Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Kž-426/2023-5
R E P U B L I K A H R V AT S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda i to Dajane Barberić-Valentić kao predsjednice vijeća, Sanele Horvat kao članice vijeća i izvjestiteljice i Milenke Slivar članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv optuženika TN, zbog kaznenog djela iz članka 305. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18.,126/19., 84/21 i 114/22. - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi ODO u Varaždinu protiv presude Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj K-224/2019-32 od 6. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, i po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem pojedincem.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Varaždinu temeljem odredbe čl. 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.
– Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., i 80/22.
– dalje: ZKP) oslobodio je od optužbe optuženika TN da bi počinio kazneno djelo protiv pravosuđa – davanjem lažnog iskaza iz članka 305. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP, nužni izdaci optuženog TN te nužni izdaci i nagrada branitelja, padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv ove presude žali se državni odvjetnik zbog povrede kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 4. Kaznenog zakona. Smatra da je kroz institut beznačajnog djela sud primijenio zakonsku odredbu koju nije mogao primijeniti. Kada se govori o posljedicama predmetnog kaznenog djela, odnosno posljedicama inkriminiranog postupanja optuženika, iste ni na koji način nisu vezane za sadržaj sudskih postupaka o osnovanosti poreznih dugovanja koja su na poreznoj kartici društva ABC bila evidentirana, već je posljedica njegovog postupanja vidljiva kroz osnivanje novog društva ABCD Naime, smisao propisanog postupka davanja izjave da osnivač novog društva i s njime povezani subjekti nemaju evidentiranih poreznih dugovanja jest upravo u tome da se sukladno odredbama Zakona o sudskom registru spriječi da osobe koje imaju takvih dugovanja osnivaju nova društva. Stoga smatra kako ovakvo postupanje, kojemu je evidentno bio cilj da izigra pozitivne zakonske propise, ne može smatrati niskim stupnjem krivnje u smislu zakonskog uvjeta za primjenu instituta beznačajnog djela, dok činjenica da je novo trgovačko društvo osnovano od strane osobe kojoj to zakon izričito zabranjuje predstavlja upravo posljedicu takvog protupravnog postupanja optuženika, a koja bi u smislu instituta beznačajnog djela nužno trebala izostati.
3. Odgovor na žalbu podnio je optuženik osobno smatrajući da je žalba ODO neosnovana.
4. U smislu čl. 474. st. 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru.
5. Žalba je osnovana.
6. Prije svega valja istaknuti da je sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP-a, jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama posebno o tome da je optuženik pred tijelima nadležnim za osnivanje novog trgovačkih društava prešutio i činjenicu da je direktor i ovlaštena osoba nekog drugog subjekta, iako iz izvatka iz Sudskog registra slijedi da je u vrijeme davanja izjave (9. listopada 2018.) društvo ABC i dalje bilo aktivno pa se iz tih razloga presuda ne može ispitati. Sud u potpunosti zanemaruje činjenicu da se optuženiku ne stavlja na teret samo to što nije naveo postojanje duga, bilo njega osobno bilo drugog subjekta, već i to što je tog drugog subjekta uopće propustio navesti u spornoj izjavi o čemu u presudi nema niti riječi. Dakle, presuda ne sadrži valjano obrazloženje i analizu provedenih dokaza u smislu čl. 459 st. 1. do 6. ZKP, odnosno presuda nema razloga i u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati.
7. Ispravno se u podnesenoj žalbi ukazuje na počinjenu povredu kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 4. Kaznenog zakona i u pravu je državni odvjetnik kada u žalbi ističe navedenu žalbenu osnovu, jer i po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je pogrešno zaključio da se u navedenom predmetu radi o beznačajnom djelu te je i činjenično stanje slijedom toga pogrešno utvrđeno.
7.1. Naime, za ocjenu postoji li počinjenje ovog kaznenog djela odlučno je da li je u vrijeme davanja sporne izjave dakle 9. listopada 2018., društvo ABC i dalje bilo aktivno, kao i da li je istu izjavu optuženik dao dok je znao da sa istim danom ima nepodmiren porezni dug evidentiran na knjigovodstvenim karticama trgovačkog društava ABC , u iznosu od 147.464,5 kuna, (neovisno o krajnjem ishodu brojnih postupaka koje isti ima u tijeku prema Poreznoj upravi u to vrijeme) a čiji je jedini osnivač i osoba ovlaštena za zastupanje, odnosno da li je u tom smislu dao lažnu izjavu. Naime, iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno za sada proizlazi da je optuženik 9. listopada 2018. kod javnog bilježnika PD iz [adresa], dao neistinitu izjavu prema kojoj navodi da nema nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao ni dugovanja za neto plaće radnicima, odnosno da drugi subjekti upisa čiji je član s udjelom koji predstavlja 5% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje društvom nemaju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko odnosno zdravstveno osiguranje, pri čemu je u odgovarajućoj rubrici izostavio navesti i drugi subjekt upisa čiji je član s udjelom koji predstavlja 5% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje društvom, dok je znao da sa istim danom ima nepodmireno porezno dugovanje u iznosu od 64,69 kuna, kao i dug evidentiran na knjigovodstvenim karticama trgovačkog društava ABC u iznosu od 147.464,5 kuna, a čiji je jedini osnivač i osoba ovlaštena za zastupanje, a pri tome je prilikom davanja izjave bio upozoren da svojim potpisom potvrđuje kako su podaci iz izjave točni i potpuni te da se za davanje netočnih i nepotpunih podataka odgovara kao za lažan iskaz u postupku pred sudom, tako da je na temelju ove izjave i druge relevantne dokumentacije podnio prijavu za upis u sudski registar trgovačkog društva ABCD, koja prijava je i provedena, a pri tome je posve nebitno što je par godina kasnije utvrđeno da je iznos duga manji bio na kraju jer je za ostvarenje obilježja ovog djela bitno stanje u trenutku potpisivanja izjave.
7.2. Osim toga, optuženik je pred tijelima nadležnim za osnivanje novog trgovačkog društava prešutio i činjenicu da je uopće direktor i ovlaštena osoba nekog drugog subjekta, iako iz izvatka iz Sudskog registra slijedi da je u vrijeme davanja izjave (9. listopada 2018.) društvo ABC i dalje bilo aktivno zbog čega ova okolnost ukazuje na to da je optuženik u postupku osnivanja novog društva upravo išao za time da prešuti sve podatke o svojim ranijim sudjelovanjima u drugim trgovačkim društvima, pa kada se isto dovede u vezu i s time da je u vrijeme potpisa izjave znao da sa istim danom ima nepodmireno porezno dugovanje navedeno postupanje nije moguće podvesti pod beznačajno kazneno djelo.
7.3. U pravu je državni odvjetnik i kada u žalbi navodi da kada se govori o posljedicama predmetnog kaznenog djela, odnosno posljedicama inkriminiranog postupanja optuženika, iste ni na koji način nisu vezane za sadržaj sudskih postupaka o osnovanosti poreznih dugovanja koja su na poreznoj kartici društva ABC bila evidentirana, već je posljedica njegovog postupanja vidljiva i kroz osnivanje novog društva ABCD Naime, smisao propisanog postupka davanja izjave da osnivač novog društva i s njime povezani subjekti nemaju evidentiranih poreznih dugovanja jest upravo u tome da se sukladno odredbama Zakona o sudskom registru spriječi da osobe koje imaju takvih dugovanja osnivaju nova društva te je optuženik u vrijeme osnivanja novog trgovačkog društva, odnosno u trenutku davanja sporne izjave, bio osoba kojoj zakon nije dopuštao osnivanje trgovačkog društva, ali je optuženik upravo postupanjem koje mu se stavlja na teret prouzročio da ga ipak osnuje, odnosno da se ostvari ono što zakon izričito zabranjuje. Stoga se ovakvo postupanje, kojemu je evidentno bio cilj da izigra pozitivne zakonske propise, ne može smatrati niskim stupnjem krivnje u smislu zakonskog uvjeta za primjenu instituta beznačajnog djela, dok činjenica da je novo trgovačko društvo osnovano od strane osobe kojoj to zakon izričito zabranjuje predstavlja upravo posljedicu takvog protupravnog postupanja optuženika, a koja bi u smislu instituta beznačajnog djela nužno trebala izostati.
8.Stoga je prvostupanjska presuda ukinuta, te vraćena na ponovni postupak, te će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku pred drugim sucem pojedincem, otkloniti navedenu bitnu povredu, te donijeti pravilnu i zakonitu odluku, ponovno će provesti sve već provedene dokaze i po potrebi provesti i nove, dat će svoju analizu i ocjenu svih provedenih dokaza i donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku a koju odluku će nakon toga obrazložiti u skladu sa čl. 459 st. 1. do 6. ZKP.
9. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci sukladno čl. 483. st. 1. i 484. st.1.ZKP.
Bjelovar, 16. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Dajana Barberić-Valentić
