Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1993/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Andrei Boras-Ivanišević kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OPTIČKI CENTAR SOLIS j.d.o.o., Umag, Joakima Rakovca 11, OIB 23304088448, kojeg zastupa punomoćnica Janja Tremski, odvjetnica u Bujama, protiv tuženika GRADA UMAGA, Giuseppe Garibaldi 6, Umag, OIB 84097228497, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie pod poslovnim brojem Psp-50/2023 od 30. travnja 2024., dana 16. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika i ukida pobijano rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie pod poslovnim brojem Psp-50/2023 od 30. travnja 2024. te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je suđeno:

„

I. Utvrđuje se da je tuženik GRAD UMAG, Giuseppe Garibaldi 6, Umag, [osobni identifikacijski broj], smetao tužitelja OPTIČKI CENTAR SOLIS j.d.o.o. Umag, Joakima Rakovca 11, OIB 23304088448, u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak površine 2453 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], način da je dana 29. rujna 2023. godine po nalogu tuženika, treća osoba ugradila i betonom fiksirala 9 (devet) željeznih stupova, visine 1,00 m, u dužini zahvata ukupno 12 m (razmak između stupova 1,5 m), te time onemogućio pristup motornim vozilima s prometnice – [adresa], nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] put površine 3403 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretninu u posjedu tužitelja označenu kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno onemogućio pristup motornim vozilima s južnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na prometnu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve kolnim prilazom, te se nalaže tuženiku uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, na način da ukloni 9 (devet) metalnih stupova i omogući nesmetani pristup motornim vozilima iz [adresa] (nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na nekretninu u posjedu tužitelja označenu kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da se omogući nesmetani pristup motornim vozilima s južnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na prometnicu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te mu se zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje posjeda tužitelja, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka isplatom 887,17 eura(osamstoosamdesetsedam eura i sedamnaest centi) u roku 15 dana.

III. U preostalom dijelu se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

IV. U cijelosti se odbija zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.“

2. Navedeno rješenje, pravovremeno podnijetom žalbom, pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje:ZPP), nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno žalbenih razloga iz članka 353 st.1 ZPP-a, uz prijedlog da se žalba uvaži te prvostupanjsko rješenje preinači ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

2.1. Na žalbu tuženika nije odgovoreno.

2.2. Žalba tuženika je osnovana.

3. U ovom postupku radi smetanja posjeda sud je bio dužan, a temeljem odredbe čl.22 st.2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15.,94/17. - u daljnjem tekstu: ZV-a), kao i odredbe čl. 441 ZPP-a, raspravljanje ograničiti isključivo i samo na dokazivanje činjenice posljednjem stanja posjeda i nastalog smetanja. Prema tome u ovakvim se postupcima ne raspravlja o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnost ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

4. Sud prvog stupnja je u skladu sa mjerodavnom odredbom čl. 441. ZPP u vezi čl. 22. st. 2. ZV isključio raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, o poštenju odnosno o savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda te je raspravljanje pravilno sveo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

5. Naime, predmet spora u ovoj pravnoj stvari, a nakon što je sud dopustio preinaku tužbe na osnovi podneska tužitelja od 31. prosinca 2023., predstavlja tužbeni zahtjev radi smetanja posjeda nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelja kao zakupnika temeljem sklopljenog Ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupodavcem AUTROTRANS d.d. Cres, Šetalište 20. travnja 18 od 2. svibnja 2022.

6. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da je zakupodavac AUTOTRANS d.d. Cres u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak od 2453 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a predmet Ugovora o zakupu poslovnog prostora je poslovni prostor ukupne površine 90,00 m2, koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u prizemlju zgrade neprijepornog posjeda tužitelja.

7. Isto tako između stranaka nije bilo sporno da je 29. rujna 2023. tuženik Grad Umag je dao nalog trgovačkom društvu KOMUNELA d.o.o. Umag da ugradi i fiksira betonom 9 željeznih stupova,visine 1,00 m u dužini zahvata ukupno 12 m (razmak između stupova je 1,5 m), na nerazvrstanoj cesti označenoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. I na koncu u postupku nije bilo sporna ni činjenica da je tuženik postupajući po privremenoj mjeri koju je donio sud prvog stupnja u predmetu pod poslovnim brojem Ovr-1102/2023, a koja je u međuvremenu ukinuta, uklonio pet od devet metalnih stupova na predmetnoj nekretnini.

9. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku prihvatio preinačeni tužbeni zahtjev tužitelja jer je smatrao utvrđenim kako je tužitelj posljednji mirni posjednik poslovnog prostora koji se nalazi u prizemlju zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u kojem OPTIČKI CENTAR SOLIS obavlja svoju djelatnost) i da je do trenutka postavljanja predmetnih metalnih stupova od strane tuženika, pristupao nekretnini koju drži u posjedu iz [adresa], koja je na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9.1. U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi kako je odlučno za pružanje posjedovne zaštite tužitelju u postupku nedvojbeno utvrđena činjenica da tuženik nikada, do trenutka postavljanja predmetnih metalnih stupova nije branio tužitelju da do nekretnine – poslovnog prostora kojeg drži u posjedu pristupa upravo iz [adresa], niti je na ovakav ili sličan način uznemiravao tužitelja.

9.2. S druge strane činjenica da je tuženik Grad Umag dao nalog tvrtki Komunela d.o.o. Umag da postavi predmetne metalne stupove, predstavlja čin samovlasnog smetanja tužiteljeva posjeda. Pri tome se sud pozvao na odredbe članka 21. st. 1. ZV-a, kojom je propisano da svatko koga drugi smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda u svezi s odredbom članka 10. st. 1. ZV-a prema kojoj je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari te odredbe članka 20. st. 1. i 2. te čl. 21. st. 1. ZV-a, prema kojim je samovlast zabranjena jer bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, pa i ako smatra da ima jače pravo na posjed. Naime, u skladu s čl. 22. st. 1. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

10. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a odlučeno je kao u izreci iz razloga kako slijedi u nastavku.

11. Prije svega za ukazati je kako s pravom žalitelj u žalbenim navodima ukazuje da je time što je podneskom od 31. prosinca 2023. tužitelj postavio tužbeni zahtjev za zaštitu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], umjesto predmeta zaštite označenog kao

„ kolni pristup“ u smislu odredbe članka 190. stavak 1. ZPP-a preinačio tužbu u ovoj pravnoj stvari.

11.1.Postupajući na opisani način tužitelj je, naime, preinačio tužbu, jer je predmetom posjedovne zaštite označio drugu stvar odnosno nekretninu budući da navedenim podneskom nije otklonjena neodređenost zahtjeva za pružanjem posjedovne zaštite u odnosu na kolni pristup sukladno odredbi članka 109. ZPP-a, već postavljeni novi tužbeni zahtjev u smislu odredbe članka 190. stavak 1. ZPP-a.

11.2. Međutim, kako se tuženik nije protivio predmetnoj preinaci to se sukladno odredbi članka 190. stavak 4. ZPP-a, ima smatrati da se tuženik suglasio s navedenom preinakom pa su u tom pravcu neosnovani navodi žalbe o počinjenu bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a jer je sud sudio u odnosu na predmetnim podneskom preinačeni tužbeni zahtjev sukladno rješenju suda o dopuštenju preinake s ročišta od 15. siječnja 2024.

12. No, odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja jest pitanje je li predmetni čin u odnosu na koji tužitelj ustaje posjedovnom zaštitom, počinjen na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] neprijepornog posjeda tužitelja ili pak na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] identificiranoj kao nerazvrstana cesta.

13. Naime, zbog pogrešnog pravno stava sud prvog stupnja je propustio utvrditi navedene odlučene činjenice za pružanje posjedovne zašite tužitelju jer u tom pravcu prilikom provedenog dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, protivno prijedlogu tuženika, nije dao izričit nalog vještaku.

14. Ovo stoga što samo utvrđenje da je neprijeporno poduzetim činima od strane tuženika tužitelju onemogućen kolni prilaz s južnog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na javnu prometnu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim se tužitelj nesmetano koristio sve do dana smetanja posjeda, na način da je time zatvoren pristup, odnosno kolni prilaz motornim vozilima nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s prometnice - [adresa] ( k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ne daje odgovor na pitanje osnovanosti zahtjeva tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite u ovom postupku.

15. Naime, prije svega u odnosu na navode žalbe kako radnje tuženika nemaju obilježja samovlasti iz razloga što su radovi na uređenju javnog puta poduzeti u javnom interesu, za odgovoriti kako slijedi u nastavku.

15.1. U smislu odredbi članak 20. stavka 2. i 4. ZV samovlasnim se smetanjem posjeda smatra svako ono smetanje kojim je posjedniku bez njegove volje oduzet posjed ili je uznemiravan u posjedu dok se samovlasnim smetanjem posjeda ne smatra samo ono smetanje koje je dopušteno zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

16. Pri zauzimanju pravnog stava u konkretnom slučaju sud ispušta iz vida da odredba članka 20 stavka 4 ZV-a propisuje da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta, no samovlast je i kad je čin smetanja ili oduzimanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

17. Naime, na uviđaju održanom 6. ožujke 2024. vještak mjernik FL identificirala je da se predmetni poslovni prostor tužitelja - OPTIČKI CENTAR SOLIS j.d.o.o. nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je upisana u posjedovni list 4540 kao kultura pašnjak, kuća i dvorište te da se na predmetnu parcelu k. č. [katastarska čestica] pristupa se s nerazvrstane ceste (iz [adresa]) oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na terenu utvrđenim pristupom, te da je vidljivo da je uklonjeno pet predmetnih metalnih stupova. Tom prilikom vještak je konstatirao da je za nerazvrstanu cestu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izrađen geodetski elaborat za evidentiranje izvedenog stanja ceste ovjeren od strane katastra broj 121/2023, prilikom kojeg nerazvrstana cesta dobiva novi broj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje činjenice sud drži da nisu odlučne za odlučivanje u ovoj parnici zbog smetanja posjeda.

18. Točno je da je održavanje i uređivanje javnog puta kakav je i put obilježen kao čkbr. [katastarska čestica] u javnom interesu, ali ukoliko se isto ne može izvršiti bez zadiranja u tuđi posjed tada bi i takova radnja mogla biti dopuštena zakonom, odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

19. Međutim, u konkretnom slučaju ostalo je neutvrđeno radi li se u konkretnom slučaju o radovima koji su vršeni na nerazvrstanoj cesti označenoj kao čkbr. [katastarska čestica]. Prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN br. 68/18, 110/18, 32/20 i 145/24) jedna od komunalnih djelatnosti jeste i održavanje nerazvrstanih cesta ( čl.22 st.1 toč.1). Nadalje člankom 8. istog Zakona propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, te da su jedinice lokalne samouprave, obavezne između ostalog osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, kao i osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti.

19.1. Tuženik je već u odgovoru na tužbu naveo da je dao nalog sukladno prometnom elaboratu na temelju kojeg je ishođena suglasnost nadležnog Ministarstva te o navedenom priložio dokumentaciju. No, prvostupanjski sud ove navode i dokaze u potpunosti zanemaruje, ne utvrđuje da li je sukladno prethodno u ovoj odluci navedenim propisima proveden zakonom propisani postupak primjenom pravila upravnog postupka i da li su donijete odluke utemeljene na zakonu temeljem kojih je tuženik bio ovlašteni izvršiti radnje za koje tužitelj tvrdi da su istima počinili smetanje.

20. Pri tome je za ukazati sudu prvog stupnja pod pretpostavkom da su radovi poduzeti na predmetnoj nekretnini da u odnosu na istu tužitelji ne zahtijeva posjedovnu zaštitu posjeda prava stvarne služenosti, faktičnim korištenjem u svrhu puta za prolaz i provoz većeg broja osoba, očito uz dotadašnje znanje tuženika Grada Umaga. Naime, isti je korišten kao nerazvrstana cesta (put), odnosno faktično postao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi u smislu čl. 101. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine br.: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.), a na javnom dobru se ne mogu stjecati stvarna prava kako to izričito propisuje st. 2. citirane zakonske odredbe. Stoga ni tužitelj na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je i faktično korišten kao javno dobro nije mogao steći posjed pa niti prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist svojih nekretnina, te posljedično navedenom ne može niti ostvariti pravo na posjedovnu zaštitu.

21, Naime, očito je da tužitelj postavljajući tužbeni zahtjev u ovom postupku, pa i na temelju utvrđenja prilikom očevida provedenog tijekom postupka, priznaje i čini nespornom liniju razgraničenja, među, između nekretnine koja jeste u njegovu posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine koja je javno dobro-put označen kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pri tome je točno da je tužitelj svoj posjed proširio i na dio javne površine, no na tom dijelu, akceptirajući činjenicu da na javnom dobru nitko ne može steći bilo kakova stvarna prava, niti posjed, ne traži zaštitu od smetanja posjeda već zaštitu od smetanja posjeda traži samo na nekretnini u svojem posjedu tj. na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

22. U okolnostima predmetnog slučaja, u kojem nije sporan sadržaj počinjene radnje tuženika, ali je sporna činjenica gdje su predmetni radovi poduzeti odnosno na kojoj nekretnini i činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja u postupku je ostalo nepotpuno utvrđeno.

23. Slijedom naprijed izloženog, uvažavanjem žalbe tuženika pobijano rješenje valjalo je ukinuti na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a i odlučiti kao u izreci.

24. U nastavku postupka prvostupanjski sud će nadopuniti činjenično stanje sukladno naprijed iznesenim primjedbama i uputama te će valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a uz pravilnu primjenu materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja.

U Splitu, 16. siječnja 2025.

SUTKINJA

Andrea Boras-Ivanišević