Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-57/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja po sutkinji tog suda Andrei Boras- Ivanišević kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SE (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]., koju zastupa punomoćnik Ines Bilandžić Arbutina odvjetnica iz Garešnice protiv tuženika ČE (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]., kojeg zastupa punomoćnik Branko Posavčić odvjetnik iz Kutine, radi smetanje posjeda, odlučujući o žalbi stranaka protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj pod poslovnim brojem Psp-4/2021-32 od 31. listopada 2023., 16. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice i ukida pobijano rješenje Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj pod poslovnim brojem Psp-4/2021-32 od 31. listopada 2023. te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem je suđeno:

"I.Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužiteljice SE koji glasi:"Utvrđuje se da je tuženik ČE smetao tužiteljicu SE u posljednjem mirnom posjedu kč. [katastarska čestica] voćnjak [adresa] površine 611 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pripadajućim joj međnim dijelom kč. [katastarska čestica] voćnjak s oranicom površine 939 m2 u površini od približno 9 m2 vršeći iskope strojem u dužini približno 18,60 m pri čemu je promijenio konfiguraciju terena na način da je između kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stvorio visinsku razliku od približno 0,45 m.Naređuje se tuženiku uspostva ranijeg posjedovnog stanja na način da u roku od 15 dana navoženjem i planiranjem zemljišta eliminira visinsku razliku koju je umjetno stvorio između kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i omogući tužiteljici ponovno nesmetano korištenje sporne površine te se zabranjuje tuženiku takvo i slično smetanje ubuduće."

II Nalaže se tužiteljici SE da tuženiku ČE naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 331,79 eura1/2.500,00 kuna u roku od 15 dana."

2. Protiv citiranog rješenja, žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje:ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2.1. Žali se i tuženik pobijajući odluku o troškovima postupka u dijelu kojim istu nisu u cijelosti priznati zatraženi troškovi postupka, ističući žalbeni razlog bitne povrede postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. s prijedlogom da se pobijana odluka o troškovima postupka preinači shodno navodima žalbe .

2.2. Tuženik je odgovorio na žalbu tužiteljice te osporio navode žalbe i predložio žalbu tužiteljice odbiti u cijelosti kao neosnovanu.

3. Žalba tužiteljice je osnovana.

4. Predmet spora predstavlja tužbeni zahtjeva tužiteljice upravljen na pružanje posjedovne zašite nekretnine označne kao kč. [katastarska čestica] voćnjak [adresa] površine 611 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz pripadajući joj međašni dio kč. [katastarska čestica] voćnjak s oranicom površine 939 m2 u površini od približno 9 m2 .

4.1. Naime, tužbeni zahtjev tužiteljica u ovom postupku temelji na tvrdnji da je tuženik radnjama poduzetim na nekretnini označenoj kao [katastarska čestica] u površini od približno 9 m2, vršeći iskope strojem u dužini približno 18,60 m promijenio konfiguraciju terena na način da je između [katastarska čestica] [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stvorio visinsku razliku od približno 0,45 m, čime je onemogućio tužiteljicu da predmetnu nekretninu koristi u svrhu pristupa odnosno provoza.

5. Prema odredbi članak 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15.,94/17. - u daljnjem tekstu: ZVDSP), posjednik (suposjednik) kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je štititi svoj posjed putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće

6. U ovoj fazi postupka nije bila sporna činjenica da je tužiteljica posjednica čes.zem. 2819 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tuženik posjednik čest. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da te nekretnine međaše i da je tuženik 3. travnja 2021. izravnao sporni međašni dio [katastarska čestica] tako napravio visinsku razliku između te katastarske čestice i susjedne [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u neprijepornom posjedu tužiteljice.

7. Što se tiče jedine sporne činjenice tijekom ovog postupka, a to je utvrđenje je li nesporno izvršenom radnjom tuženika , počinjen čin smetanja posjeda tužiteljice, prvostupanjski sud odbijajući tužbeni zahtjev tužitelja, zauzima stav da tužiteljica nije bila u posjedu dijela kč. [katastarska čestica] te da sukladno tome nije osnovan njen zahtjev za zaštitu posjeda u smislu članka 21 i 22. ZVDSP-a.

7.1. Obrazlažući opisano stajalište prvostupanjski sud, polazeći od kazivanja tijekom postupka saslušanih mještana svjedoka S i ŠE, kao i DE, osnovom provedenog očevida na licu mjesta utvrđuje kako je cijelom širinom [katastarska čestica] u dijelu koji je do asfaltnog javnog puta već formiran put na koji se može doći automobilom radi čega je nelogično da bi tužiteljica automobilom sa već formiranog puta prelazila na katastarsku česticu tuženika na kojoj je vidljivo da nije formiran nikakav put i zatim se vraćala na istu česticu. Naime, nelogično je da bi bilo tko za 10-tak metara prihvatio rizik da automobilom s već formiranog puta ulazi na katastarsku česticu na kojoj ne postoji put i koja je, prema navodima svjedoka, bila zapuštena i zarasla.

8. Međutim, pravno je irelevantna okolnost što bi tužiteljica ima mogućnost nesmetanog dolaska do svojih nekretnina s javne ceste te da nema potrebe prolaziti i provoziti za korist svojih nekretnina preko nekretnine tuženika, što tvrdi tuženik tijekom postupka i utvrđuje sud prvog stupnja u pobijanoj odluci. Naime, kako je prethodno spomenuto u postupku smetanja posjeda, a s kojim posjedom stvari je izjednačeno i faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede nekretnine (čl.10 st.5 ZV-a) nije dopušteno raspravljati o savjesnosti ili nesavjesnosti odnosno o pravu na posjed pa ukoliko bi tuženik smatra da tužiteljica zbog toga što ima neposredan pristup na javni put nema potrebe za korištenje prolaza i provoza kroz njegove nekretnine pitanje je eventualno postupka gubitka razumne svrhe ali samo pod pretpostavkom da se radi o faktično izvršavanju sadržaja prava stvarne služnosti puta sukladno odredbi čl. 242. ZV-a, no isto nije činjenica o kojoj se raspravlja i koja bi bila relevantna u postupku radi smetanja posjeda.

9. U konkretnom slučaju, međutim, tužiteljica tužbenim navodima te tijekom postupka kao i u žalbenim navodima ukazuje kako je upravo sporni međašni dio predmetne nekretnine faktično korišten kao sastavni dio nekretnine označene kao čes.zem. 2819 k. o. [katastarska općina], vlasnosti tužiteljice i njenog neprijepornog posjeda.

10. Pri tome je odnosu na prijedloge tužiteljice za dopunom nalaza i mišljenja vještaka vezano za dostavljene ortofoto snimke te priklop istih prema sačinjenoj skici lica mjesta za odgovoriti je kako je predmet posjedovne zaštite u smislu članka temeljem odredbe čl.21 st.1 ZV-a ograničiti na raspravljanje isključivo i samo posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

11. Utoliko navedenih dokazni prijedlog ne daje odgovor na odlučno pitanje posljednjeg i mirnog posjeda tužiteljice u vrijeme podnošenja tužbe odnosno traženja sudske zaštite posjeda predmeta spora.

12. Drugo je, međutim, pitanje dokazne snage navedenih snimaka obzirom na ocjenu osnovanosti navoda svjedoka o korištenja predmetnog dijela sporne nekretnine i u svrhu pristupa vlastitoj nekretnine, čije kazivanje osporava tužiteljica, a koje kao istinite prihvaća prvostupanjski sud prilikom odlučivanju o zahtjevu tužiteljice za pružanjem posjedovne zašite u ovom postupku.

13. Utoliko bi u postupku valjalo prije svega raspraviti i utvrditi navedene odlučne činjenice o kojim ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice, radi čega je uvažavanjem žalbe tužiteljice pobijano rješenje valjalo ukiniti i temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanja

14. U nastavku postupku prvostupanjski sud će raspraviti predmet spora u skladu s naprijed iznesenim primjedbama i uputama te će valjanom ocjeno svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8 ZPP-a, uz pravilnu primjenu materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice.

U Splitu, 16. siječnja 2025.

SUTKINJA

Andrea Boras-Ivanišević