Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-665/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Gašparuš-Horvat, predsjednice vijeća, Verice Kos, sutkinje izvjestiteljice i Gorana Škugora, člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja ĆE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja DE, [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužitelja TE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Stjepanu Čaljkušiće, odvjetniku u Podstrani, protiv tuženika ME iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku VE, odvjetnku u Splitu, radi prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-1902/23 od 6. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužene ME i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-1902/23 od 6. lipnja 2024.

II. Odbija se kao neosnovana žalba 1. tužitelja ĆE, 2. tužitelja DE i 3. tužitelja TE i potvrđuje navedena presuda u dijelu kojim tužiteljima nije dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od 3.150,00 eura.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. tužitelja ĆE, 2. tužitelja DE i 3. tužitelja TE za naknadom troškova sastava žalbe u iznosu od 375,00 eura i za naknadom troškova sastava odgovora na žalbu tuženika u iznosu od 328,21 eura te zahtjev tužene ME za naknadom troškova sastavljanja žalbe i sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 562,50 eura.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je presuđeno:

''Usvaja se glavni tužbeni zahtjev , koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su tužitelj ĆE OIB: [osobni identifikacijski broj], DE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i TE, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici svaki za po jednu trećinu (1/3), a zajedno za cijelo (1/1), odvojenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7867 k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta "Pašnjak" površine "577 m2" na Dopuni br. 2 vještva vještaka Dario Blažević oznake Vj 06/2019 , "U Splitu 12.02.2024." iz u predmetu Općinskog suda u Splitu P-1902/2023 (tj.ranije numeracije P-787/2017 i P1824/2020 i P-1448/2022) dalje Vještvo označen kao LIK F, G, H, M, F površine 296 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7876 k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta "Pašnjak" površine "769 m2" u Vještvu označen kao LIK H, I, J, K, L, M, H površine 346 m2, pa se tužitelji ovlašćuje temeljem ove presude postići uknjižbu tog prava vlasništva u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene PE, OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Dužna je tužena PE , OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom ovrhe, namirit tužiteljima cjelokupni parnični trošak u iznosu od 3.905,62Eura uvećan za zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena."

2. Protiv dijela navedene presude kojim im nije dosuđen trošak zastupanja po punomoćniku u iznosu od 3.150,00 eura žalbu su podnijeli tužitelji iz svih žalbenih razloga s prijedlogom da se rješenje o trošku u pobijanom dijelu preinači na način da se naloži tuženoj da tužiteljima naknadi trošak bez umanjenja od 50 %. Za sastav žalbe zahtijevaju nagradu od 375,00 eura te sudsku pristojbu na žalbu, no ne naznačuju u kojem iznosu.

3. Tužena presudu pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti pobijanu presudu, podredno ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Za sastavljanje žalbe i sudsku pristojbu na žalbu zahtijeva naknadu od 562,50 eura.

4. U odgovoru na žalbu tužene tužitelji predlažu odbaciti kao neurednu, jer da se ne zna na što se odnosi, a ukoliko sud žalbu ne odbaci navode žalbe tužitelji osporavaju. Za sastav odgovora na žalbu i sudsku pristojbu na odgovor traže naknadu od ukupno 328,21 eura.

5. Prvenstveno valja reći da žalba tužene ima sadržaj propisan čl. 350. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) tj. oznaku da se podnosi protiv presude poslovni broj P-1902/23 od 6. lipnja 2024., izjavu da se presuda pobija u cijelosti, razloge žalbe i potpis podnositelja žalbe, pa tužitelji neosnovano ističu da se ne zna na što se žalba odnosi.

6. Žalba tužitelja i žalba tužene nisu osnovane.

7. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su suvlasnici svaki za po 1/3 dijela točno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji, kao nasljednici pokojnog oca ĆEJ, tvrde da je predmetne nekretnine njihov otac stekao pravnim poslom, a i dosjelošću jer je preko četrdeset godina u samostalnom posjedu istočnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji zahtijevaju i uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama, uz istodobno brisanje toga prava sa imena tužene.

8. Tužena osporava tužbeni zahtjev navodom da je ona, a ne prednik tužitelja, vlastitim sredstvima kupila predmetne nekretnine, ali tužiteljima ne spori vlasništvo kuće sagrađene na istočnom dijelu, odnosno polovice stambenog objekta i zemljišta oko kuće, no osporava vlasništvo na preostalom dijelu zemljišta, jer da za to tužitelji nemaju nikakvog pravnog osnova.

9. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih razloga stranaka, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvoga stupnja počinio bilo koju povredu odredbi parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti, pa ni bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju sadržajem žalbe upire tužena. Pobijana presuda, naime, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima te se može ispitati. Tužitelji pak, iako ističu i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka ne obrazlažu u čemu bi se ta povreda sastojala pa taj razlog ovaj sud ocjenjuje paušalnim.

10. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za odluku.

11. Tako je sud prvog stupnja utvrdio:

- da je u zemljišnim knjigama tužena upisana kao vlasnica za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], koje čine jednu cjelinu,

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da se nekretnine nalaze u [adresa] predio [adresa], da u naravi predmet spora predstavlja dvije stambene zgrade anagrafske oznake [adresa]; sa sjeverne strane se nalazi dvor koji je sa vrhom zemljanog pokosa odvojen od ostatka nekretnine koja je u naravi neobrađeno zemljište, zaraslo u travu i nisko raslinje koje se proteže u pravcu jug sjever do mora, da je između dvora i opisanog dijela visinska razlika u cca 7-8 metara; s južne strane stambene zgrade se nalazi uređeno dvorište koje je u funkciji gore navedenih zgrada, a južno od predmeta spora nalazi se glavna asfaltna [adresa], sada Ulica hrvatskih ..., s time da bi predmet spora bio samo onaj dio koji se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica], što odgovara kat. čest. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] kat. oznake 6766 sve k. o. [katastarska općina],

- da je u pisanom nalazu i mišljenju od 6. veljače 2018. vještak predmet spora, pokazan od strane punomoćnika tužitelja, prikazao na geodetskoj skici lica likom omeđenim slovima ABCDEFGHIA, koji se u katastarskom i zemljišnoknjižnom smislu sastoji od ZK čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo (lik DEFGHD), a koja po katastarskom stanju odgovara kat. čest. [katastarska čestica] za cijelo k. o. [katastarska općina], koja je upisana u ZU 7867 k. o. [katastarska općina] i ima površinu od 577 m2 s time da je stanje u katastru i zemljišniku za ovu čest. zem. usklađeno i čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo (lik ABCDHIA), koja po katastarskom stanju odgovara kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i upisana je u ZU 7867 površine 769 m2 te je stanje u katastru i zemljišniku za ovu čest. zem. usklađeno,

- da je u dopuni nalaza i mišljenja (od 12. travnja 2019. i 12. veljače 2024.) vještak zapadni dio predmetne nekretnine vještak definirao likom ABCDEFMLKJA i predstavlja dio predmeta spora površine 693 m2 koji se sastoji od dijela čest. zem. [katastarska čestica] (lik DEFMD po stanju u katastru dio kat. čest. [katastarska čestica]) površine 272 m2 i dijela Zk čest. zem. [katastarska čestica] (lik ABCDMLKJA po stanju u katastru dio kat. čest. [katastarska čestica]) površine 421 m2 sve k. o. [katastarska općina], da je istočni dio predmetne nekretnine definiran likom HGHIJKLMF te predstavlja dio predmeta spora površine 642 m2 koji se sastoji od dijela čest. zem. [katastarska čestica] (lik FGHMF po stanju u katastru dio kat. čest. [katastarska čestica]) površine 296 m2 i dijela zk. čest. zem. [katastarska čestica] (lik HIJKLMH po stanju u katastru dio kat. čest. [katastarska čestica]) površine 346 m2 sve k. o. [katastarska općina],

- da iz iskaza svjedoka te tužitelja i tužene u bitnom proizlazi da su prednik tužitelja - njihov otac DEJ i suprug tužene OE živjeli u skladnom zajedničkom domaćinstvu u [adresa], a kada su OE i tužena otišli na rad u Njemačku, dok je otac tužitelja CE OE radio kao prijevoznik u Auto prijevozu Sinj, prednik tužitelja je zajedno sa svojom obitelji u zajedničkoj kući u [adresa] i svojom majkom Ć vodio brigu o djeci tužene i njenog supruga OE,

- da su otac tužitelja DEJ i suprug tužene OE dogovorili da tužena i njen suprug kupe zemljište, a otac tužitelja da financira i izgradi objekt,

- da su tužena i njen suprug dali novac za zemljište, koje je kupljeno od Stjepana Malbaše 1973., da su (po iskazu tužene) 1974. „neki papir“ potpisali prednik tužitelja - njihov otac DEJ i suprug tužene OE, kada je u cijelosti D isplaćena kupoprodajna cijena,

- da je DEJ na predmetnim nekretninama izgradio dvojni stambeni objekt (u grubim radovima),

- da su 1978. prednik tužitelja i tužena te njen suprug izvršili diobu predmetnih nekretnina na način da predniku tužitelja, njihovom ocu DEJ pripadne istočni dio predmetnih nekretnina, a tuženoj i njenom suprugu OE zapadni dio, te je svako od njih ušao u posjed tako točno određenog dijela, kako objekta, tako i zemljišta, koji mu je diobom pripao,

- da nitko nikoga nije ometao u posjedu određenom diobom.

12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan s obzirom da su pravni poslovi na koje se pozivaju tužitelji sklopljeni i izvršeni u vrijeme važenja pravnih pravila OGZ (1973. ili 1974.), koji se ima primijeniti sukladno odredbi čl. 388 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12152/14) prema kojem stjecanje, promjene pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona (stupio na snagu 1. siječnja 1997.) prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, kada je bilo moguće steći vlasništvo na nekretnini bez upisa prava vlasništva u zemljišne knjige u situaciji kada je pravni posao u cijelosti izvršen. Prvostupanjski sud nadalje obrazlaže da se, sukladno načinu kako je sudska praksa tumačila citirano pravno pravilo imovinskog prava kao zakonit način stjecanja nekretnine prihvaća i predaja, odnosno stupanje u posjed, a ne samo upis u zemljišne knjige, a da je prednik tužitelja - njihov otac nakon kupoprodaje 1973.g. ušao u posjed utvrđeno je iz iskaza i tužitelja i tuženika i svih stranaka, da ih nitko nije ometao u posjedu, koji je 1978. određen temeljem diobe, prednika tužitelja i prednika tužene.

12.1. Prvostupanjski sud nadalje zaključuje da su tužitelji u svakom slučaju stekli pravo vlasništva točnog dijela predmetne nekretnine dosjelošću, budući da su od tih davnih godina, odnosno 1978. kada je njihov prednik sagradio dvojni stambeni objekt i podijelio se s prednikom tužene, u nesmetanom i samostalnom posjedu kuće i zemljišta oko i ispod kuće, pa su po proteku roka od 20 godina stekli na pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću sukladno čl. 28 st. 3. i 4. ZOVO-a.

13. Zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

14. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 380. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koji se kao pravna pravila primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), za stjecanje prava vlasništva pravnim poslom bio je potreban valjani pravni osnov (titulus) i način stjecanja (modus), a prema pravnom pravilu iz paragrafa 431. OGZ prijenos prava vlasništva vršio se uknjižbom u zemljišnim knjigama, dok je pravilo iz paragrafa 432 .OGZ nalagalo da se radi uknjižbe prava vlasništva mora sastaviti ovjerena isprava u propisanoj formi.

15. Međutim, u ovoj pravnoj stvari radi se o pravnim poslovima, odnosno kupoprodajnim ugovorom sklopljenom 1973., koji je izvršen u cijelosti te je prednik tužitelja stupio i u posjed spornih nekretnina, slijedom čega su u primjeni pravna pravila OGZ prema kojima je bilo moguće steći vlasništvo nekretnina na temelju pravnog posla i bez upisa u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je ugovor o kupoprodaji nekretnina izvršen u cijelosti, a što je ovdje slučaj, pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja.

15.1. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-250/90 od 20. ožujka 1991.

16. Utvrđeno činjenično stanje i primjena materijalnog prava nisu dovedeni u pitanje ni žalbom tužene. Naime, njeni žalbeni navodi predstavljaju iznošenje subjektivnih pravnih shvaćanja koja nemaju uporište u stanju spisa, niti u mjerodavnim zakonskim propisima. Na navod tužene da prednik tužitelja nije ispoštovao dogovor te nije napravio kuću ni sebi, ni predniku tužene podobnu za život je za reći da, prema stanju spisa, taj sporazum prednika stranaka nikada nije raskinut pa slijedom toga ta okolnost nije odlučna za predmet spora.

17. Na zakonu je osnovana i odluka o troškovima parničnog postupka. Tužitelji su uspjeli u sporu pa im je tužena dužna naknaditi troškove potrebne za vođenje parnice. Imajući u vidu da je tužena već u odgovoru na tužbu priznala tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na vlasništvo objekta i zemljišta oko objekta, pravilno je sud prvog stupnja tužiteljima dosudio 50 % troškova zastupanja po punomoćniku, a trošak očevida i pristojbi u cijelosti. Prema tome, neosnovano i tužitelji i tužena pobijaju odluku o troškovima parničnog postupka.

18. Zbog svega navedenog je valjalo kao neosnovanu odbiti žalbu tužene i žalbu tužitelja u dijelu kojim im nije dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od 3.150,00 eura te na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu.

19. Odluka pod točkom III. izreke ove drugostupanjske presude se temelji na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP. Zahtjevi tužitelja i tuženika za naknadom troškova sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu su odbijen i kao neosnovani, jer su njihove žalbe neosnovane. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe na odgovor na žalbu odbijen je kao neosnovan, jer taj trošak nije bio potreban

U Velikoj Gorici 16. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Gašparuš-Horvat

.