Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-982/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca, Ljiljane Milina predsjednice vijeća, mr. sc. Ane Beloglavec sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Predraga Jovanića člana vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja UP, iz [adresa], 2 [obrt], [obrt], [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Slavenu Luštica, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika RP, iz [adresa], zastupan po punomoćniku Antoniu Vedriću, odvjetniku u Zadru, radi činidbe, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P- 2122/2019-51 od 12. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2122/2019-51 od 12. listopada 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
»I.- Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "Nalaže se tuženiku RP. U, [adresa] da otkloni sa jugoistočnog pročelja kata stare kuće katnice tužitelja UP iz [adresa], 2 [obrt] [adresa], [osobni identifikacijski broj] stara č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno nova čestica 3724 k. o. [katastarska općina], betonsku terasu tuženika na prvom katu nosi oznaku stara č. zgr. [katastarska čestica] odnosno nova čestica 3723 k. o. [katastarska općina], prikazanu točkama A-B širine 0.12 m, a visine 0.95 m u naravi čini dodir ogradnog betonskog zida terase tuženika na katu s dijelom jugoistočnog pročelja kuće tužitelja na katu, točkama C-D širine 0.12 m, a visine 0.95 m u naravi čini dodir ogradnog betonskog zida terase tuženika na katu s dijelom jugoistočnog pročelja kuće tužitelja na katu, točkama E-F dužine 8.33 m (plava crtkana linija) u naravi predstavlja spoj tuženikovih malih vertikalnih pločica visine 8 cm, a širine 2 cm s jugoistočnim pročeljem kuće tužitelja na katu, točkama AD dužine 8.57 m te širine 0.20 m u naravi čini spoj ploče terase tuženika na prvom katu s jugoistočnim pročeljem kuće tužitelja na prvom katu, sve prikazano na skici sudskog očevida dana 20. srpnja 2020. godine firme Geo Lesi j.d.o.o. za geodetske poslove i vještačenje stalni sudski vještak Dražen Torbarina te nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka građevinske struke SP dipl. ing. građ. sa sudskog očevida dana 20. srpnja 2020. godine stara kuća katnica tužitelja nosi oznaku: stara č. zgr. [katastarska čestica] odnosno nova čestica 3724 k. o. [katastarska općina], betonsku terasu tuženika na prvom katu nosi oznaku stara č. zgr. [katastarska čestica] odnosno nova čestica 3723 k. o. [katastarska općina], označeno na skici slijedećim točkama: točkama A-B širine 0,12 m, a visine 0,95 m u naravi čini dodir ogradnog betonskog zida terase tuženika na katu s dijelom jugoistočnog pročelja kuće tužitelja na prvom katu. Točkama C-D širine 0,12 m, a visine 0,95 m u naravi čini dodir ogradnog betonskog zida terase tuženika na prvom katu s dijelom jugoistočnog pročelja kuće tužitelja na prvom katu. Točkama EF dužine 8,33 m (plava crtkana linija) u naravi predstavlja cokl (rubnjak) od keramičkih pločica visine 8 cm. Navedeni cokl je od tuženika. Cokl od keramičkih pločica je zalijepljen na jugoistočno pročelje kuće tužitelja na prvom katu. Točkama A-D dužine 8,57 m u naravi čini spoj ploče betonske terase tuženika na prvom katu s jugoistočnim pročeljem kuće tužitelja na prvom katu, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."
II.- Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 7.250,00 kuna/962,24 eur, sve u roku od 15 dana.
III.- Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu iznad dosuđenog do zatraženog iznosa.«
2. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnio tužitelj iz svih žalbenih razloga u smislu članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 23/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Tužitelj prigovara ocjeni izvedenih dokaza, smatra da je dokazao da su ispunjene pretpostavke propisane člankom 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst., 94/17. – ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst), dalje: ZV). Predlaže preinačenje presude i usvajanje tužbenog zahtjeva, uz naknadu tužitelju troškova postupka, a podredno ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Tužitelj se nije očitovao na odgovor na žalbu.
5. Žalba je neosnovana.
6. Prvostupanjski sud je utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke o tužbenom zahtjevu i na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično pravilno je primijenio materijalno pravo. Sud je za svoju odluku dao jasne razloge i presuda se može ispitati, a ovaj sud ne nalazi bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, po osnovi članka 365. stavka 2. ZPP.
7. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je savjesno i brižljivo ocijenio provedeni dokazni postupak, kako svaki dokaz zasebno, tako i dokazni postupak kao cjelinu, u skladu s člankom 8. ZPP, uz pravilnu primjenu pravila o teretu dokazivanja, sukladno članku 221.a ZPP i dao je jasne razloge što je utvrdio na temelju kojeg od izvedenih dokaza.
8. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, kako je to određeno člankom 219. stavkom 1. ZPP, a u žalbi protiv presude stranke ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati nove dokaze, osim ako se radi o bitnim povredama postupka zbog kojih se može podnijeti žalba, kako je to određeno člankom 352. stavkom 1. ZPP, a što nije slučaj u ovom predmetu.
9. Među strankama nije sporno da je kuća tužitelja izgrađena na čest. 3724 nove izmjere k. o. [katastarska općina], što odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, da je tuženik vlasnik nekretnine oznake čest. 3722 k. o. [katastarska općina] izmjere, koja odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] stare izmjere (u naravi kuća tuženika).
9.1. Nadalje, nije sporno da su terasa i dva ogradna zida, za koje tužitelj traži od tuženika da iste ukloni, sagrađeni na čest. 3723 k. o. [katastarska općina] izmjere, što odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kao ni da se terasa i ogradni zidovi dodiruju s kućom tužitelja (jugoistočno pročelje kuće tužitelja) na prvom katu, kako je to označeno na skici sudskog vještaka Dražena Torbarine iz Geo Lesi j.d.o.o. od 20. listopada 2020. (točka 21. obrazloženja prvostupanjske presude).
10. Sporno je vrijeme izgradnje sporne terase i dvaju ogradnih zidova, stanje nekretnine oznake čest. 3723 k. o. [katastarska općina] izmjere (što odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere) prije njihove izgradnje, odnosno je li prije toga na toj nekretnini bio izgrađen objekt i je li izgradnjom terase i ogradnih zidova došlo do uznemiravanje tužitelja u vršenju njegovih vlasničkih ovlasti na kući tužitelja.
11. U ovom predmetu se radi o tzv. pravoj vlasničkoj tužbi za prestanak uznemiravanja. Člankom 167. stavkom 1. ZVDSP je propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario to svoje pravo, mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (članak 2. istog članka ZVDSP).
12. Prvostupanjski sud je utvrdio zemljišnoknjižno i posjedovno stanje predmetnih nekretnina, u vrijeme izvršenog očevida na licu mjesta, uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka geodetske i građevinske struke, te dao povijesni pregled promjena vlasništva i posjeda predmetnih nekretnina.
13. Prvostupanjski sud je proveo opsežan dokazni postupak, između ostalog i dokaz saslušanjem tužitelja i brojnih svjedoka, koji imaju neposredna saznanja o načinu korištenja predmetnih nekretnina kroz dugi niz godina i izgradnji sporne terase i ogradnih zidova.
13.1. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio izvedene dokaze i opravdano je svoju odluku utemeljio na iskazima brojnih svjedoka, od kojih su neki iskazali da su upravo oni izvodili radove na spornoj terasi i ogradnim zidovima. Shodno tome, pravilno je utvrdio da je prije izgradnje sporne terase i ogradnih zidova između kuće tužitelja (čest. 3724 nove izmjere k. o. [katastarska općina], što odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere) i kuće tuženika (čest. 3722 k. o. [katastarska općina] izmjere, koja odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] stare izmjere) bio izgrađen objekt, a ne da se radilo o slobodnom prostoru za prolaz između kuća stranaka, kako to tvrdi tužitelj. 13.2. U prilog ispravnosti toga zaključka prvostupanjskog suda govori i okolnost da je oznaka nekretnine, na kojoj je izgrađena terasa i ogradni zidovi, bila po staroj izmjeri čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara čest. 3723 k. o. [katastarska općina] izmjere), a takva oznaka po staroj izmjeri, oznaka čest. zgr., upućuje na izgrađenost, na postojanje objekta (tako i točka 22. obrazloženja presude).
14. Prvostupanjski sud je utvrdio da je betonska terasa, izgrađena između kuća stranaka, izgrađena 1979., a ogradni zidovi i popločenje terase da je bilo kasnije, negdje 90-tih godina prošlog stoljeća (u skladu s iskazom više svjedoka, uključujući i svjedoke koji su izvodili te poslove – OP, CP, DP).
14.1. Nadalje, utvrđeno je da su u kući tužitelja živjeli majka i brat tužitelja R do svoje smrti (majka tužitelja umrla 1995., a brat je umro 2014.), da tužitelj od 1966. živi u [adresa], da je redovito, svake godine, dolazio u [adresa], osim 2015., 2019. i 2020., da je tužitelj prvi put reagirao vezano za spornu terasu 2018. (prijavio tuženika građevinskoj inspekciji), a tužba je podnesena u ovoj pravnoj stvari 18. lipnja 2019.
14.2. U tom smislu prvostupanjska presuda ima jasne razloge, koje u cijelosti prihvaća ovaj sud, utvrđenje odlučnih činjenica žalba nije uspjela dovesti u sumnju, pa se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja u tom dijelu upućuje na razloge pobijane presude.
15. Slijedom navedenog, sud je izveo pravilan zaključak da tužitelj nije dokazao da je izgradnjom sporne terase, popločavanjem iste i izgradnjom dvaju ogradnih zidova uznemiravan u vršenju svojih vlasničkih prava na svojoj obiteljskoj kući, cijeneći pri tome pravilno i iskaz svjedoka BP (stranice 94-95 spisa – točka 24 obrazloženja). Stoga je pravilnom primjenom članka 167. ZVDSP tužbeni zahtjev i po ocjeni ovog suda trebalo odbiti kao neosnovan.
16. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita, donesena uz pravilnu primjenu odredaba ZPP o troškovima postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.), cijeneći vrstu i vrijednost predmeta spora, kao i uspjeh stranaka u sporu.
17. Stoga je žalba tuženika protiv presude odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda (članak 368. stavak 1. ZPP).
Sisak, 16. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Milina