Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: P Ob-44/2021-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Dijana Selak kao sucu pojedincu,u pravnoj stvari tužiteljice RI OIB: [osobni identifikacijski broj], prebivališta [adresa], protiv tuženika NI, rođenog **.**.1961., bez OIB [osobni identifikacijski broj]a u [adresa], bez prijavljenog prebivališta i boravišta u [adresa], odsutan i nepoznatog boravišta, zastupanog u postupku po privremenom zastupniku Ivana Lukšić Šimić odvjetnica u Splitu, u parničnom postupku radi razvoda braka, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 29.studenog 2024.g u nazočnosti tužiteljice i u nazočnosti privremene zastupnice tuženika, na ročištu od 16.siječnja 2025.g održanog radi donošenja, objave i uručenja presude

p r e s u d i o  je :

Razvodi se brak između tužiteljice: RI OIB: [osobni identifikacijski broj] rođene **.**.1959. u mjestu Vinjani, Bosna i Hercegovina i tuženika: GI rođenog **.**.1961. u mjestu Tržac, Bosna i Hercegovina, koji brak je sklopljen dana 17.svibnja 1984.godine u mjestu Tržačka Raštela u Bosni i Hercegovini, te upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Split za godinu 2021.pod rednim brojem 00250.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovom sudu dana 5.veljače 2021.g podnijela tužbu protiv tuženika, radi razvoda braka. U tužbi je navela da sukladno članku 50. Obiteljskog zakona pokreće tužbu za razvod braka kojeg je sklopila dana **.**.1984. u [adresa] sa GI. Navela da je zadnje zajedničko mjesto prebivališta bilo u [adresa],međutim, da već godinama ne žive u bračnoj zajednici zbog njegove izvanbračne veze u kojoj je dobio i dijete. Tužiteljica da od 2019. živi i radi u Splitu. Dalje navela da budući da ne žive u bračnoj zajednici više od zakonom utvrđenog trajanja predložila je da sud donese presudu o razvodu braka tužiteljice i tuženika. Podneskom od 14.4.2023 je navela za tuženika adresu u Bosni i Hercegovini, i to Tržac 190, Težačka Raštela, Cazin.

2. Tužiteljica je tijekom postupka izvijestila sud da je u međuvremenu promijenila prezime, da joj je sadašnje prezime RI (što joj je rođeno prezime), na koju okolnost je sudu predala na uvid svoju osobnu iskaznicu broj [broj osobne iskaznice], izdana od PUSD 31.1.2024., u kojoj je naznačeno ime i prezime RI, prijavljeno prebivalište [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1959.

3. Sud je tuženiku pokušao dostavu tužbe na navedenu adresu u Bosni i Hercegovini, uz poziv za ročište zakazano za dan 29.veljače 2024.g . Na ročište nije pristupio jer nije bio uredno pozvan. Naime, sud mu je pokušao diplomatskim putem dostaviti poziv za to ročište, tužbu tužiteljice i podneske na adresu koju je navela tužiteljica i to Tržac 190, Težačka raštela, Cazin, BiH, međutim kod suda je 1.2.2024. zaprimljen dopis Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za Europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije, od 29.1.2024. u kojem izvješćuju ovaj sud, uz povrat akata, da pismena za imenovanu stranku GI nije bilo moguće uručiti iz razloga navedenog u dopisu Općinskog suda u Cazinu od 10.1.2024. U prilogu su i dostavili dopis tog suda datiran sa 10.1.2024., u kojem obavještavaju da nisu izvršili dostavu predmetnih pismena osobi GI te u prilogu dopisa dostavili dostavnicu Općinskog suda u Cazinu od 8.1.2024. na kojoj stoji da je dostava GI pokušana, da nije zatečen na datoj adresi Tržac 190, Tržačka raštela, da je kuća zaključana, da po saznanju komšija isti živi i radi u inozemstvu (Hrvatska) te da veći duži vremenski period nije dolazio na tu adresu.

4. Kako se tužiteljica sudu potom izjasnila da joj nije poznato gdje se tuženik sada nalazi, gdje faktično stanuje, niti joj je poznato gdje radi ako radi, to je ovaj sud odlučio tuženiku postaviti privremenog zastupnika jer je tuženik odsutan i nepoznatog boravišta, te je o tome sud donio rješenje dana 29.veljače 2024.g i postavio mu u ovom postupku privremenog zastupnika u osobi Ivane Lukšić Šimić odvjetnice u Splitu i sud je u Narodnim novinama Republike Hrvatske oglasio oglas o postavljanju tuženiku privremenog zastupnika. Oglas je objavljen u NN broj 44/2024 .

5. Privremena zastupnica tuženika je podneskom u ime tuženika dala odgovor na tužbu dana 16.rujna 2024.g u kojem je uvodno navela da nije uspjela utvrditi nikakve točne podatke o prebivalištu tuženika čija prava i interese zastupa u ovom predmetu. Dalje navela da se u odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice radi razvoda braka tužiteljice i tuženika, tuženik protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti, uz prijedlog da sud, nakon što provede sve predložene dokaze, donese odluku sukladno rezultatima dokaznog postupka.

6. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom potvrde Policijske uprave Splitsko dalmatinske od 12.02.2019 o prijavi boravišta tužiteljice, vjenčanog lista za stranke izdanog od matičnog ureda Split dana 18.svibnja 2021.g.,pregledom rješenja Upravnog odjela za opću upravu SD Županije, Odsjeka za osobna stanja građana od 18.svibnja 2021, saslušanjem tužiteljice, saslušanjem svjedoka PI i ČI.

7. Zaključenjem raspravljanja u ovom predmetu sud je po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku ((NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22 155/23 - dalje ZPP) donio presudu kao u izreci iz slijedećih razloga.

8. Tužbeni zahtjev tužiteljice radi razvoda braka je osnovan.

9. Utvrđeno je pregledom priloženog vjenčanog lista za stranke da su tužiteljica i tuženik brak sklopili dana 17.svibnja 1984.g u mjestu Tržačka Raštela u Bosni i Hercegovini. Nemaju zajedničke maloljetne djece već jedno zajedničko punoljetno dijete. Utoliko je u ovom postupku valjalo odlučiti samo o postavljenom zahtjevu tužiteljice radi razvoda braka stranaka.

10. Obzirom da nema dokaza da bi tuženik bio hrvatski državljanin, te obzirom da sud osnovom aplikacije kojom raspolaže u svom radu i to „pretraga osoba iz MUP evidencije „ utvrdio podatak da je tuženiku bilo prijavljeno prebivalište u [adresa] na adresi [adresa], sve do 24.srpnja 2000.godine, te da mu više nigdje u RH nije prijavljeno prebivalište, te da je upisan podatak da ima državljanstvo Bosne i Hercegovine, te obzirom da je tužiteljica državljanka Republike Hrvatske u kojoj ima prijavljeno prebivalište te i živi u [adresa], to je u ovom brakorazvodnom postupku nadležan ovaj sud Republike Hrvatske obzirom da čl.48.st.1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (NN broj 101/17,67/23) upućuje u vezi nadležnosti na sud Republike Hrvatske u stvarima koje se odnose na razvod, na to da se određuje prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27.studenog 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima sa roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br.1347/2000. Prema navedenoj Uredbi i čl.3.st.1. iste nadležan je ovaj sud Republike Hrvatske jer tužiteljica u Republici Hrvatskoj ima uobičajeno boravište najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja tužbe, osim toga ista je državljanka Republike Hrvatske. Mjerodavno pravo je prema čl.37.st.1.toč.4. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (NN broj 101/17,67/23) hrvatsko pravo.

11. Okolnosti koje su relevantne za razvod braka su određene u čl. 51.toč.1, 2.i 3.Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15 , 98/19, 47/20, 49/23 , 156/23 -dalje OBZ), koji propisuje da će sud brak razvesti ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana. Ne moraju se kumulativno ispuniti svi zakonski razlozi za razvod braka, dovoljno je bude ispunjen samo jedan od navedenih.

12. Stoga, kako je tuženik odsutan i nepoznata boravišta i nije dostupan ovom sudu pa mu je imenovan rješenjem ovog suda privremeni zastupnik koji je u ime tuženika odgovorio na tužbu navodeći da se tuženik protivi tužbi, to je sud trebao utvrditi je li postoje brakorazvodni razlozi iz čl.51.toč.2.i 3. Obiteljskog zakona, tj jesu li bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni i jeli prestala faktična bračna zajednica i ako jest jeli do podnošenja tužbe prošlo više od godinu dana od prestanka faktične bračne zajednice.

13. Na te okolnosti saslušana je tužiteljica i svjedoci PI i ČI, na ročištu od 29.studenog 2024.g. Prema iskazu tužiteljice ona živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa], ovo joj je prvi brak po redu, u braku ima jedno sada punoljetno dijete. Prema njenom iskazu, ona i tuženik u faktičnoj bračnoj zajednici ne žive od 2009. ili 2010., naime iskazom se zbog proteka vremena izjasnila da se ne može sjetiti točne godine kada je prestala faktična bračna zajednica. Osim da su brak sklopili u mjestu Tržačka Raštela, Cazin, BiH, dana 17.5.1984. iskazala je i o tome da ona i tuženik imaju jedno zajedničko, sada punoljetno dijete, kćer ZI, rođenu **.**.1984., kojoj je rođeno prezime GI. Prema iskazu tužiteljice navedena kćer stranaka nije u kontaktu sa ocem. Prema obrazloženju tužiteljice, to je zbog toga što je tuženik dobio izvanbračno dijete sa drugom ženom, zbog čega se i tužiteljica po saznanju za to razišla s tuženikom. Iskazala je i o tome da je ona kćeri govorila da ona s ocem unatoč tome kontaktira, ali navela da je i kćer to povrijedilo, kao što je i tužiteljicu jako povrijedilo, s obrazloženjem da je njoj, tužiteljici nakon 35 godina braka to saznanje da je tuženik dobio izvanbračno dijete bio veliki šok pa iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ona tuženika nakon tog saznanja napustila, odselila od njega što je bilo krajem 2009. ili 2010., s obrazloženjem da ona to nije mogla podnijeti. Iz iskaza tužiteljice je utvrđeno da nikad nakon toga nisu obnavljali faktičnu bračnu zajednicu, nikad se nisu pomirili niti je tuženik tražio od nje da se pomire, niti je to tražila tužiteljica od tuženika. Prema iskazu tužiteljice do njenog saznanja o tuženikovom izvanbračnom djetetu, njihovi bračni odnosi su bili uredni te je tužiteljicu zbog toga i šokiralo saznanje da je tuženik u vezi sa drugom ženom i da je sa tom ženom dobio izvanbračno dijete. Iskazala je i o tome da je tuženik to od tužiteljice krio 3 godine, dakle tek 3 godine nakon rođenja tog djeteta joj to rekao. Prema iskazu tužiteljice, od vremena kada je ona napustila tuženika, ona više ne zna ništa o njemu, ne zna je li on živi s tom ženom i majkom djeteta, iskazala je i o tome da je spalila sve njegove fotografije, te je izričita iskazom bila da nema nikakve mogućnosti da se tužiteljica i tuženik pomire jer ona to ne želi. Čak drži da je moguće da je ona od takvog šoka i oboljela, pa ukazala da ima karcinom i druge zdravstvene tegobe. Živi na adresi svog prijavljenog prebivališta kod svoje sestre i njenog supruga, te tužiteljičina brata. Opisala da je to velika obiteljska kuća i da je upravo svoju sestru PI i njenog supruga ČI predložila kao svjedoke na okolnosti da dugo godina nije u faktičnoj bračnoj zajednici sa tuženikom i da nema kontakta sa tuženikom. Već 7 godina živi na adresi svog prijavljenog prebivališta [adresa].

14. Prema svjedočenju svjedokinje PI koja živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa], i koja je sestra tužiteljice, svjedokinja je potvrdila da tužiteljica već 7 godina živi u kući na adresi [adresa], u bratovom dijelu kuće na toj adresi, a ova svjedokinja živi na kućnom broju 34, dakle s druge strane kuće, jer je ta kuća dvojni objekt. Svjedokinja zna da je tužiteljica sklopila brak sa GI, posvjedočila je da zna da ona s njim već odavno ne živi u faktičnoj bračnoj zajednici, te zna da su neko vrijeme zajedno živjeli u [adresa]. Svjedočila je da je tužiteljica doselila iz Rijeke 2018. godine ovamo na navedenu adresu i posvjedočila da od tada tužiteljica stalno živi na toj adresi. Potvrdila je svjedočenjem da zna zbog čega tužiteljica ne živi sa tuženikom kao suprugom jer je od tužiteljice saznala da je to zato što je ona doznala prije dosta godina da je tuženik dobio izvanbračno dijete sa drugom ženom. Potvrdila je svjedočenjem da ne zna od kada tužiteljica i tuženik zajedno ne žive, ali da zna da su zajedno živjeli u [adresa], te da joj je tužiteljica rekla da ga je napustila nakon saznanja da je on dobio izvanbračno dijete. Svjedokinja zna iz tužiteljičinog kazivanja da je ona neko vrijeme nakon što je tuženika napustila ostala živjeti u [adresa], a nakon toga je došla na ovu adresu 2018.g Od kada je ona doselila na ovu adresu, posvjedočila je da tuženik nije dolazio na tu adresu, svjedokinja ga naime nije vidjela. Koliko svjedokinja zna, njih dvoje od vremena od kada je tužiteljica napustila tuženika, nisu u nikakvom kontaktu te svjedokinja misli da je njenoj sestri-tužiteljici teško palo saznanje da je tuženik dobio izvanbračno dijete.

15. I prema svjedočenju svjedoka ČI tužiteljica je sestra njegove supruge, dok ovaj svjedok tuženika uopće ne poznaje. Svjedok je opisao da živi u kući koja je dvojni objekt, jedan dio kuće nosi br. 34, drugi 36. te posvjedočio da tužiteljica živi u onom dijelu kuće koji nosi br. 36. te da ona tu živi ima 7 godina a da je prije toga živjela u [adresa], svjedok ne zna točno gdje, a to zna po njenom kazivanju. U Rijeci je po njenom kazivanju, živjela sa suprugom GI. Svjedok je posvjedočio da iz tužiteljičina kazivanja zna, a u vezi upita suda svjedoku zna li od kada tužiteljica i tuženik ne žive zajedno, svjedok naveo da zna iz kazivanja tužiteljice da je to zato što je ona doznala da on ima drugu ženu i da je s tom drugom ženom on dobio kćer. Posvjedočio je da je tužiteljica govorila da ona preko toga ne može prijeći, da ga je zato napustila i vratila se živjeti ovamo. Posvjedočio je da od kada tužiteljica živi ovdje u kući u kojoj i ovaj svjedok živi, ona tu živi stalno bez supruga. Posvjedočio je da je njenog supruga vidio samo jednom u životu i to prije nego su se oni vjenčali.

16. Nakon ovako provedenih dokaza radi utvrđenja osnovanosti zahtjeva za razvod braka i utvrđenja naprijed navedenih koja su iz istih proizišla, za navesti je slijedeće. Obiteljski zakon omogućuje bračnom drugu koji nije zadovoljan stanjem u braku , a to je u konkretnom slučaju tužiteljica, da tužbom traži razvod braka zbog poremećenosti bračnih odnosa,a tužitelja čak i ne obvezuje da u tužbi pobliže odredi ili objasni uzroke za koje smatra da su doveli do toga da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni. Stanje poremećenosti bračnih odnosa koje utvrđuje sud manifestiraju se objektivno. Odnosi su teško poremećeni primjerice ako između žene i muškarca više nema nikakve bliskosti, zajedništva, ako se u bračnoj zajednici ništa ne rješava dogovorom, ako u braku ima svađa,ako je u krizi više sadržaja zajedničkog života (emotivni, seksualni, ekonomski i dr.). Nadalje, bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za razvod braka i zbog prestanka faktične bračne zajednice više od godine dana.

17. Po ocjeni i analizi iskaza tužiteljice i cijeneći iskaze dvaju svjedoka sud je utvrdio da su bračni odnosi stranaka očito teško i trajno poremećeni i u mjeri da ne postoji mogućnost za pomirenjem, kao i što je sud utvrdio da je faktična bračna zajednica prestala prije puno više od godinu dana.

18. Upravo utvrđena činjenica da je od faktičnog prestanka bračne zajednice proteklo nekoliko godina, te da se kroz to vrijeme nisu pomirili, nisu obnovili faktičnu bračnu zajednicu, logično ukazuje sama po sebi da su im bračni odnosi teško i trajno poremećeni a utvrđeno je i da nema mogućnosti za pomirenje a osim toga sama manifestacija tužiteljičinog napuštanja tuženika , odseljenja od njega prije nekoliko godina jasno govori o teško i trajno poremećenim bračnim odnosima , kao i utvrđenim tužiteljičinim razlozima za napuštanjem tuženika. Sve to sudu jasnim proizlazi obzirom na opisanu u iskazu tužiteljice dinamiku odnosa među stranaka koje se ni do zaključenja raspravljanja u ovom predmetu nisu pomirili. Utvrđeno je da se nakon što je tužiteljica napustila bračnu zajednicu, ista nije obnavljala, nisu se pomirili ni protekom vremena, što znači da se krizno stanje nije ni malo ublažilo. Obzirom na navedeno zaključuje se da je brak osnovano razvesti jer je očito jasno da je među predmetnim bračnim drugovima nestalo zajedništva, emocija, suglasja, ekonomske zajednice, intimnosti, zajedničkog života a naročito povjerenja tužiteljice u tuženika. Utoliko sud ocjenom provedenih dokaza prosuđuje da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni i da su njihovi odnosi takvi da ne postoji mogućnost za pomirenjem i obnovom bračne zajednice koja je prestala prije puno više od godinu dana. Stoga je sud stava da su se ostvarile zakonske pretpostavke za razvod predmetnog braka propisane odredbom čl.51.toč.2.i 3. Obiteljskog zakona te je pozivom na te odredbe sud brak stranaka i razveo odnosno donio presudu sadržaja kao u izreci ove presude.

U Splitu, 16. siječnja 2025.

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude je strankama dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu .Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

DNA:

-tužiteljici

-tuženiku po privremenom zastupniku

-matičnom uredu po pravomoćnosti