REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Rijeci - Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
Poslovni broj P-1303/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Denisu Putiću, u pravnoj stvari tužitelja JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Alenu Ivkoviću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Alanu Muraju,odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti, nakon održane glavne i javne rasprave 5. prosinca 2004. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tužitelja Suzane Trputac, odvjetnice iz Rijeke, tuženika i punomoćnika tuženika te objave 16. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I.- Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o kupoprodaji nekretnina, sklopljen dana 12.listopada 2009. između HN [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao prodavatelja i VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao kupca, ovjeren kod javnog bilježnika Maje Muhvić, iz Krka dana 13.listopada 2009.godine pod poslovnim brojem OV-11122/09, predmet kojeg je prijenos prava vlasništva nekretnina i to:
-3484/10000 suvlasničkog djela nekretnine sagrađene na z.č. 1350 upisane kod Općinskog suda u Krku u zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao g.t.1, opisane kao kuća i dvorište sa 1024 m2, te na tim suvlasničkim dijelovima, uključujući suvlasnički dio zemljišta, te zajedničke dijelove i uređaje zgrade uspostavljeno i s njima povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, upisano u posebni [broj poduloška] i to stan 1 u prizemlju, u elaboratu označen crvenom bojom, a sastoji se od hodnika sa 9,14 m2, kuhinje sa dnevnim boravkom i blagovaonicom s 48,80 m2, izbe sa 2,55 m2, natkrivene terase sa 14,58 m2, WC-a sa 2,03 m2, spavaće sobe sa 20,99 m2, kupaone sa 8,75 m2, predsoblja sa 7,94 m2, sobe sa 11,78 m2, kupaone sa 2,25 m2, sobe sa 11,78 m2, kupaone sa 2,25 m2, sobe sa 14,35 m2, kupaone sa 2,86 m2, sobe sa 12,82 m2, kupaone sa 3,02 i ostave u podrumu sa 10,83 m2, ukupne površine 186,72 m2,
-1030/10000 suvlasničkih dijelova nekretnine sagrađene na z.č. 1350, upisane kod Općinskog suda u Krku u zemljišne knjige k.č. Bogović u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao g.t.1, opisane kao kuća i dvorište sa 1024 m2, te na tim suvlasničkim dijelovima, uključujući suvlasnički dio zemljišta, te zajedničke dijelove i uređaje zgrade uspostavljeno i s njima povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, upisano u posebni [broj poduloška] i to stan 3 na 1.katu, u elaboratu označen zelenom bojom, a sastoji se od kuhinje sa dnevnim boravkom i blagovaonicom sa 36,41 m2, sobe sa 11,70 m2, kupaone sa 2,89 m2, loggie sa 2,73 m2 i natkrivene terase 1,44 m2, ukupne površine 55,17 m2
- izvanknjižnog vlasništva nekretnine sagrađene na z.č. 1350 z. k. ul. br. [broj ZK uloška], upisane u zemljišne knjige k. o. [katastarska općina], u zgradi opisanoj kao kuća i dvorište sa 1024 m2, u naravi podrum površine 186 m2.
Nalaže se tuženiku VN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana izda tabularnu ispravu tužitelju HN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podobnu za prijenos i uknjižbu prava vlasništva nekretnina i to:
-3484/10000 suvlasničkog djela nekretnine sagrađene na z.č. 1350 upisane kod Općinskog suda u Krku u zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao g.t.1, opisane kao kuća i dvorište sa 1024 m2, te na tim suvlasničkim dijelovima, uključujući suvlasnički dio zemljišta, te zajedničke dijelove i uređaje zgrade uspostavljeno i s njima povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, upisano u posebni [broj poduloška] i to stan 1 u prizemlju, u elaboratu označen crvenom bojom, a sastoji se od hodnika sa 9,14 m2, kuhinje sa dnevnim boravkom i blagovaonicom s 48,80 m2, izbe sa 2,55 m2, natkrivene terase sa 14,58 m2, WC-a sa 2,03 m2, spavaće sobe sa 20,99 m2, kupaone sa 8,75 m2, predsoblja sa 7,94 m2, sobe sa 11,78 m2, kuapone sa 2,25 m2, sobe sa 11,78 m2, kupaone sa 2,25 m2, sobe sa 14,35 m2, kupaone sa 2,86 m2, sobe sa 12,82 m2, kupaone sa 3,02 i ostave u podrumu sa 10,83 m2, ukupne površine 186,72 m2,
-1030/10000 suvlasničkih dijelova nekretnine sagrađene na z.č. 1350, upisane kod Općinskog suda u Krku u zemljišne knjige k.č. Bogović u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao g.t.1, opisane kao kuća i dvorište sa 1024 m2, te na tim suvlasničkim dijelovima, uključujući suvlasnički dio zemljišta, te zajedničke dijelove i uređaje zgrade uspostavljeno i s njima povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, upisano u posebni [broj poduloška] i to stan 3 na 1.katu, u elaboratu označen zelenom bojom, a sastoji se od kuhinje sa dnevnim boravkom i blagavaonicom sa 36,41 m2, sobe sa 11,70 m2, kupaone sa 2,89 m2, loggie sa 2,73 m2 i natkrivene terase 1,44 m2, ukupne površine 55,17 m2, dok će u suprotnom tabularnu ispravu zamijeniti po pravomoćnosti ova presuda.
Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog upisa pod poslovnim brojem Z-498/2010 nastalog na osnovi Ugovora o kupoprodaji nekretnine na z.č. 1350, z. k. ul. [broj ZK uloška], podul. 1 i [broj poduloška] k. o. [katastarska općina], sklopljenog između HN [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao prodavatelja i VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao kupca od dana 12.listopada 2009. i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije zemljišnoknjižne provedbe navedenog Ugovora o kupoprodaji od dana 12.listopada 2009., tako da se briše pravo vlasništva od tuženika VN iz [adresa] na nekretninama:
-3484/10000 suvlasničkog djela nekretnine sagrađene na z.č. 1350 upisane kod Općinskog suda u Krku u zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao g.t.1, opisane kao kuća i dvorište sa 1024 m2, te na tim suvlasničkim dijelovima, uključujući suvlasnički dio zemljišta, te zajedničke dijelove i uređaje zgrade uspostavljeno i s njima povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, upisano u posebni [broj poduloška] i to stan 1 u prizemlju, u elaboratu označen crvenom bojom, a sastoji se od hodnika sa 9,14 m2, kuhinje sa dnevnim boravkom i blagovaonicom s 48,80 m2, izbe sa 2,55 m2, natkrivene terase sa 14,58 m2, WC-a sa 2,03 m2, spavaće sobe sa 20,99 m2, kupaone sa 8,75 m2, predsoblja sa 7,94 m2, sobe sa 11,78 m2, kuapone sa 2,25 m2, sobe sa 11,78 m2, kupaone sa 2,25 m2, sobe sa 14,35 m2, kupaone sa 2,86 m2, sobe sa 12,82 m2, kupaone sa 3,02 i ostave u podrumu sa 10,83 m2, ukupne površine 186,72 m2,
-1030/10000 suvlasničkih dijelova nekretnine sagrađene na z.č. 1350, upisane kod Općinskog suda u Krku u zemljišne knjige k.č. Bogović u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao g.t.1, opisane kao kuća i dvorište sa 1024 m2, te na tim suvlasničkim dijelovima, uključujući suvlasnički dio zemljišta, te zajedničke dijelove i uređaje zgrade uspostavljeno i s njima povezano vlasništvo posebnih dijelova nekretnine, upisano u posebni [broj poduloška] i to stan 3 na 1.katu, u elaboratu označen zelenom bojom, a sastoji se od kuhinje sa dnevnim boravkom i blagovaonicom sa 36,41 m2, sobe sa 11,70 m2, kupaone sa 2,89 m2, loggie sa 2,73 m2 i natkrivene terase 1,44 m2, ukupne površine 55,17 m2 uz istovremeni upis navedenih nekretnina u vlasništvo tužitelja, HN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."
II.-Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.000,00 eura u roku od 15 dana, dok se preostali dio zahtjeva tuženika za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da su stranke 12. listopada 2009. sklopile Ugovor o prodaji nekretnina pobliže označenih u izreci presude. Predmetni ugovor o kupoprodaji nekretnina da je prividan ugovor te da nema učinka među ugovornim stranama jer namjera i volja ugovornih strana nije bila prijenos prava vlasništva predmetnih nekretnina na tuženika nego privremeno prikrivanje nekretnina zbog onemogućavanja naplate vjerovnika. Nastavno tužitelj ističe da se radi o zelenaškom ugovoru iz čl. 329 Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO) jer je tužitelj zbog stanja nužde, lakomislenosti i neiskustva sklopio navedeni ugovor. Predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.
2. Tuženi u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev te ističe da se ne radi o prividnom ugovoru već o kupoprodaji nekretnina na kojima je bilo upisano založno pravo u korist Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb radi osiguranja vraćanja kredita odobrenog ZN u iznosu od 800.000,00 EUR. Stoga da je ugovorena kupoprodajna cijena od 50.000,00 EUR koju je tuženik isplatio tužitelju. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadnu parničnog troška.
3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u Ugovor o kupoprodaji od 12.listopada 2009., rješenje Općinskog Građanskog suda u Zagrebu posl.br. P- 3271/14 od 27. listopada 2015.,porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Rijeka od 14.srpnja 2005., izvadak iz zemljišne knjige, porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Rijeka, Ispostava Krk od 17. studenog 2006. i 28.siječnja 2011., dopis Ispostave Krk od 29. ožujka 2018., procjenu vrijednosti nekretnine, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, račune, pismo namjere, nepotpisani ugovor o kupoprodaji nekretnine, zaključak o prodaji, rješenje ODO u Rijeci od 4.rujna 2009., Ugovor o ortakluku, prijedlog za ovrhu poslovni broj Ovr- 61/2020, rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Povrv-61/2020 od 23. travnja 2020., rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, posl.br. St-7323/2015 od 24. ožujka 2021., očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Dragana Blaževića, očitovanje vještaka i saslušanjem vještaka te saslušanjem stranaka i svjedoka CN, ĐN, KN i PN.
4. Ocjenom provedenih dokaza primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP) sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.
5. Predmet postupka je utvrđenje ništetnosti ugovora o kupoprodaji zaključenog između stranaka 12. listopada 2009., izdavanje tabularne isprave, brisane prava vlasništva tuženika i upis prava vlasništva u korist tužitelja iz razloga što je isti prividan te zelenaški ugovor.
6. Sukladno odredbi čl. 285 st.1 ZOO-a prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama. Posljedica prividnog ugovora u smislu odredbe čl. 285 ZOO-a nije njegova ništetnost, već to da među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinka, pa je on pravno nepostojeći pravni posao i takav ugovor kao pravno neegzistirajući nema učinka među strankama i ne može biti protivan ustavu RH, prisilnim propisima te moralu društva, pa slijedom toga niti ništetan u smislu odredbe čl. 322 st.1 ZOO-a, koja posljedicu ništetnosti vezuje uz te okolnosti. Identično pravno stajalište izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci posl.br. Rev-3586/2018. Stoga, sud da i utvrdi da je ugovor o kupoprodaji zaključen između stranaka 12. listopada 2009. prividan ugovor ne bi mogao prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje ništetnosti i kao posljedicu brisanja zemljišnoknjižnog upisa posl.br. Z-498/2010 nastalog na temelju tog ugovora o kupoprodaji jer taj ugovor nije ništetan već isti nema učinka među ugovornim strankama.
7.Ugovorom o kupoprodaji zaključenog između stranaka 12. listopada 2009. ugovorena je prodaja dva stana s pripatcima te podruma u kući sagrađenoj na z.č. 1350 upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U čl. 1.4 ugovorne strane suglasno utvrđuju da je na nekretninama koje su predmet kupoprodaje upisano založno pravo u korist Hypo Alpe Adria bank d.d. iz Zagreba u iznosu od 800.000,00 EUR, dok u čl. 2 i 3 Ugovora se utvrđuje da kupoprodajna cijena za predmetne nekretnine iznosi 50.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, a tužitelj potpisom ugovora potvrđuje da je kupoprodajna cijena isplaćena u cijelosti.
8. Iz nalaza i mišljenja vještaka Dragana Blaževića proizlazi da tržišna vrijednost stanova i podruma koji su bili predmet kupoprodajnog ugovora na dan zaključenja ugovora iznosi 370.200,00 Eur.
9. Iz iskaza tužitelja u bitnome proizlazi da se je tužitelj za zaključenje kupoprodajnog ugovora odlučio iz razloga što je tada imao porezni dug za obrt u visini od 200.000,00 kn koji je s kamatama narastao na iznos 600.000,00 kn. Po procjeni tužitelja vrijednost nekretnina koje je prenio u vlasništvo tuženiku iznosi 800.000,00 Eur. Osporava da bi od tuženika za kupoprodajnu cijenu primio iznos od 50.000,00 eur. Očekivao je da će se nekretnine prodati i za veći iznos od 800.000,00 eur imajući u vidu da je u to vrijeme cijena m2 za ovakvu nekretninu bila 1.700,00 eur. 10. Tuženik navodi da je u vrijeme zaključenja ugovora dugovanje prema banci sigurno prelazili u iznos od 600.000,00 eur, a da je prilikom zaključenja ugovora tužitelju isplatio iznos od 50.000,00 eur. Po njegovoj procjeni da je vrijednost stana iznosila oko 350.000,00 eur, a u što nije uračunata vrijednost podruma koji je izgrađen nelegalno.
11. Svjedoku CN nije poznato da bi tužitelj prodao nekretninu tuženiku, ali se sjeća predaje jedne omotnice u Malinskoj koju je tužitelj predao tuženiku, ali mu nije poznato što se je u njoj nalazilo jer niti jedna od stranaka to nije spomenula. Svjedoku nije poznato da bi tužitelj imao bilo kakva dugovanja.
12. Svjedok ĐN iskazao je da se je jednom vozio prema Malinskoj te da mu je tuženik spomenuo da kupuje apartman i neuređeni podrum za iznos od 50.000,00 eur, što ga je iznenadilo jer se je radilo o niskoj cijeni, međutim da je tuženik spomenuo da je upisan teret u korist banke u iznosu od 700.000,00 ili 800.000,00 CHF.
13. Svjedok UN iskazao je da mu nije poznato da bi tužitelj imao neka dugovanja, da bi tužitelj primio novce od tuženika te da je između stranaka zaključen neki kupoprodajni ugovor.
14. Svjedok PN supruga tužitelja iskazala je da svrha kupoprodajnog ugovora nije bila prijenos vlasništva na tuženika obzirom da ona nije isplatio novac na ime kupoprodajne cijene, već da tuženik pronađe kupce, da se stanovi prodaju i da se tužitelj namiri od prodaje. Ne zna što bi tuženiku pripalo za uzvrat ako bi se realizirala kupoprodaja. Poznato joj je da je tužitelj imao dugovanje prema poreznoj upravi, ali ne zna u kom iznosu. Osporava da bi tuženik ikada predao neke novce tužitelju ili njoj.
15. Iz procjene vrijednosti nekretnina sačinjene po Ping d.o.o. razvidno je da je ukupna tržišna vrijednost dva stana 335.875,37 eur te je ovaj nalaz sačinjen za potrebe predmeta Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici posl.br. Ovr- 5214/2015 i ova procjena sačinjena je dana 25. svibnja 2015.
16. Iz rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, posl.br. Ovr- 61/2022-6 od 23. travnja 2020. razvidno je da je određena ovrha na nekretninama ovršenika koje su bile predmet kupoprodajnog ugovora zaključenog između stranaka 12. listopada 2009. radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 1.212.391,92 eura te iznosa od 316.652,25 eur s time da se dio potraživanja odnosi na glavnicu u iznosu od 542.477,11 eur, a dio na zateznu kamatu u iznosu od 669.914,81 eur.
17. Ocjenom provedenih dokaza uz primjenu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( dalje: ZPP) te pravila o teretu dokazivanja sud utvrđuje da je tuženi zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.
18. U tijeku postupka tužitelj je istaknuo da predmetni ugovor ima elemente zelenaškog ugovora te da je iz tog razloga isti ništetan u smislu odredbe čl. 329 ZOO-a. Za ocjenu nekog ugovora zelenaškim kumulativno trebaju biti ispunjeni uvjeti da postoji očiti nerazmjer između onoga što zelenaš ugovara u svoju korist i onoga što po ugovoru daje, da je oštećeni ugovaratelj na taj nerazmjer pristao zbog stanja nužde, teškog materijalnog stanja, nedovoljnog iskustva, lakomislenosti ili zavisnosti te da se njima zelenaški namjerno koristio u svoju korist znajući za te okolnosti. Dakle, da bi se ugovor smatrao zelenaškim u vrijeme njegova zaključenja moraju se ostvariti svi citirani objektivni i subjektivni elementi, a teret dokaza je na onoj strani koja tvrdi da je ugovor zelenaški te ta strana mora dokazati da isti ima sve ove elemente.
19. U ovom postupku tužitelj nije dokazao da postoji očiti nerazmjer između onoga što zelenaš ugovara u svoju korist i onoga što po ugovoru daje. Predmet kupoprodajnog ugovora zaključenog između stranaka bili su dva stana i podrum na kojima je bilo upisano založno pravo u korist banke u iznosu od 800.000,00 EUR, koja činjenica između stranaka nije sporna, a što je razvidno i iz izvatka iz zemljišne knjige kao i zaključenog kupoprodajnog ugovora. U tijeku postupka sud je proveo dokaz građevinskim vještačenjem radi utvrđenja vrijednosti nekretnina koje su bile predmet ugovora o kupoprodaji zaključenog između stranaka. Vještak je izračunao koja je bila vrijednost nekretnine u vrijeme zaključenja Ugovora o kupoprodaji 370.200,00 eur, međutim sud nije mogao utvrditi da li se radi o nerazmjeru između onoga što je tuženik ugovorio u svoju korist i onoga što u ugovoru da je jer tužitelj nije dokazao u kojem iznosu je postojala tražbina banke u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora. Bilo je upisano založno pravo u iznosu od 800.000,00 EUR, međutim tužitelj nije dokazao koliko se još nalazi etaža u kući, da li je i na ostalim etažama bilo upisano založno pravo u korist banke, odnosno da li je isplata iznosa od 50.000,00 EUR realna cijena obzirom na upisano založno pravo banke. Da bi sud mogao odlučiti o tužbenom zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti ugovora o kupoprodaji jer je isti zelenaški ugovor tada mora imati sve utvrđene činjenice, a to je prvenstveno vrijednost nekretnine koja je predmet kupoprodajnog ugovora. Bez te vrijednosti nema utvrđenja očitog nesrazmjera činidbi. U kupoprodajom ugovoru ugovorena je kupoprodajna cijena u iznosu od 50.000,00 eur s time da je u korist banke upisano založno pravo u iznosu od 800.000,00 eur. Sud prihvaća utvrđenu vrijednost nekretnina iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Dragan Blaževića u iznosu od 370.200,00 eur na dan zaključenja kupoprodajnog ugovora i ta je cijena relevantna a ne ona utvrđena u ovršnom postupku koji se je provodio 8 godina nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora između stranaka. Vrijednost nekretnine je 370.200,00 eur i na ovu vrijednost ne utječe pravo zaloga upisanog u korist banke kako to tvrdi tuženi već to utječe na kupoprodajnu cijenu na način da u dogovoru s bankom se mora utvrditi koliko se založno pravo odnosi na pojedinu od ovih nekretnina, i nakon što prodavatelj isplati založno pravo odnosno potraživanje banke, preostali iznos može predstavljati kupoprodajnu cijenu. Tužitelj sudu nije dostavio podatak o tome koje je potraživanje banke bilo namireno do trenutka zaključenja ugovora odnosno koje je potraživanje banke postojalo u to vrijeme da bi sud mogao utvrditi da li zaključeni kupoprodajni ugovor ima elemente zelenaškog ugovora, odnosno nerazmjer činidbi. Ukoliko potraživanje banke iznosi 10.000,00 eur tada se isplaćuje kupoprodajna cijena u jednom iznosu, a ukoliko preostalo potraživanje banke iznosi 500.000,00 eur tada se isplaćuje kupoprodajna cijena u drugom iznosu. To su elementi temeljem na temelju kojih sud može odlučivati o tome da li je osnovan tužbeni zahtjev ili ne . U tom pravcu tužitelj nije predložio izvođenje dokaza te sud niti stranke ne znaju koliko je iznosilo potraživanje banke u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora odnosno da li isplata iznosa od 50.000,00 eur predstavlja realnu kupoprodajnu cijenu. Pri tome valja naglasiti da na kupoprodajnu cijenu utječe i činjenica da tuženik kao kupac mora prodati nekretninu, da na potraživanje banke idu kamate, te i ta činjenica u svakom slučaju utječe na kupoprodajnu cijenu. Međutim, cijeneći pravila o teretu dokazivanja sud ne može niti približno ocijeniti da li je postojao nerazmjer činidbi u trenutku zaključenja ugovora odnosno da li je vrijednost nekretnina vlasništvo tužitelja koje su bile premet kupoprodajnog ugovora veća ili manja od 50.000,00 eur koliko je iznosila kupoprodajna cijena.
20. Nadalje, sud ne poklanja vjeru tužitelju da je na zaključenje ovog ugovora pristao jer je bio lakomislen, obzirom da se radi o kupoprodajnom ugovoru nekretnina koje su opterećene založnim pravom, te je tužitelj očito smatrao da je bolje da te nekretnine u tom trenutku opterećene založnim pravom proda uz dobitak od 50.000,00 EUR koliko je iznosila kupoprodajna cijena. Očito je da nije vraćen kredit banci i te su nekretnine kasnije bile predmet ovršnog postupka koji još nije pravomoćno okončan, odnosno tuženik nije dostavio dokaz u spis o tome da li je tražbina ovrhovoditelja za koju je upisano založno pravo namireno u cijelosti. Sud ne prihvaća istinitost iskaza tužitelja i supruge tužitelja PN da tuženi nije isplatio kupoprodajnu cijenu u iznosu od 50,.000,00 eur jer su ovi iskazi suprotni ispravi kupoprodajnom ugovoru od 12. listopada 2009. u kojoj se navodi da je tužitelj zaprimio ovaj iznos. Stoga poklanja vjeru iskazu tuženika da je taj iznos predao tužitelju jer se postavlja vrlo logično pitanje zašto bi neka osoba potpisala da je primila neki iznos, a da toga u stvarnosti nije bilo. Ukoliko se novac isplaćuje na ruke, a ne putem banke tada bi uvijek kupac bio u nemogućem položaju da dokaže isplatu onoga što je stvarno isplaćeno i što prodavatelj potvrđuje svojim potpisom na ugovoru gdje potpis ovjerava kod javnog bilježnika. Stoga sud poklanja vjeru ispravi kupoprodajnom ugovoru zaključenom između stranaka. Slijedom svega navedenog, sud smatra da nisu ispunjeni niti objektivni niti subjektivni kriteriji za utvrđenje kupoprodajnog ugovora zelenaški, primjenom čl. 329 ZOO-a.
21. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbama čl. 154 st.1 i 155 ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Dosuđeni trošak tužitelju odnosi se na zastupanje odvjetnika i čine ga pristup odvjetnika na šest ročišta u iznosu od po 200,00 EUR i sastav dva obrazložena podneska kojima se tuženik očituje na nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od po 200,00 EUR, što ukupno iznosi 1.600,00 EUR. Na ovaj iznos priznat je PDV 400,00 EUR, tako da je tuženiku ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.000,00 EUR. U preostalom iznosu zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška odbijen je kao neosnovan, a odnosi se na sastave podnesaka od 23.listopada 2023. i 3.travnja 2024. primjenom odredbe čl. 155 st. ZPP-a jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice, a tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer iz spisa nije razvidno da je ista plaćena.
U Opatiji, 16. siječnja 2025.
Sudac:
Denis Putić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom u tri primjerka.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
