REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-18/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., 10000 Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnk u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o., Zagreb, Ulice Pere Budmanija 1, protiv prvotuženika UNIQA osiguranje d.d., 10000 Zagreb, Planinska 13 A, OIB: 75665455333, kojeg zastupa punomoćnik JĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rašica & partneri d.o.o., Zagreb, Đorđićeva 24 i drugotuženika HOK OSIGURANJE d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnik RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 2, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika prvotuženika i punomoćnika drugotuženika, s danom objave 16. siječnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e:

I/ Nalaže se drugotuženiku isplatiti tužitelju iznos od 11.144,46 € sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 02. kolovoza 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po prosječnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tuženi zahtjev u cijelosti protiv prvotuženika koji glasi: „Nalaže se prvotuženiku isplatiti tužitelju iznos od 83.967,96 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 02.08.2019. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od petnaest dana.“.

III/ Nalaže se drugotuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.028,94 € sa zakonskom zateznom kamatom od 16. siječnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV/ Odbija se djelomično zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 700,00 € sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate kao neosnovan.

V/ Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi prvotuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.562,50 € sa zakonskom zateznom kamatom od 16. siječnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo kako se dana 22.04.2019. oko 20,05 sati na 83. km + 50 m sjeverne kolničke trake autoceste A3 Bregana-Zagreb-Lipovac dogodila se prometna nesreća i to na način da je CĐ upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] te se kretao sjevernim kolničkim trakom, lijevom prometnom trakom autoceste A3 iz smjera istoka u smjeru zapada te dolaskom na navedeni kilometar nije prilagodio brzinu kretanja osobinama i stanju kolnika i gustoći prometa zbog čega je došlo do udara prednjim dijelom njegovog vozila u zadnji dio vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao EĐ. Od siline tog udara, vozilo reg. oznake [registarska oznaka] odbačeno je naprijed te je prednjim dijelom udarilo u zadnji dio vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Nakon udara vozilo reg. oznake [registarska oznaka] odbačeno je naprijed te je prednjim dijelom vozila udarilo u zadnji dio vozila reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Za uzrokovanje predmetne prometne nesreće i nastanak štete isključivo su odgovorni vozači vozila koja su osigurana kod prvotuženog i drugotuženog. Naime, vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo je na dan štetnog događaja osigurano kod prvotuženog temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, broj police br. [broj police], a vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kod drugotuženog temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, broj police: [broj police], dok je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo je na dan štetnog događaja osigurano kod tužitelja temeljem ugovora o osiguranju automobilskog kaska, broj police: [broj police]. U predmetnoj prometnoj nesreći oštećeno je vozilo osiguranika tužitelja reg. oznake [registarska oznaka] te je tužitelj prijebojem izvršenim dana 01.08.2019. s primateljem leasinga IVETA d.o.o., naknadio štetu na navedenom vozilu u iznosu od 83.967,96 kuna. Isplatom navedenog iznosa, a temeljem čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima na tužitelja kao osiguratelja prešla su sva prava oštećenog prema osobama odgovornim za štetu. Tužitelj je pozivao tuženike na isplatu navedenog dugovanja dopisima od 14.07.2019., 25.09.2019. i 28.09.2021., a koje zahtjeve su tuženici izričito otklonili dopisima od 16.10.2019. i 31.07.2020.

2. Prvotuženik je odgovoru na tužbu priznao pasivnu legitimacija, no istaknuo je prigovor nedostatka aktivne legitimacije, osporio je nastanak štetnog događaja na način kako je to opisano u tužbi, odgovornost prvotuženika za nastanak štete na vozilu osiguranom kod tužitelja, osnov i visinu kao i zatraženi tijek zateznih kamata. Navodi kako su u lančanom sudaru sudjelovala četiri vozila, prvi od sudara ostvaren je naletom vozila II-tuženika, brzinom od oko 56 km/h, na stražnji kraj vozila osiguranog kod tužitelja koji je bio zaustavljen na kolniku, a koje vozilo tužitelja je u sudarnom procesu zadobilo prirast brzine od oko 22 km/h, zbog čega je odbačeno unaprijed brzinom od oko 19 km/h i naletjelo na stražnji kraj vozila kojim je upravljala ŠĐ koje je bilo zaustavljeno na kolniku. Potom je došlo do drugog sudara do kojeg je došlo naletom vozila I-tuženika na stražnji kraj vozila II-tuženika, gdje je ostvarena je trenutna promjena brzine (prirast brzine) vozila II-tuženika od oko 23,8 km/h. Usporedbe radi, u prvom sudaru vozilo II-tuženika je u trenutku naleta na stražnji kraj vozila tužitelja imalo brzinu od čak 56 km/h, dakle brzinu za oko 2,4 puta veću od prirasta brzine koju je vozilo I-tuženika zadobilo naletom na stražnji kraj vozila II-tuženika, a deformacijska energija utrošena u naletu vozila II-tuženika na stražnji kraj vozila tužitelja bila je za oko 1,6 puta veća od one utrošene u naletu vozila I-tuženika na stražnji kraj vozila II- tuženika. Smatra da nalet vozila II-tuženika na stražnji kraj vozila tužitelja nije bio posljedica naleta vozila I-tuženika na njegov stražnji kraj jer je taj sudar po intenzitetu neusporedivo manji od primarnog odnosno udara vozila II-tuženika na stražnji kraj vozila tužitelja. Kasnije tijekom postupka je osporio tražbinu i iz razloga što tužitelj nije isplatio štetu svom osiguraniku već je izvršio prijeboj s premijom korisnika leasinga zbog čega nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 963. ZOO-a.

3. Drugotuženik je u odgovoru na tužbu osporio je odgovornost za nastanak nezgode kao i posljedice proizašle iz iste te smatra kako je isključivo odgovoran osiguranika prvotuženika CĐ, a kojem je izdan prekršajni nalog koji je postao pravomoćan i izvršan. Smatra da ovdje tuženici ne odgovaraju po načelu solidariteta, već po kriteriju krivnje pa tužitelj ne može tražiti od oba tuženika naknadu štete. Nadalje, osporava i visinu štete. Također je naveo da je isključivi krivac za nezgodu osiguranik prvotuženika CĐ koji je upravljao vozilom reg oznake [registarska oznaka] i da je sam CĐ izjavio kako je vozilo ispred njega zakočilo, on nije uspio stati na vrijeme i udario je u automobile ispred sebe, a što je potvrdio i EĐ koji je upravljao vozilom osiguranim kod drugotuženika, a koji je izjavio identično, da je on uspio stati, a vozilo iza njega ga je udarilo u zadnji kraj i odbacilo na vozilo ispred. Kasnije tijekom postupka pridružio se prigovoru prvotuženika u odnosu na izvršeni prijeboj s premijom korisnika leasinga.

4. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te je osporio prigovor aktivne legitimacije navodeći kako je Odlukom o sklapanju Ugovora o poslovnoj suradnji s OTP leasingom d.d. od 22.02.2016. kao i Ugovorom o poslovnoj suradnji od 22.02.2016. i dodacima ugovoru, ugovoreno između tužitelja kao osiguratelja te OTP leasing d.d. kao osiguranika čl. 13. st. 11. kako kod isplate djelomičnih šteta tužitelj kao osiguratelj može umanjiti isplatu štete za eventualnu dospjelu dužnu premiju ugovaratelja osiguranja, u ovom slučaju IVETA d.o.o.

5. U daljnjem tijeku postupka prvotuženik je povukao prigovor nedostatka aktivne legitimacije, a drugotuženik je učinio nespornim da je izvršen prijeboj štete s dugovanom premijom osiguranja ugovaratelje osiguranja IVETA d.o.o. međutim i dalje sporio osnov potraživanja jer tužitelj nije dostavio dokaze da je osnovano isplatio štetu po polici kasko osiguranja budući čl. 13. st. 8. Ugovora o poslovnoj suradnji propisuje da se naknada štete uvijek isplaćuje Leasing društvu, osim u iznimnim slučajevima kod kasko štete kada se može isplatiti i korisniku leasinga uz pisano odobrenje Leasing društva, a kojeg pisanog odobrenja u ovom slučaju nema. S obzirom je izvršen prijeboj s dugovanom premijom osiguranja, tužitelj je neosnovano isplatio štetu jer štetni događaj nije bio u pokriću imajući u vidu da se početak osiguranja vezuje uz plaćanje premije. Također je drugotuženik naveo da je prvo došlo do udarce vozila Renault u vozilo Mercedes (tužitelja), a potom je vozilo Opel udarilo u vozilo Renault, nakon čega je Renault ponovno udario u Mercedes.

6. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a (list 6-9 spisa), Podaci o prometnoj nezgodi (list 10-11 spisa), Obvezni prekršajni nalog (list 12-14 spisa), Zapisnik o očevidu (list 16-23 spisa), foto elaborat i skica (list 24-43 spisa), fotografije (list 44-54, 182-214 spisa), Izvid štete (list 56-58, 59-60, 167-169, 170-172 spisa), dokument (list 176-178 spisa), Polica osiguranja (list 61, 62, 99, 100 spisa), Prijava štete i odštetni zahtjev (list 63-64, 95-96 spisa), vozačka i prometna dozvola (list 65- 66, 97-98 spisa), račun i ponuda (list 67-69, 173-175, 179-181 spisa), Obavijest o likvidaciji (list 70 spisa), Izjava o prijeboju (list 71, 102 spisa), regresni zahtjev (list 72, 74 spisa), opomena pred tužbu (list 73 spisa), dopisi (list 75, 76, 77 spisa), Službene zabilješka (list 88-89 spisa), nalog za doznaku (list 101 spisa), izvještaj o provedenom vještačenju u predmetu ST10-3157/19 (list 103-166 spisa), Odluku (list 225-226 spisa), Ugovor o poslovnoj suradnji i Dodatak (list 227-240, 241-244 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Jakoplića (list 387-394 spisa), izvršio uvid u spis MUP-a (list 248- 294, saslušao je svjedoke KĐ (list 312-313 spisa), EĐ (list 313-314 spisa), ŠĐ (list 314 spisa), CĐ (list 314-315 spisa), FĐ sada CĐ (list 330 spisa), NĐ (list 346-347 spisa) te proveo prometno vještačenje po vještaku Nevenu Erešu, dipl. ing. Stroj. (list 366-372, 398-400 spisa).

7. Tijekom postupka tužitelj je odustao od dokaznog prijedloga saslušanja svjedoka GĐ, IĐ, MĐ, LĐ. Sud nije provodio dokazni prijedloga financijskog vještačenje, obzirom da je prvotuženik tijekom postupka povukao prigovor aktivne legitimacije te je učinio nespornim činjenice vezano za izvršeni prijeboj, kao i drugotuženika.

8. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u odnosu na drugotuženika, a neosnovan u odnosu na prvotuženika.

9. U ovoj pravnoj stvari tužitelj potražuje isplatu regresnog duga za naknadu isplaćene materijalne štete koja je nastala na vozilu Mercedes reg. oznake [registarska oznaka] u predmetnoj prometnoj nesreći.

2. Prema odredbi članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (zakonska subrogacija).

3. Između stranka nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, sporna je dinamika nastanka štetnog događaja, odgovornost prvotuženika i odgovornost drugotuženika za nastanak štetnog događaja, visina štete, tijek zateznih kamata te je li isplata štete u vidu prijeboja bila u pokriću odnosno je li osnovano izvršen prijeboj.

4. Iz Police osiguranja razvidno je kako je vozilo Mercedes bilo osigurano kod tužitelja, da je osiguranika OTP Leasing d.d., a da je ugovaratelj IVETA d.o.o. Iz Odluke o sklapanju Ugovora o poslovnoj suradnji razvidno je da je tužitelj istu donio radi promjena na tržištu osiguranja automobilskog kaska i automobilske odgovornosti te da su u isto popisana isključena pokrića, da je uvedena obvezan franšiza od 2. štete i da je izmijenjena odredba o obveznoj franšizi.

5. Uvidom u Ugovor o poslovnoj suradnji sklopljen 22.02.2016. i Dodatke razvidno je kako su ih sklopili tužitelj i OTP Leasing d.d. te da se isti odnosi između ostalog i na sklapanje ugovora o osiguranju motornih vozila od automobilske odgovornosti i kasko. Člankom 13. Ugovora ugovoreno je između ostalog kako se naknada štete uvijek isplaćuje Leasing društvu osim u iznimnim slučajevima kod kasko štete kada se može isplatiti i korisniku leasinga uz pisano odobrenje leasing društva, ali također je ugovoreno da kod isplata djelomičnih šteta osiguratelj može umanjiti isplatu štete za eventualnu dospjelu dužnu premiju ugovaratelja osiguranja po predmetnom ugovoru o osiguranju.

6. Iz Prijave štete i odštetnog zahtjeva razvidno je da je prijavu ispunilo društvo IVET d.o.o. povodom predmetne prometne nesreće te je opisano kako se na autoputu u smjeru Zagreba poslije izlaza-ulaza Popovača zbog gustog prometa (Uskrsni ponedjeljak) vozilo u lijevoj traci jer je ispred bio šleper. Brzina 95 km/h. Naglo kočenje vozila ispred, ispijeva stati 2-3 m iza BMW, uključuje sva 4 žmigavca. Bum iza. Udara potom BMW malo. Iza njega novi Megan potpuno razbijen u kojem je odozada Astra.

Policija stigla za 3 minute.

7. Iz Potvrde MUP-a, Podataka o prometnoj nezgodi i Obveznog prekršajnog naloga razvidno je da su u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovali CĐ kao vozač vozila Opel Astra Zg 9805/-GF, vozilo osigurano kod prvotuženik (u kojem je bila putnica FĐ), EĐ kao vozač vozila Renault Megan [registarska oznaka] osiguranog kod drugotuženika (u kojem su bili putnici KĐ i TĐ), NĐ kao vozač vozila Mercedes BJ 765/GZ osiguranog kod tužitelja (u kojem su bili putnici ĐĐ, ČĐ) te ŠĐ kao vozač vozila BMW HRK 2604 (D) osiguranog kod R+V osiguranje (u kojem je bio putnik UĐ). U istom događaju su KĐ i TĐ zadobili lake tjelesne ozljede. Svi vozači su imali 0,00 kg/k alkohola u organizmu. Opisano je da se prometna nezgoda dogodila 22.04.2019. u 20,05 na 83 km i 50 m sjeverne strane autoceste A3 Bregana-Zagreb-Bajakovo, da se CĐ kretao sjevernim kolničkim trakom lijevom prometnom trakom AC A3 iz smjera istoka u smjeru zapada te da dolaskom na navedeni kilometar brzinu kretanja nije prilagodio osobinama i stanju kolnika, gustoći prometa uslijed čega je došlo do udara prednjim dijelom vozila u zadnji dio vozila kojim je upravljao EĐ koji je od siline udarca odbio unaprijed te prednjim dijelom vozila udario u zadnji dio vozila kojim je upravljao NĐ koji se kretao istom trakom u istom smjeru, a koji se odbio i udario prednjim dijelom vozila u zadnji dio vozila kojim je upravljala ŠĐ. Protiv CĐ je izdan Obvezni prekršajni nalog zbog prekršaja iz članka 51. st. 1. u svezi s čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, dalje u tekstu: ZSPC). Ranije navedeno potvrđuje i zapisnik o očevidu u kojem su o pisana i oštećenja na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nezgodi. Mjesto nesreće je fotografirano što je razvidno iz fotoelaborata te je napravljena skica situacijskog plana.

8. Iz fotografija razvidna su oštećenja automobila Renault Megan (list 44-54, 204- 214 spisa), kao i automobila Mercedes (list 182-203 spisa).

9. Uvidom u izvid štete rađen kod prvotuženika razvidno je da je rađen izvid štete za vozilo Renault Megan, da su popisani dijelovi za zamjenu (ukupno 72 dijelova), da je navedeno kako je za popravak ili kontrolu A-stup D KPLPOPRAVAK te da postoje 10 dijelova za lakiranje (branik prednji, rešetka hladnjaka, poklopac motora, šarka L i D pokl motora, blatobran PR L, branik st, stražnji LIM KPL, poklopac prtljažnika i A- stup D KPL. Predviđen je rad lim/meh./elektr./tap ostalih radova u trajanju od 27,5 sati, lakirerski radovi u trajanju od 13,40 sati i potrošni materijal lakirera s komorom u iznosu od 3.603,06 kn.

10. Uvidom u Izvid štete rađen kod tužitelja za vozilo Mercedes utvrđeno je da su popisana 52 dijelova za zamjenu, da je navedeno kako je baltobran ST D za popravak te da je 10 dijelova za lakiranje i to obloga branika PR i ST, pokrov Do branika ST, senzor ST D park, senzor ST Un D PPARK, završni lim ST, popr nosač pod ST, poklopac stražnji, korito bez kotača i blatobran ST D. Procijenjeno je kako lakirerski potrošni materijal iznosi 3.857,48 kn, da je potrebno vrijeme za popravak lim, meh, tap, plast, elek i ostali radovi 29,60 sati, da za lakiranje je potrebno 9,70 sati.

11. Iz Izvida štete rađen kod prvotuženika za vozilo Mercedes utvrđeno je da su popisana isto 52 dijelova za zamjenu, da je isto navedeno kako je blatobran ST D za popravak, no isti je naveo kako je potrebna kont pr. Pojjasa-reset te je isto popisano 10 dijelova za lakiranje i to obloga branika PR i ST, pokrov Do branika ST, senzor ST D park, senzor ST Un D PPARK, završni lim ST, popr nosač pod ST, poklopac stražnji, korito bez kotača i blatobran ST D. Procijenjeno je kako lakirerski potrošni materijal iznosi 4.286,07 kn, da je potrebno vrijeme za popravak lim, meh, tap, plast, elek i ostali radovi 28,70 sati, da za lakiranje je potrebno isto 9,70 sati.

12. Iz ponude i računa Autokuće Habek razvidno je da je za popravak vozila Mercedes dana ponuda na iznos od 133.867,81 kn, a kasnije i račun na isti iznos, odnosno s rabatom na iznos od 122.26,61 kn. Iz dokumenta na listu 176-178 razvidno je kako je tužitelj za popravak vozila Mercedes ponudio iznos nagodbe u visini od 80.000,00 kn.

13. Uvidom u Obavijest o likvidacije i Naloga za doznaku razvidno je kako je tužitelj obavijestio društvo IVETA d.o.o. kao korisnika likvidacije kako je šteta na vozilu Mercedes likvidirana u ukupnom iznosu od 83.967,96 kn, dok je iz Izjave o prijeboju (koja je ovjerena od strane tužitelja i društva IVETA d.o.o.) razvidno kako je iznos naknade štete prebijen s premijama u ukupnom iznosu od 83.967,96 kn.

14. Iz regresnih zahtjeva, opomena pred tužbu i dopisa razvidno je kako se tužitelj obratio prvotuženiku i drugotuženiku s regresnim zahtjevom, no međutim isti su otklonili svoju odgovornost.

15. Iz Izvještaja o provedenom vještačenju u predmetu ST10-3157/19 razvidno je da se radi o vještačenju koje je proveo vještak Tomislav Perić po zahtjevu ovdje prvotuženika te da je isti mišljenja kako je u lančanom sudaru u kojem su sudjelovala 4 vozila, prvo došlo do sudara koji je ostvaren naletom vozila Renault Megan koji je bio u trenutku naglog kočenja, a kojim je upravljao EĐ brzinom oko 56 km/h na stražnji kraj osobnog vozila Mercedes kojim je upravljao NĐ koji je bio zastavljen na kolniku, koji je odbačen naprijed te je brzinom od 19 km/h naletio na stražnji dio vozila BMW kojim je upravljala ŠĐ a koja je bila zaustavljena. Potom je došlo do drugog sudara kada je došlo do naleta vozila Opel Astra na stražnji kraj vozila Renault Megan. Isti je isključio mogućnost da je nalet vozila Renault Megan na vozilo Mercedes bio posljedica naleta vozila Opel Astra na vozilo Renault Megan zbog prirasta brzine i odbačaja zadobivenog naletom.

16. Radi utvrđenja sporne činjenice dinamike nastanka štetnog događaja odnosno utvrđenja odgovornosti za štetni događaj sud je saslušao sudionike prometne nesreće kao i očevidce KĐ, EĐ, ŠĐ, CĐ, PĐ sada CĐ i NĐ.

17. Iz iskaza svjedoka ŠĐ razvidno je da je ista bila vozač, da se poslije odmorišta u Kutini iz sporedne trake u jednom trenutku presretač prestrojio prvo u desnu traku da bi se onda prestrojio i u lijevu traku. Bila je velika gužva na autocesti i vozilo se u kolonama i nije se moglo voziti jako brzo. U trenutku kad je taj presretač vršio radnju prestrojavanja upalio je i rotirke i svi su počeli kočiti. Ona je isto kočila i uspjela je stati i gledala je iza sebe i vidjela je da je iza nje crni Mercedes i jedan gospodin koji ga je vozio uspio stati, no međutim nakon nekog trenutka osjetila je udarac u stražnji kraj, no udarac nije bio prejak nakon što je njezin auto odbačen, no nije udario auto ispred sebe.

18. Iz iskaza NĐ razvidno je kako isti procjenjuje da je to prometne nesreće došlo zbog krive procjene presretača koji je nešto signalizirao auto slovenskih registracija pa je taj auto naglo zakočio. Napomenuo je da se vozilo u koloni brzinom cca 90 km/h te nakon što je automobil slovenskih registracija počeo kočiti tako su počeli kočiti svi iza njega. Svi su uspjeli stati uključujući i njega, no dva auta iza njega su imali premali razmak i tu je došlo do problema. On je stao iza BMW i njihova udaljenost je bila možda nakon što su stali dva do tri metra. Nakon što je uključio sva četiri pokazivača dobio je udarac u stražnji dio automobila. Njegov automobil je automatik pa je cijelo vrijeme morao držati kočnicu kako bi stao, no unatoč tome udarac je bio takav da je on udario vozilo ispred sebe. Auto iza njega je bio RENAULT MEGAN i on je htio izbjeći sudar, no uslijed toga on se sav skršio. Na lice mjesta su došli policajci te su uzeli sve izjave i ispada da zadnji automobil OPEL ASTRA nije uspio stati kad smo svi krenuli kočiti. Njemu je u toj prometnoj nesreći stradao prednji i zadnji kraj te je šteta iznosila cca 100.000,00 kn. Nije vidio da je OPEL ASTRA udarila u RENAULT MEGAN pa potom RENAULT MEGAN u njegov auto obzirom da je to bilo iza njega, no je shvatio iz razgovora s policajcima. U ovoj prometnoj nesreći imao je jedan udarac u stražnji dio vozila kada ga je udario RENAULT MEGAN i onda je njegov automobil s prednjim krajem udario vozilo ispred.

19. Iz iskaza HĐ razvidno je da se ista vozila kao suvozač u Renault Megan, a da je njezin suprug EĐ bio vozač, da je bila jako velika kolona i to u obje trake, da je u jednom trenutku osjetila da suprug koči i on je zakočio i stao, a nakon nekoliko trenutaka osjetila je snažan udarac u stražnji dio njihova automobila. Od siline udarca u automobilu otvorili su se zračni jastuci vozača i suvozača, iako ne znam da li su se aktivirali u trenutku kada je njih lupilo vozilo odostraga ili kad su oni lupili vozilo ispred njih te je njihov auto udario auto ispred. Jamči da je bio sam jedan udarac njihova automobila u automobil ispred. Procjenjuje da dok su se ranije vozili u koloni da su oni bili udaljeni od prethodnog automobila možda 50 m. 20. Iz iskaza AĐ razvidno je kako je bila velika gužva i vozilo se u kolonama u obje trake. On je bio vozač te je u jednom trenutku primijetio da vozilo ispred koči pa je i on krenuo kočiti i to jako i uspio je zakočiti i stati. Nakon toga je uslijedio udarac odostraga te su oni od siline tog udarca udarili vozilo ispred sebe i nakon toga su se otvorili zračni jastuci. Bio je jedan udarac njihova automobila u vozilo ispred, odnosno zapravo se ne sjeća je li bio jedan ili pet udaraca jer nakon što su lupili u auto ispred sebe otvorili su se zračni jastuci. Kada je on vidio da se pale stop svjetla na autu ispred njih krenuo je odmah kočiti. Prema njegovoj procjeni udaljenost između njihova automobila i automobila ispred u trenutku kad je to vozilo počelo kočiti je bilo cca 50 metara. On je vozio u tom trenutku cca 80 do 90 km/h.

21. Iz iskaza CĐ razvidno je kako je isti vozio Opel Astru koja je bila zadnje vozilo u lančanom sudaru. Uvjeti na cesti su bili jako loši. Bila je koša. Velika gužva i vozilo se u koloni i u jednoj i u drugoj traci. Ne sjećam se sada točno kojom je brzinom vozio, no sigurno nije bilo preko 100 km/h. U jednom trenutku primijetio je da vozilo ispred njega koči pa je krenuo i on kočiti svom snagom, no međutim nije uspio stati već je udario u vozilo ispred sebe. Njega nitko nije udario sa stražnje strane. On je samo udario vozilo ispred sebe. Opel Astra je bila dosta stara i očito kočnice nisu bile dovoljno jake, a i nije se držao dobro razmak u koloni. On misli da vozilo koje je bilo ispred njega nije bilo zastavljeno nego je bilo u procesu zaustavljanja. Mislim da se nije zaletio u vozilo koje je zaustavljeno. Prije sudara nije primijetio što se događa ispred auta koji je bio ispred njega. Ne zna koja je bila udaljenost između Megana i vozila koji je bio ispred njega. Čini mu se da ga je lupio ravno. U trenutku kad je lupio Megan ispred sebe njegov automobil je malo otišao ispod Megana. Nisu se aktivirali zračni jastuci na Opel Astri.

22. Iz iskaza svjedoka FĐ razvidno je kako je bila suvozač u vozilu Opel Astra, a vozač je njezin suprug CĐ te da nije pratila promet. Netom prije nego što su udarili u auto ispred podignula je glavu, a nakon udarca koliko se sjeća dalje se s vozilom nisu kretali nigdje. Nisu im se aktivirali jastuci.

23. Na okolnost utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja sud je proveo dokaz prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu.

24. Iz nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereša, dipl. ing. stroj. proizlazi kako je isti temeljem iskazane dinamike štetnog događaja od strane sudionika i svjedoka zaključio da je prvo vozilo Renault Megan osiguranika drugotuženika naletjelo na zaustavljeno vozilo osiguranika tužitelja Mercedes, nakon čega je vozilo osiguranika tužitelja Mercedes bio odbačeno prema naprijed te naletjelo na zaustavljeno vozilo svjedokinje ŠĐ BMW, da bi u konačnici vozilo osiguranika prvotuženika Opel Astra naletjelo na vozilo osiguranika drugotuženika, Renault Megan što znači da je tehnički neprilagođena brzina kretanja vozila osiguranika drugotuženika bila uzrokom nastanka materijalne štete na vozilu osiguranika tužitelja. Naime, razlika brzina vozila, a time i intenzitet sudara te nastalih oštećenja na vozilima bili su veći u sudaru vozila osiguranika drugotuženika Renault Megan i vozila osiguranika tužitelja Mercedes nego u sudaru vozila osiguranika prvotuženika Opel Astra i vozila osiguranika drugotuženika Renault Megan pa je tehnički isključena mogućnost da bi vozilo osiguranika drugotuženika Renault Megan nakon prethodnog zaustavljanja bez sudara moglo biti odbačeno prema naprijed uslijed sudara s vozilom prvotuženika Opel Astra na način kako to iskazuju svjedokinja KĐ i osiguranik drugotuženika jer bi u takvoj varijanti intenzitet nastalih oštećenja u sudaru vozila prvotuženika Opel Astra i vozila drugotuženika Renault Megan morao biti veći od intenziteta nastalih oštećenja u sudaru vozila osiguranika drugotuženika Renault Megan i vozila osiguranika tužitelja Mercedes, a što ovdje nije bio slučaj. U prilog utvrđenoj dinamici ukazuje i činjenica da je na vozilu osiguranika drugotuženika Renault Megan došlo do otvaranja prednjih zračnih jastuka, dok isti na vozilu osiguranika prvotuženika Opel Astra nisu bili aktivirani. Isto tako iz fotografskog elaborata policije jasno je razvidno da je vozilo osiguranika prvotuženika Opel Astra nakon štetnog događaja ostalo ispod stražnjeg dijela vozila osiguranika drugotuženika Renault Megan, a koji položaj u tehničkom smislu nije moguć u varijanti odbačaja vozila osiguranika drugotuženika Renault Megan na vozilo osiguranika tužitelja Mercedes kao posljedica naleta vozila osiguranika prvotuženika Opel Astra na način kako to iskazuju svjedokinja KĐ i osiguranik drugotuženika. Budući da je kolnik na mjestu štetnog događaja bio ravan i pregledan, osiguranik drugotuženika EĐ je na dovoljno velikoj udaljenosti ispred sebe mogao procijeniti način i brzinu kretanja vozila osiguranika tužitelja pa da se kretao tehnički prilagođenom brzinom u odnosu na vozilo osiguranika tužitelja, do sudara s vozilom osiguranika tužitelja ne bi došlo. Visina štete na vozilu osiguranika tužitelja kao posljedica predmetnog štetnog događaja bez PDV-a iznosi 97.815,69 kn ili preračunato 12.982,37 EUR. Isti je naveo kako postoje u spis izvidi štete vozila Mercedes kao i račun popravka istog vozila te da je usporedbom tih dokumenata utvrdio kako su sve stavke u računu popravka realno obračunate u skladu s izvidom štete i utvrđenom dinamikom nastanka štetnog događaja.

25. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj i prvotuženiku nisu imali prigovora, dok je drugotuženik imao te je uz svoj prigovor dostavio i nalaz i mišljenje vještaka Jakoplić, a koji nalaz i mišljenje je izrađeno u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3059/19 u kojem je isti naveo kako je vozilo Opel Astra udario vozilo Renault Megan, nakon čega prije razdvajanja navedenih vozila je došlo do zajedničkog udara u vozilo Mercedes, a potom Mercedes u vozilo BMW. Opela Astra i Renault Megan su nakon nezgode zatečeni priljubljeni kao cjelina te da je razdvajanje spriječio zajednički nalet navedena dva vozila kao cjeline na vozilo Mercedes. Uzrok oba udara vozila Opel i Renault u vozilo ispred sebe je neodržavanje primjerenog razmaka pri kretanju do vozila ispred sebe.

26. Vještak Ereš se na prigovore drugotuženika očitovao na ročištu dana 10. prosinca 2024. navodeći kako u ovakvoj vrsti štetnog događaja kada se radi o lančanom sudaru više vozila i kada su materijalni tragovi manjkavi, kao što je to i ovdje slučaj tada u pravilu za utvrđivanje dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja neophodno je potrebno analizirati iskaze svjedoka budući da tehničkim putem nije moguće zaključivati o točnim brzinama kretanja vozila u pojedinim sudarima pa su stoga i iskazi kao takvi ključni za utvrđivanje same dinamike. Osim iskaza analizira se položaj i oblik nastalih oštećenja na vozilima kako bi se moglo zaključivati o mogućim razlikama brzina kretanja vozila u trenutku pojedinih sudara. Pri ovome je moguće i vrlo često se događa u praksi da vozila budu oštećena na istom mjestu dva ili više puta pa su stoga i iskazi samih sudionika kao takovi izrazito bitni za utvrđivanje dinamike samog štetnog događaja. U konkretnom slučaju nije bilo potrebno raditi izračune kakve je radio vještak Igor Jakoplić u svome nalazu već je samo bilo potrebno analizirati intenzitet oštećenja u smislu iskazane dinamike po navedenim svjedocima koji su detaljno objašnjeni u nalazu. U konačnici gledajući nekakav rezultat i mišljenje vještaka Igora Jakoplića smatra da se uopće ne razlikuje od njegova nalaza u tom pogledu iako i sam vještak Igor Jakoplić u svom nalazu ničime ne objašnjava uzrok samog štetnog događaja te navodi kao uzrok dva sudara iako je ovdje bilo više sudara od dva sudara. Navodi da je činjenica da su vozila oba tuženika ostala priljubljena isključuje mogućnost da bi vozilo osiguranika 2. tuženika prvo naletjelo na vozilo osiguranika tužitelja po njegovu mišljenju nisu točni jer su ta dva vozila u konačnici samog štetnog događaja mogla ostati priljubljena jedno uz drugo na način kako to proizlazi iz očevidne dokumentacije policije dok bi i sam takav položaj isključivao mogućnost odbačaja vozila 2. tuženika nakon sudara s vozilom 1. tuženika, a kako je to i objasnio u svom nalazu. Navodi da što se tiče iskaza svjedoka on je isključio iskaz svjedokinje HĐ i osiguranika 2. tuženika iz razloga jer takve iskaze upravo isključuje intenzitet nastalih oštećenja na prednjem dijelovima vozila oba tuženika jer je intenzitet oštećenja na prednjem dijelu vozila osiguranika 2. tuženika veći od intenziteta oštećenja na prednjem dijelu vozila osiguranika 1. tuženika pa se stoga laički gledano radilo o jačem sudaru vozila osiguranika 2. tuženika na vozilo osiguranika tužitelja nego sudara vozila oba tuženika te upravo zbog takvog intenziteta sudara je isključena mogućnost da bi vozilo osiguranika 2. tuženika iz zaustavljenog položaja moglo biti odbačeno na vozilo osiguranika tužitelja na način kako to navode ovi svjedoci HĐ. Nije mogao isključiti mogućnost da bi u nekakvoj varijanti kretanja vozila osiguranika 2. tuženika prije samog sudara sa vozilom osiguranika 1. tuženika moglo doći do prvog sudara vozila dva osiguranika tuženika, a tek kasnije do naleta na vozilo osiguranika tužitelja, a što ovisi o procjeni iskaza osiguranika 1. tuženika. Sama veličina promjene brzina nije ključna već je samo ključno koja je promjena brzine bila veća odnosno koji je intenzitet sudara bio veći. Nadalje o razlikama brzina vozila u trenutku sudara ne ovisi da li će ista ostati u nekakvom položaju priljubljenom nakon samog sudara. Vozila 1. i 2. tuženika ostala su priljubljeni pod kutom pod kojim vozilo osiguranika 1. tuženika nije moglo biti gurano, no ne može isključiti niti mogućnost odvajanja vozila nakon sudara i kasnijeg ponovnog "sastavljanja". Zato su tu i bitni iskazi svjedoka, a smatra da vještak Igor Jakoplić uopće nije niti trebao takve izračune koje je radio jer na kraju nigdje ne vidi da je te izračune kasnije upotrijebio na bilo koji način. Nakon sudara vozila osiguranika 2. tuženika i vozila osiguranika tužitelja ista vozila su se razdvojila, ali ne zna na kojoj udaljenosti su ostala razdvojena. U svakom slučaju po njegovom mišljenju konačni položaja oba vozila osiguranika tuženika koji su pod nekim određenim kutom kao takav, isključuje mogućnost nekakvog guranja vozila osiguranika 2. tuženika od vozila osiguranika 1. tuženika bez razdvajanja nakon njihovog sudara pa do trenutka eventualnog sudara sa vozilom osiguranika tužitelja. Nadalje ne može isključiti mogućnost da je kut među zaustavljenim vozilima osiguranika tuženika mogao biti posljedica i nekakvog okretanja upravljača kočenja pa i samog sudara između vozila osiguranika 2. tuženika i vozila osiguranika tužitelja. Ne zna gdje su bila mjesta sudara te kakvi su bili razmaci među vozilima neposredno prije bilo kojeg sudara. Nakon svog očitovanja vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja kojeg je dao u predmetu, a pitanje tko je kriv za štetni događaja predstavlja pravno pitanje koje će utvrđivati sud.

27. Nakon očitovanja vještaka tužitelj i tuženici nisu imali daljnja pitanja za vještaka, dok je drugotuženik ostao kod svojih prigovora te je predložio da se provede novo vještačenje po novom vještaku. Sud je odlučio ne provesti novo prometno vještačenje na iste okolnosti, obzirom da je vještak svoj nalaz i mišljenje prema mišljenju suda izradio u skladu s pravilima znanosti i struke te je svoje mišljenje iznio savjesno i u skladu sa pravilima znanosti i vještine, a temeljem dostupne dokumentacije, a isto tako je odgovorio na prigovore koje je tuženik imao na njegov nalaz i mišljenje. Provođenje novog vještačenje na iste okolnosti prema mišljenju suda nije svrsishodno, a posebno se pri tome vodio činjenicom da je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao i njegova očitovanja na prigovore, obzirom je cijenio da je isti izrađen u skladu s pravilima znanosti i struke te da je vještak svoje mišljenje iznio jasno, obrazloženo, savjesno i argumentirano, a temeljem dostupne dokumentacije.

28. Odredba čl. 51. st. 1. ZSPC-a propisuje kako je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

29. U ovom predmetu sud je iz iskaza svjedoka utvrdio kako se vozilo u koloni, da je u jednom trenutku presretač signalizirao vozilu slovenskih tablica koje vozilo je počelo zbog toga kočiti nakon čega su počeli svi kočiti pa tako ŠĐ koja je vozila BMW i koja je uspjela stati, tako i NĐ koji je vozio Mercedes koji je također uspio stati. Nakon njih kretao se EĐ koji je naveo da je i on kočio i da je uspio stati, a što je u svojem iskazu potvrdila i KĐ te je potom iza njih bio CĐ u Opelu koji je kočio međutim nije uspio stati već je udario u vozilo Renault ispred sebe. U trenutku kad je lupio Megan njegov automobil Opel je malo otišao ispod stražnjeg dijela Megana te su tako nakon sudara Opel i Megan ostali, dakle priljubljeni na način da je Opel bio djelomično ispod Megana. Nisu se aktivirali zračni jastuci na Opel Astri, no na Renaultu Meganu jesu.

30. Nadalje, valja napomenuti da je prema iskazima svjedoka EĐ i KĐ vozilo Megan stajalo prije nego što ga je lupilo vozilo Opel Astra. S druge strane svjedok CĐ je u svojem iskazu naveo da misli da Renault nije bio zastavljen, nego da je bilo u procesu zaustavljanja, odnosno da misli da se nije zaletio u vozilo koje je zaustavljeno, iz čega je razvidno da zapravo svjedok CĐ nije siguran da je Ž bio zastavljen ili nije već pretpostavlja da nije, što sud nije uzeo kao vjerodostojno.

31. Valja napomenuti da je u ovom predmetu sporno je li Renualt Megan prvo udario u Mercedes, a nakon toga bilo udareno od strane Opela ili je Renault Megan udarilo u Mercedes upravo zbog udarca Opela.

32. Svjedok NĐ koji je bio vozač Mercedesa zapravo nije vidio da je OPEL ASTRA udarila u RENAULT MEGAN pa potom RENAULT MEGAN u njegov auto obzirom da je to bilo iza njega, već da su mu to rekli da policajci.

33. Prema nalazu i mišljenju vještaka intenzitet sudara te nastala oštećenja na vozilima bili su veći u sudaru vozila osiguranika drugotuženika Renault Megan i vozila osiguranika tužitelja Mercedes, nego u sudaru vozila osiguranika prvotuženika Opel Astra i vozila osiguranika drugotuženika Renault Megan pa je tehnički isključena mogućnost da bi vozilo osiguranika drugotuženika Renault Megan nakon prethodnog zaustavljanja bez sudara moglo biti odbačeno prema naprijed uslijed sudara s vozilom prvotuženika Opel Astra na način kako to iskazuju svjedokinja KĐ i osiguranik drugotuženika jer bi u takvoj varijanti intenzitet nastalih oštećenja u sudaru vozila prvotuženika Opel Astra i vozila drugotuženika Renault Megan morao biti veći od intenziteta nastalih oštećenja u sudaru vozila osiguranika drugotuženika Renault Megan i vozila osiguranika tužitelja Mercedes, a što ovdje nije bio slučaj, a također valja imati na umu da su na vozilu Renault Megan bili aktivirani zračni jastuci, a na Opelu nisu što također upućuje na to da je intenzitet sudara Megan i Mercedesa bio veći, nego intenzitet sudara Opel i Megan. Imajući navedeno na umu sud u tom dijelu nije prihvatio kao vjerodostojne iskaze svjedoka EĐ i HĐ da su oni nakon udarca Opela Astre odbačeni na vozilo Mercedes.

34. Iz nalaz i mišljenja vještaka Jakoplić koji je rađen za drugi predmet, a ne ovaj razvidno je da je isti došao do zaključka da je šteta na vozilu BMW nastala kao posljedica naleta osobnih vozila Renaulta i Opela kao cjeline na vozilo Mercedes, međutim takav zaključak je isključio vještak Ereš u ovom predmetu. Naime, iz iskaza CĐ razvidno je da je nakon udarca Opel Astra otišla malo ispod stražnjeg dijela Megana, a u tom položaju su vozila i pronađena nakon dolaska policije, dok iz iskaza FĐ sada CĐ je razvidno da se nakon udarca vozila nisu kretala nigdje. Dakle, očito je da Renault Megan nije bio odbačen na vozilo Mercedes, a također vještak je u svojem nalaz i mišljenju isključio mogućnost da je vozilo Renault Megan bilo gurano od strane Opel Astre nakon sudara zbog kuta pod kojim su se nalazili priljubljeni jedan uz drugog. Slijedom čega sud zaključuje da oba vozila nisu mogla zajedno udariti vozilo Mercedes.

35. Slijedom svega navedenog, a unatoč tome što je vozač vozila Opel Astra CĐ bio prekršajno kažnjen zbog počinjenja prekršaja, ovaj sud je temeljem provedenog dokaznog postupka utvrdio da je za štetu na vozilu Mercedes odgovorno vozilo Renault Megan osiguranika drugotuženika.

36. Slijedom navedeno, a primjenom čl. 1045. st. 1. ZOO-a, sud je utvrdio kako je osiguranik drugotuženika odgovoran za nastanak nezgode, dok osiguranik prvotuženika nije odgovoran za nastalu štetu.

37. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva razvidno je da se ponude i račun Autokuće Habek za popravak vozila Mercedes odnose na iznos od 133.867,81 kn (s PDV-om) odnosno 107.094,25 kn (bez PDV-a), a kasnije i račun na isti iznos, odnosno s rabatom na iznos od 122.26,61 kn s PDV-om (107.440,75 kn bez PDV-a), dok je tužitelj za predmetnu štetu na vozilu Mercedes likvidirao iznos od 83.967,96 kn, a koji iznos je prebio s premijama osiguranja. Iz nalaza i mišljenja vještaka razvidno je da je isti procijenio kako je na vozilu osiguranika tužitelja u štetnom događaju nastala šteta i to u visini od 97.815,69 kn (bez PDV-a) ili preračunato 12.982,37 €. Isti je naveo kako postoje u spis izvidi štete vozila Mercedes kao i račun popravka istog vozila te da je usporedbom tih dokumenata utvrdio kako su sve stavke u računu popravka realno obračunate u skladu s izvidom štete i utvrđenom dinamikom nastanka štetnog događaja, slijedom čega je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u tom dijelu. Kako je tužitelj likvidirao štetu u iznosu od 83.967,96 kn, što predstavlja 11.144,46 €, tako je sud cijenio da je tužbeni zahtjev osnovan i u odnosu na visinu štete.

38. Tužitelj je imao pravo prebiti iznos naknade štete s dužnim premijama osiguranja, a kao što je i napravio, sve sukladno čl. 13. Ugovora o poslovnoj suradnji.

39. Prema odredbi iz članka 1085. stavak 1. ZOO-a, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a prema odredbi iz članka 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

40. Slijedom svega navedenog, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, drugotuženik je u ovom slučaju dužan naknaditi štetu tužitelju u utuženom iznosu pa je sud odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

41. Kako u odnosu na prvotuženika nije utvrđena odgovornost za štetu na vozilu Mercedes osiguranika tužitelja tako je u odnosu na njega valjalo odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te odlučiti kao pod točkom II/ izreke ove presude.

42. Kako drugotuženik svoju obvezu plaćanja nije ispunio tužitelju po dospijeću, to je prema čl. 29. st. 1. ZOO osnovan zahtjev tužitelja na isplatu zateznih kamata tekućih na utuženi iznos od zakašnjenja s plaćanjem do isplate. Iz ovog proizlazi da je drugotuženik bio u zakašnjenju s ispunjenjem obveze budući da se prema čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete pa je sud dosudio zateznu kamatu od 02.08.2019. obzirom da je to dan koji je nakon prijeboja naknade štete oštećeniku i neplaćenih premija pa do namirenja. Odluka o visini zatezne kamate određena je po čl. 29. st. 2. ZOO-a uz primjenu stope za ostale odnose jer utužena tražbina nije proizašla iz trgovačkog ugovora odnosno ugovora između trgovca i osobe javnog prava već se radi o naknadi štete. Slijedom svega navedenog sud je dosudio zateznu kamatu te je odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

43. Odluku o parničnom trošku sud je donio sukladno čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. i čl. 164. ZPP., prema vrijednost predmeta spora te sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne Novine», broj 138/23; dalje: Tarifa).

44. Kako je drugotuženika izgubio spor dužan je naknaditi tužitelju trošak, a obzirom da je tužitelj izgubio spor u odnosu na prvotuženika, tako je tužitelj dužan naknaditi troškove prvotuženiku.

45. Tužitelju je priznat trošak zastupanja na ročištima dana 05.03.2024. i 10.12.2024. godine za svaki iznos od 200,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife) što ukupno iznosi 400,00 €, a što uz trošak PDV-a prema Tbr. 46. Tarife iznosi 500,00 €. Nadalje, tužitelju je dodijeljen trošak predujma za vještačenje u iznosu od 450,00 € te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 78,94 € sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23) i Uredba o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/23) pa je tužitelju ukupno dosuđen trošak u iznosu od 1.028,94 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose obzirom da se radi o troškovima postupka (tako i u odluci VSRH Rev-1114/23 od 04.06.2024.). Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom III/ izreke ove presude.

46. Tužitelj je odbijen za trošak sastava podneska od 13.08.2024. kojim se moli produljenje roka radi očitovanja na nalaz i mišljenje obzirom da je sud cijenio kako se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje ove parnice sukladno čl. 155. ZPP-a, posebice s obzirom na činjenicu da je tužitelj naknadno nije očitovao na nalaz i mišljenje već je na ročištu naveo da nema prigovora na isto. Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom IV/ izreke ove presude.

47. Prvotuženiku priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 € (Tbr. 8/1 i Tbr. 54 Tarife), zastupanja na ročištima dana 14.03.2023., 26.04.2023., 07.09.2023., 09.11.2023., 05.03.2024. i 10.12.2024. godine za svaki iznos od 200,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 50 Tarife), za podneska od 12.03.2024. iznos od 50,00 € (Tbr. 8/4 i Tbr. 54 Tarife), sastav podneska od 08.08.2024.i 11.10.2024. svaki u iznosu od 200,00 € (Tbr. 8/1 i Tbr. 54 Tarife) što ukupno iznosi 2.050,00 €, a što uz trošak PDV-a prema Tbr. 46. Tarife iznosi 2.562,50 €. Prvotuženiku su dodijeljene i zakonske zatezne kamate na trošak postupka od dana donošenja presude sukladno čl. 151. st. 3. ZPP- a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose obzirom da se radi o troškovima postupka (tako i u odluci VSRH Rev-1114/23 od 04.06.2024.). Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom V/ izreke ove presude.

U Zagrebu 16. siječnja 2025. godine

S u d a c:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od osam dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. Tužitelju po punom. uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

2. Prvotuženiku po punom.

3. Drugotuženiku po punom.