potrebno izvoditi dodatne dokaze. Zaštitna mjera počinje teći nastupom izvršnosti osuđujuće odluke, te neznanje okrivljenika ne ispričava prekršajne odgovornosti ,a obavijest o trajanju zaštitne mjere policija više nije dužna dostavljati. Zbog navedenog okrivljenik je bio dužan, jer je znao da mu je odlukom o prekršaju izrečena zaštitna mjera, putem registra vozačkih dozvola na službenoj stranici MUPRH, provjerom u policiji ili na drugi pogodan način utvrditi da li mu je zaštitna mjera na snazi, pa se tek onda upustiti u promet.
6. Ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda smatra da je izrečena novčana kazna primjerena težini prekršaja, opasnosti djela, te ostalim okolnostima mjerodavnim za izbor mjere i vrste kazne.
U svezi s tim valja istaći da je prvostupanjski sud kaznu izrekao u zakonskom minimumu, te je isti sud prilikom određivanja kazne maksimalno vrednovao i uzeo u obzir sve olakotne okolnosti na strani žalitelja, te ovaj sud smatra da u svojim žalbenim navodima okrivljenik nije naveo dodatnu okolnost koja bi opravdavala ublažavanje kazne, niti je ublažavanje novčane kazne opravdano obzirom na težinu počinjenog prekršaja.
7. Odluka o zaštitnoj mjeri zabrani upravljanja vozilima „B“ kategorije također je pravilna i utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona, te ovaj sud, obzirom na prirodu i težinu počinjenog prekršaja, primjenu zaštitne mjere zabrane upravljanja „B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca smatra opravdanom. Naime okrivljenik je opisanim ponašanjem počinio jedan o najtežih prekršaja, te vijeće ovog suda smatra, uzimajući u obzir i činjenicu da je okrivljenik ranije osuđivan, da u konkretnom slučaju postoji osnovana opasnost da će okrivljenik ponovno počiniti prekršaj.
8. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka.
9. Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 16. siječnja 2025. godine
ZAPISNIČAR:
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Zlatko Hasić, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru 4 otpravka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i ovlaštenog tužitelja.
