REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-11215/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ČD, zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19), odlučujući o žalbama okrivljenika ČD, podnesenoj po branitelju PD, odvjetniku iz [adresa], i po branitelju ED, odvjetniku iz [adresa], protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel od 13. studenog 2024., poslovni broj: Pp-3736/2024-15, na sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika ČD i potvrđuje prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu.
II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik ZD je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset eura) u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom, okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura.
2. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura.
3. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno putem dva branitelja podnio žalbu i to putem branitelja PD zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i putem branitelja ED zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i zbog odluke o troškovima postupka.
4. U žalbi podnesenoj po branitelju PD okrivljenik navodi u bitnome da je pravo na upravljanje vozilima stekao 12. lipnja 2020. kada je položio vozački ispit za kategoriju vozila B, a o čemu je od strane Hrvatskog autokluba izdano uvjerenje broj:186-39-0131349-2020, serija G.
5. U žalbi podnesenoj po branitelju ED okrivljenik navodi da je počinjena bitna povreda postupka iz članka 195. stavka 11. Prekršajnog zakona jer da je izreka nerazumljiva budući je u istoj navedeno: “kontrolom utvrđeno da upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, odnosno da nema položen vozački ispit“, a tijekom postupka je nesporno utvrđeno da je okrivljenik 12. lipnja 2020. u ispitnom centru Rijeka položio vozački ispit B kategorije, čime je zadovoljio sve uvjete za stjecanje vozačke dozvole za određenu kategoriju vozila. Okrivljenik da zbog pandemije korona virusa nije mogao otići u nadležnu policijsku postaju za izdavanje vozačkih dozvola. Ističe kako je 7. travnja 2020. između ostalog stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je omogućeno korištenje ranije izdanih vozačkih dozvola kojima je rok istekao 11. ožujka 2020. Pobija odluku o sankciji jer da kod odlučivanja o kazni sud nije uzeo u obzir činjenicu da se okrivljenik samostalno brine o supruzi i maloljetnoj djeci, kao i da je ishodio uvjerenje o položenom vozačkom ispitu i da zbog koronavirusa nije mogao podnijeti zahtjev za izdavanja vozačke dozvole.
6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalbe prihvate.
7. Žalbe nisu osnovane.
8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbi, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da prvostupanjski sud nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, naveo odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ocijenivši pri tom provedene dokaze kao vjerodostojne dajući za to razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, čime su se u ponašanju okrivljenika u potpunosti ostvarila obilježja bića djela prekršaja za koje je proglašena krivom.
10. Naime odredbom članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izričito je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, kaznit za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, a što je navedeno u činjeničnom opisu djela kao bitno obilježje djela, pa okolnost da je u izreci još dodano da okrivljenik nema položen vozački ispit nije od utjecaja na postojanje prekršajne odgovornosti jer se radi o višku koji nije od utjecaja na zakonitost pobijane presude, tako da nisu osnovani navodi žalbe o počinjenoj bitnoj povredi postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.
11. Nadalje okolnost koju okrivljenik ističe u žalbi da zbog pandemije korona virusa nije mogao otići u nadležnu policijsku postaju za izdavanje vozačkih dozvola, nije od utjecaja na postojanje prekršajne odgovornosti iz razloga što se je u policijsku postaju moglo pristupiti u to vrijeme, naravno uz pridržavanja propisanih mjera, a sve i da je navedeno točno, okrivljenik nije smio upravljati vozilom za vrijeme dok nije ishodio vozačku dozvolu.
12. Također okolnost koju ističe u žalbi da je 8. travnja 2020. između ostalog stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je omogućeno korištenje ranije izdanih vozačkih dozvola kojima je rok istekao 11. ožujka 2020. ne može ga ekskulpirati za počinjeni prekršaj jer u spisu prileži samo uvjerenje od strane Hrvatskog autokluba broj:186-49-0131349-2020, serija G od 12. lipnja 2020 o položenom vozačkom ispitu B kategorije.
13. Nadalje odredbom članka 216. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, izričito je propisano da se pravo na samostalno upravljanje vozilom dokazuje vozačkom dozvolom ili potvrdom o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole koja vrijedi za upravljanje vozilima u prometu 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
14. Naime, prvostupanjski je sud isključivo na osnovu uvjerenja da je okrivljenik kritične zgode imao položen vozački ispit B kategorije, osnovano zaključio da su se u ponašanju okrivljenika stekla obilježja bića djela prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom odredbom je izričito propisano da će se kaznit za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, pri čemu u postupku nije utvrđeno da bi okrivljenik u smislu u smislu članka 216. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama imao vozačku dozvolu, odnosno potvrdu o podnesenom zahtjevu za izdavanje vozačke dozvole koja vrijedi za upravljanje vozilima u prometu 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a što je preduvjet za stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom.
15. Kako žalbenim razlozima nije objektivno i argumentirano osporena pravilnost odlučnih činjeničnih utvrđenja i zaključaka suda prvog stupnja, neosnovanom se ukazuje žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a samim time i pogrešne primjene materijalnog prava.
16. Po ocjeni ovog suda, novčana kazna izrečena po prvostupanjskom sudu u navedenom iznosu, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.
17. Nadalje, razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao mjeru kazne primjerenu stupnju njezine krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.
18. Okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura („Narodne novine“, broj: 114/22) ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana, a koja se u navedenom trajanju propisuje za najteže oblike prekršaja, sukladno članku 35. stavku 1. Prekršajnog zakona kojom odredbom je propisano da se kazna zatvora može propisati i izreći u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najteže oblike prekršaja i do šezdeset dana, dok je prvostupanjski sud okrivljeniku za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i u blizini propisanog posebnog minimuma, pa vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra, razmjernu težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, pogotovo imajući u vidu višestruku kažnjavanost okrivljenika za prometne prekršaje.
19. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka također je na zakonu osnovana i odgovarajuće obrazložena, a njihova visina od 30,00 eura, ukazuje se primjerenom, s obzirom na Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13), propisani raspon troškova u paušalnom iznosu od 100,00 do 5.000,00 kuna.
20. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, pa visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka.
21. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 16. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Marcela Soljačić-Prester v.r.
Nediljko Boban, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 6 otpravaka: za spis, dva branitelja, okrivljenika i tužitelja.
