Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-15/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Verice Kos, predsjednice vijeća, Vesne Gašparuš-Horvat, člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj tužiteljica ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i JZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Nenadu Mamuli, odvjetniku u Karlovcu, Ulica A. Vraniczanyja 6, protiv tuženika NZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćnici Dinki Dobrović Legović, odvjetnici u Karlovcu, Naselje Marka Marulića 10c, radi utvrđenja da određena imovina ne ulazi u ostavinsku imovinu, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-643/2022-30 od 13. studenoga 2024., na sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.,

r i j e š i o je

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-643/2022-30 od 13. studenoga 2024. i predmet vraća prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje, drugom sucu pojedincu.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„Utvrđuje se da kč. br. [katastarska čestica] kuća kućište sa 655 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne ulazi u sastav ostavinske imovine iza pok. GZ, koji se vodi pred Općinskim sudom u Karlovcu poslovni broj 25 O-1674/2019, već ista predstavlja isključivo suvlasništvo tužiteljica ČZ, [adresa]. odvojak 24. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i JZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], što su tuženici NZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnim knjigama, kao nasljednici iza pok. GZ, kao i da im nadoknade ovim postupkom prouzročeni parnični trošak isplatom iznosa od 2.775,99 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena počev od dana donošenja presude tj. 13. studenoga 2024. do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

2. Protiv navedene presude tuženici su izjavili žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Zahtijevaju naknadu troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 250,00 EUR i trošak sudske pristojbe za žalbu, ne navodeći određeno u kojem iznosu, sve sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Žalba tuženika je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za utvrđenjem da nekretnina kč. br. [katastarska čestica] kuća kućište sa 655 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne ulazi u sastav ostavinske imovine iza pok. GZ. Tužbu temelje na tvrdnji da je navedena nekretnina njihovo isključivo vlasništvo jer su istu uživale kao nasljednice iza pok. oca odnosno supruga TZ.

5. Donošenjem pobijane presude počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), koju u žalbi osnovano ističu tuženici jer su razlozi presude nejasni i proturječni stanju spisa te se ista ne može ispitati, kao i bitna povreda iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 8. ZPP-a, na koju sadržajno tuženici također ukazuju u žalbi.

6. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je vlasnik predmetne čk. br. 916 k. o. [katastarska općina] bio LZ, sin GZ iz [adresa], da su na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-939/22 od 10. studenog 2022. njegovim nasljednicima proglašene tužiteljice ČZ u ¼ dijela i JZ u ¼ dijela te tuženici NZ u ¼ dijela i PZ u ¼ dijela,

- da se na kč. br. [katastarska čestica] nalazi kuća (kbr. 28 prema kazivanju stranke) površine 79 m² koja međaši s općinskim putem kojim upravlja [adresa], nadstrešnica površine 15 m², pomoćna zgrada površine 12 m² i dio stare kuće u polovini čija međa prelazi preko krova iste u dijelu površine od 27 m², da se kuća kbr. 28 nalazi na kč. [katastarska čestica] i jednim dijelom na kč. [katastarska čestica] put kojim upravlja Općina Barilović, što vještak smatra pomakom katastarskog plana te da stvarna međa između kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] ide po licu sjeverne strane fasade kuće kbr. 28, da kroz kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolazi služni put kojim se koriste poslužne kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na preostalom dijelu kč. [katastarska čestica] da se nalazi dvorište,

- da su zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] bile uništene tijekom drugog svjetskog rata,

- da se revizijom posjedovnog stanja kao posjednik nekretnina vodio ostavitelj LZ, sin GZ iz [adresa] od 1951. godine, da je 2024. godine predmetna nekretnina raspisana kao posjed tužiteljica, svake u ¼ dijela i tuženika, svakoga u ¼ dijela,

- da je 1975. ili 1980. godine došlo do diobe između TZ i CZ te MZ i AZ, da su po toj diobi predmetna kuća i sjenik pripali MZ i KZ, a drvena kuća i sjenik CZ i AZ,

- da je predmetnu kuću na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gradio MZ, a pomagali su mu SZ i ostala braća te ljudi iz sela,

- da HZ (otac tuženika) nije gradio, ali da je pomagao u gradnji predmetne kuće,

- da je HZ imao svoju stoku, koju je držao u svojoj štali pored svoje kuće, a da je se predmetnoj kući koja je u to vrijeme bila štala, nalazila stoka ĆZ,

- da je nakon ĆZ u kući živio SZ,

- da je Č nakon izgradnje kuće financirao ''čitav niz radova'', da je financirao uređenje štale u kući 1988. godine, da je 1969. godine poslao novac kao učešće za uvođenje struje u kuću, da je gradio nadstrešnicu kuće, financirao promjenu crijepa te da je u drugoj kući (strica LZ) na istoj čestici financirao izradu pregrade,

- da su tužiteljice prije 7 ili 8 godina postavile plastičnu stolariju i keramiku.

7. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski je sud zaključio da su predmetnu kuću čk. br. 916 kuća i kućište od 955 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], najprije kao štalu, sagradili MZ i SZ i da samim time ista ne ulazi u ostavinsku imovinu pok. GZ, prema rješenju o nasljeđivanju br. O-939/22 od 10. studenog 2022. jer ista predstavlja vlasništvo TZ, kao njegovog diobnog dijela iz diobe obitelji TZ, a potom i njegovih zakonskih nasljednika.

8. Takav zaključak prvostupanjskoga suda, barem za sada, nije prihvatljiv. Tuženici osnovano u žalbi navode da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer ne sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama, a oni koji su iznijeti, da su proturječni stanju spisa. I prema ocjeni ovoga suda, pobijanu presudu sud je pogrešno utemeljio isključivo na iskazu svjedoka FZ, dok iskaze ostalih svjedoka nije cijenio u skladu s čl. 8. ZPP. Isto tako tuženici osnovano ukazuju na pogrešan zaključak suda o ''nezavađenosti'' navedenog svjedoka sa strankama s obzirom na okolnost da je u zapisniku o očevidu navedeno da taj svjedok ne razgovora s 1. tuženikom.

8.1. Stoga, barem za sada, nije prihvatljiv ni zaključak prvostupanjskoga suda da je 1975. ili 1980. godine doista došlo do diobe između TZ, CZ, MZ i AZ, po kojoj su predmetna kuća i sjenik pripali MZ i KZ, a drvena kuća i sjenik CZ i AZ, koju sud temelji na pogrešnoj ocjeni iskaza stranaka i svjedoka.

8.2. Osim toga, ostalo je nejasno na temelju kojih činjeničnih utvrđenja je sud zaključio da predmetna kuća, nakon smrti ĆZ, predstavlja isključivo vlasništvo TZ, a ne i ostalih njegovih nasljednika.

8.3. Također je nejasan i proturječan stanju spisa zaključak prvostupanjskoga suda da su predmetnu kuću na čk. br. 916 kuća i kućište od 955 m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], najprije kao štalu, sagradili MZ i SZ, nakon što je u postupku utvrđeno da je tu kući gradio MZ, a da mu je SZ u tome ''pomagao'', no da su mu ''pomagala'' i ostala braća, kao i ljudi iz sela, o čemu su iskazivali i saslušani svjedoci FZ i BZ te tuženici, dok su svjedoci DZ i VZ u iskazima naveli da su spornu kuću gradili samo MZ i HZ.

8.4. Ni činjenica da je SZ eventualno financirao određene radove na predmetnoj nekretnini sama po sebi ne daje dovoljnu osnovu za zaključak da bi SZ time stekao odgovarajuća stvarnopravna ovlaštenja na predmetnoj nekretnini u odnosu na suvlasnički dio ĆZ, odnosno ostalih nasljednika ostavitelja GZ, a isto tako ni tužiteljice, postavljanjem plastične stolarije i keramike. Stoga je nejasno na kojoj činjeničnoj i pravnoj osnovi sud temelji zaključak da je predmetna nekretnina isključivo vlasništvo tužiteljica.

8.5. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude ne navodi ni materijalnopravni propis na temelju kojega je tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim, a niti se na temelju obrazloženja presude može zaključiti koji materijalnopravni propis je faktično primijenjen.

8.6. Sud također ispušta iz vida i činjenicu da tužiteljice tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da su predmetnu nekretninu uživale kao nasljednice iza pok. oca odnosno supruga, što bi bile činjenice potrebne za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti.

9. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 369. st. 1. ZPP, trebalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje, drugom sucu pojedincu (čl. 371. ZPP).

10. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku (čl. 164. st. 4. ZPP).

11. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud ponovno ocijeniti sve izvedene dokaze, imajući u vidu razloge navedene u ovome rješenju, s time da će odlučne činjenice utvrditi prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP).

11.1. Pritom će imati u vidu da se u smislu čl. 114. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15-pročišćeni tekst i 94/17 – dalje: ZVDSP) vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona i to onda kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom, s time da se prema čl. 388. st. 2. ZVDSP, stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, a da se činjenice utvrđene tijekom ovog postupka odnose i na razdoblje kada je na snazi bio Opći građanski zakonik, koji se primjenjivao kao pravna pravila na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, preuzet Zakonom o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (''Narodne novine“, broj 73/91), kao i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'', broj 53/91), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.

11.2. Nakon toga, o osnovanosti predmetnog tužbenog zahtjeva potrebno je donijeti novu odluku i istu valjano obrazložiti (čl. 338. st. 4. ZPP), kako bi se mogla ispitati.

12. Odluka iz točke II. izreke temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Velikoj Gorici 16. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Verica Kos