Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-404/2024-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, mr. sc. Zlatka Pirca, kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Draženke Ilak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Lušić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tužene ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Čvrljak, odvjetnik u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj P-480/2022 od 26. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2025.,

p r e s u d i o je

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P-480/2022 od 26. ožujka 2024.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova podnesene žalbe te tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Utvrđuje se da je tužitelj EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], nasljedstvom iza smrti oca E i diobom sa ostalim nasljednicima, stekao pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to upravo onog dijela koji je na skici mjesta očevida od dana 22.10.2020.g. izrađenoj od vještaka Pjera Sladoljeva, dipl.ing.geod., označen slovima I-K-L-F-E-J-I.

II. Dužna je tužena trpjeti da tužitelj, temeljem ove presude, zatraži i postigne parcelaciju temeljem koje bi se od čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odvojio predmetni i u točki 1. tužbenog zahtjeva opisani realni dio te zemljišnoknjižne čestice, te ta parcelacija provela u katastru i zemljišnoj knjizi.

III. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 3.657,58 Eura u roku od petnaest dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužena zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. -3. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP). Smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP budući u izreci presude prvostupanjski sud nalazi da je tužitelj pravo vlasništva stekao nasljedstvom i diobom, a tužbeni zahtjev usvaja primjenom odredbe članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) te da unatoč uputi drugostupanjskog suda prvostupanjski sud nije razjasnio koji je pravni osnov stjecanja prava vlasništva.

2.1. Navodi kako tužitelj nije dokazao kako i s kojim nasljednicima se podijelio i što je kome pripalo diobom jer nije obuhvaćeno rješenjem o nasljeđivanju koje nije ni priložio u predmetni spis.

2.2. Također da tužitelj nije pružio niti jedan materijalni dokaz na okolnost vlasništva i posjeda predmetne nekretnine već da iz stanja spisa proizlazi da se radi o nekretnini koja je povijesno gledano kroz z.k. izvadak bila u vlasništvu i posjedu obitelji tužene, što je i ona dokazala javnim ispravama.

2.3. Tužena je tvrdnji da je prvostupanjski sud počinio i relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer je prihvatio nove činjenice i dokaze nakon zaključenja pripremnog ročišta, a također da je pogrešno utvrdio činjenično stanje jer je pogrešno zaključio da su prednici tužitelja bili u posjedu sporne nekretnine preko pedeset godina.

2.4. Pogrešnu primjenu materijalnog prava nalazi u činjenici da prvostupanjski sud navodi dva pravna osnova temeljem kojih je tužitelj stekao pravo vlasništva, pa nije razumljivo na temelju koje je donio pobijanu presudu, ali i da je pogrešno primijenjio odredbe članka 159. stavak 3. ZV. Predlaže da se prvostupanjska presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev. Traži troškove podnesene žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj se protiv navodima žalbe tužene jer da isti predstavljaju viđenje samih činjenica na način povoljan za tuženu.

3.1. Smatra da presuda ne proturiječi razlozima i da o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost jer je razvidno iz presude da je tužitelj stekao nekretninu nasljeđivanjem i diobom i da su prednici tužitelja bili suvlasnici i pošteni posjednici nekretnina. Osporava tvrdnje žalitelja da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno te da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo. Predlaže da se žalba tuženika odbije i potvrdi prvostupanjska presuda. Traži troškove odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tužitelj tvrdi da je nasljedstvom iza pok. oca E te diobom s ostalim nasljednicima i majkom NI, te braćom KI, II i M stekao nekretninu 12260/24 z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da se zajedno s prednicima nalazi u zakonitom, istinitom, poštenom, samostalnom i nesmetanom posjedu preko 100 godina.

Izmijenjenim tužbenim zahtjevom (strana spisa 41) traži da se donese presuda kojom se utvrđuje da je tužitelj nasljedstvom iza smrti oca E i diobom sa ostalim nasljednicima stekao pravo vlasništva dijela čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to upravo onog dijela koji je na skici očevida od 22. listopada 2020. izrađenoj od vještaka Pjera Sladoljeva označen slovima I-K-L-F-E-J-I, te da je time tužena dužna trpjeti da tužitelj temeljem presude zatraži i postigne parcelaciju temeljem koje bi se od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odvojio predmetni, u točki 1. tužbenog zahtjeva opisani, realni dio te z.k. čestice, te da se parcelacija provede u katastru i zemljišnoj knjizi.

6. Analizirajući provedene dokaze prvostupanjski sud navodi u obrazloženju da prihvaća kao vjerodostojne:

- rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, O-772/84 od dana 31. listopada 1984.g. prema kojem su iza smrti MI pok. KI, nasljednicima na temelju zakona proglašeni supruga NI ud. MI za 1/5 dijela, sin EI za 1/5 dijela, sin KI za 1/5 dijela, sin II za 1/5 dijela i sin ŽI za 1/5 dijela;

- rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, O-329/89 od dana 14. travnja 1982.g. prema kojem su iza smrti NI pok. Ć, na temelju zakona proglašeni EI za 1/4 dijela, sin KI za 1/4 dijela, sin II za 1/4 dijela i sin ŽI za 1/4 dijela;

- zemljišne knjige prema kojem je na čest. zem. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana tužena ŠI za cijelo;

- pravomoćnu presudu Općinskog suda u Šibeniku, P-2328/17 od dana 13. rujna 2018.g. prema kojoj proizlazi da je tužiteljica ŠI u odnosu na tuženike LI, DI, UI, ČI, SI i HI utvrđena vlasnicom nekretnine čest. zem. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju nasljedstva iza smrti oca PI pok. HI i brata ŽI pok. PI, te provedenom materijalnom diobom i da je pogrešna dotadašnja uknjižba pa da se ista ovlašćuje zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime;

- rješenje o nasljeđivanju Kotarskoga suda u Šibeniku od 23. kolovoza 1917.g., posl.br. A-399/16 prema kojem su iza smrti EIA – N. TI nasljednicima na temelju zakona proglašeni supruga K AI za 2/8 dijela, te sinovi TI za 3/8 dijela i PI za 3/8 dijela;

- rješenje o nasljeđivanju Kotarskoga suda u Šibeniku od 20. prosinca 1919.g., poslovni broj: A-780/19, prema kojem su iza smrti TI pok. HI , umrlog dana **.**.1916. nasljednicima na temelju zakona proglašeni majka ĆIA za ½ dijela i brat PI za ½ dijela;

- rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku od 25. listopada 2010.g., poslovni broj: O-978/10, prema kojem su iza smrti PI pok. HI nasljednicima na temelju pisane oporuke pred svjedocima Pi-248/82 od dana 22. studenoga 1982.g. proglašeni kći ŠI ž. Petra za 3/15 dijela, sin TI za 3/15 dijela, sin ŽI za 3/15 dijela, kći VI za 3/15 dijela, unuk UI za 1/15 dijela, unuka GI za 1/15 dijela i unuk RI za 1/15 dijela;

- rješenje Općinskog suda u Šibeniku od dana 05. prosinca 2008.g. poslovni broj: O- 708/08, prema kojem su iza smrti VI ud. I nasljednicima proglašeni sin SI i sin HI;

- rješenje Općinskog suda u Šibeniku od dana 06. svibnja 2004.g. poslovni broj: O- 980/03, prema kojem je obustavljen ostavinski postupak iza smrti ŽI zbog nedostataka ostavinske imovine;

- ugovor o doživotnom uzdržavanju ovjerenog kod Općinskog suda u Šibeniku 22. rujna 2003.g,. poslovni broj: R1-274/2003, sklopljenog između ŽI kao primatelja uzdržavanja i ŠI kao davatelja uzdržavanja utanačeno prema kojem je primatelj uzdržavanja ostavio nakon svoje smrti svu svoju nepokretnu imovinu davatelju uzdržavanja koji se obvezuje da do smrti uzdržava primatelja uzdržavanja;

- rješenje o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Zori Puljiz kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: O-2222/11, UPP/OS-77/11 od dana 12. siječnja 2012.g. prema kojem su iza smrti TI pok. PI na temelju zakona i međusobnih ustupa nasljednicima proglašeni sin LI, kći DI i supruga BI;

- rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru od dana 24. srpnja 2014.g. poslovni broj: O-1014/14, iza smrti RI pok. M, nasljednicima na temelju sporazuma proglašeni brat UI i sestra ČI;

- parnični spis Općinskog suda u Šibeniku, P-1664/15, prema kojem je presudom, P- 1664/15 od dana 29. listopada 2015.g. tužitelj SI u odnosu na tuženike HI, ŠI, BI, LI, DI, UI, ČI, utvrđen vlasnikom nekretnina čest. zem. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju nasljedstva iza smrti majke VI i provedenom materijalnom diobom, pa da je pogrešna dotadašnja uknjižba i da se isti ovlašćuje zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime;

- osloncem na neposredno opažanje suda na licu mjesta prema kojem je predmetna nekretnina položena na području općine [adresa] predio zv. [adresa] ([adresa]) i da se do nekretnine ne može izravno pristupiti motornim vozilom već isključivo pješačkim prohodom, da je nekretnina ograđena sa sve četiri strane bez uočenih poljoprivrednih kultura na kojoj se zatiče smreka i nisko raslinje i da u naravi nekretnina pašnjak, da predmet spora predstavlja dvije ograde koje čine jednu jedinstvenu nekretninu koje su međusobno odijeljene suhozidom, te da se na nekretnini uočava nastamba dimenzija cca 1,5 x 1,5 koja služi za potrebe zaklona u slučaju vremenskih neprilika (čobanska bunja);

- osloncem na geodetsku identifikaciju prema kojoj je predmetna nekretnina identificira kao dio dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina];

- skicu mjesta očevida od dana 26. listopada 2020.g. kao stručno izrađenu na kojoj je vidljiv položaj,oblik i veličina predmetnog dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima I-K-L-F-E-J-I, koji dio je jasno fizički odvojen starim suhozidom od preostalog dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da predmetni dio kao odvojeni fizički dio sa dijelom čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima A-B-C-D-E-F-A, dijelom čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima G-H-I-J-G i dijelom čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima C-M-G-J-E-D-C čini jednu jedinstvenu cjelinu koja je ograđena i omeđena postojećim suhozidovima sa sve četiri strane uz vidljiv položaj čobanske bunje (čemera);

- povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Šibenik, klasa: 930-04/23-05/469, urbroj: 541-26-02/8-23-2 od dana 17. listopada 2023.g. i povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Šibenik, klasa: 930-04/23-05/548, urbroj: 541-26-02/10-23-2 od dana 11. prosinca 2023.g. prema kojima je jasno utvrđeno da je revizijom posjeda 1954.g. na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posjedovni list br. 455, upisan kao posjednik FI pok. RI "M" za cijelo (otac tužitelja), pašnjak, površine 4461 m2, da su predmetom oznake 932- 07/03-05/26, provedba rješenja, O-772/84 Općinskog suda u Šibeniku, broj popisa promjene 7/2003, upisani EI pok. Ž za 1/5 dijela (tužitelj), II za 1/5 dijela, KI za 1/5 dijela, NI za 1/5 dijela i II pok. Ž za 1/5 dijela, da su predmetom oznake 932-07/03-05/27, provedba rješenja, O-329/89 Općinskog suda u Šibeniku, broj popisa promjene 8/2003, upisani KI za 1/4 dijela, II za 1/4 dijela, EI za 1/4 dijela (tužitelj) i ŽI za 1/4 dijela, ŽI za ¼ dijela, da je predmetom oznake 932-07/09-05/1023, provedba rješenja, O-308/04, UPP/OS-66/04-5 Općinskog suda u Šibeniku, broj popisa promjene 84/2009, upisani CI pok. KI za 1/12 dijela, EI za 3/12 dijela (tužitelj), II za 3/12 dijela, ZI ud. KI za 2/12 dijela i ŽI pok. Ž za 3/12 dijela, pa da je predmetnom oznake UP/I-932-07/19-03/442, provedba izvatka iz zemljišne knjige br. Ki-14097/2019 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj popisa promjena br. 130/2019, u posjedovni list br. 5780 k. o. [katastarska općina], upisana ĆI za cijelo (tužena), pašnjak, površine 4461 m2

- iskaze svjedoka KI, OI, ĐI pok. KI, ĐI pok. FI, JI kao istinite, suglasne, koherentne i uvjerljive prema kojima je nedvojbeno za ovaj sud utvrđeno da je nekretnina narodnog naziva "Š" – nadimak oca tužitelja ili "T. krug" u naravi dvije ograde – pašnjaci uvijek bila jasno omeđena suhozidima bila u isključivom samostalnom i poštenom posjedu obitelji i to u posjedu obitelji JI počevši od bake tužitelja EL koja je tu nekretninu stekla od svog oca i koju je udajom prenijela u obitelj EL, potom u posjedu oca tužitelja FI (M) E zvanog M (rođen **.**.1903.) i naposljetku u posjedu tužitelja temeljem nasljedstva iza smrti oca E i diobom sa ostalim nasljednicima – braćom II i KI (dok su dvije sestre prethodno umrle bez potomka), pa da nitko nikada nije ometao tužitelja niti njegove pravne prednike u posjedu nekretnina - ne prihvaćajući iskaz svjedoka ČI jer je u cijelosti kontradiktornosti sa prihvaćenim iskazima drugih svjedoka, odnosno takav iskaz je po stajalištu ovog suda paušalan, općenit i manjkav budući da svjedokinja preko šezdeset godina živi u [adresa] i nema bitnih saznanja o nekretnini jer da je možda jednom bila na predmetnoj nekretnini u vrijeme ranog djetinjstva, pa da unatoč tome općenito pred sudom prepričava da ima saznanja da se dioba nekretnina provela iza djeda PI u kojoj podjeli su sudjelovali nasljednici njezine majke (dva brata od kojih je jedan umro i ona iako navodi da je opunomoćila brata ĆL čime po stavu ovog suda nije imala izravna saznanja o toj diobi) i da su sudjelovali tužena ĆI, VI, TI, NL pa da je predmetna nekretnina pripala tuženoj ĆI koja je u naravi predstavljala pašnjak, ali da se ne sjeća da li je nekretnina ograđena (premda je predmetni dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po neposrednom opažanju suda jasno omeđen starim suhozidom što je svjedokinji moglo biti poznato da je osobno došla na nekretninu jer položaj suhozida ne može biti neopažen onome tko bi pristupio do predmetnog dijela koji je fizički odvojen od drugog dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), pa stoga sud u ponovnom postupku podrobnom analizom cjelokupnog iskaza ne daje vjeru danom iskazu svjedoka.

6.1. Također u obrazloženju navodi da ne prihvaća iskaze svjedoka KL i HI jer da isti nemaju bitnih saznanja o stjecanju prava vlasništva i dugotrajnosti posjeda na predmetnoj nekretnini pa su takvi iskazi paušalni i općeniti.

7. U odnosu na osnovanost osnove tužbe prvostupanjski sud smatra da se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju nasljeđivanja po kojem se pravnom temelju stvari (nekretnine) stječu u trenutku otvaranja nasljedstva i o stjecanju prava na posjed nekretnine temeljem pravnog posla - diobe kojim vlasništvo nekretnine sa dosadašnjeg vlasnika prelazi na stjecatelja i to u granicama dosadašnjeg vlasnika da raspolaže stvari - nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet, nemo dat qoud non habet), time da je ovog suda nedvojbeno utvrđeno da su pravni prednici tužitelja (bake tužitelja EL i oca tužitelja E (M) E zvanog L) bili u isključivom, samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine (zvane Mićino po nadimku oca tužitelja) preko pedeset godina (otac tužitelja evidentiran kao posjednik još od revizije 1954.g., a tužena se kao posjednik evidentirala tek 2019.g. po izvatku zemljišne knjige nakon provedbe presude u kojem postupku tužitelj odnosno njegovi pravni prednici nisu sudjelovali pa je takva presude za tužitelj predstavlja res inter alios acta) čime je predmetni dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] mogao biti predmetom nasljeđivanja i pravnog posla – diobe (derivatino stjecanje) jer su pravni prednici tužitelja prethodno originarno stekli predmetni dio nekretnine čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zbog čega je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo prihvatiti kao osnovan.

8. Ovakav materijalnopravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud. 9. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pravcu žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP koju u žalbi ističe tuženik, ovaj sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio navedenu bitnu povredu. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, sadrži valjane razloge kao i razloge o odlučnim činjenicama o kojima ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi u sadržaju zapisnika, i dokazima danim u postupku.

9.1. Ne nalazi se ni da bi prvostupanjski sud počinio koju od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP od onih na koje se u skladu s odredbom članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

10. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tužena. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbe i osnovanosti tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se žalbenim navodima ne dovodi u sumnju, tim više što žalitelj u žalbi ne ističe određene činjenice i dokaze koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojega je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijanu presudu.

11. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava. Suprotno žalbenim navodima osnovanost osnove tužbe prvostupanjski sud ne nalazi u institutu dosjelosti već kao pravni osnov nalazi nasljeđivanje i diobu.

11.1. Naime provedenim dokazima prvostupanjski sud je utvrdio da su prednici tužitelja pošteni posjednici koji se inače, sukladno odredbi čl. 18. st. 5. ZV predmnijeva, a nepošten posjed tuženik nije dokazao. Stoga su prednici tužitelja u skladu s odredbom članka 159. stavak 1. ZV stekli pravo vlasništva njezinim poštenim posjedom i to protekom zakonom određenog vremena u smislu odredbe članka 159. stavak 3. ZV koje vrijeme je svakako proteklo do vremena kada je nekretninu tužitelj stekao nasljeđivanjem s ostalim sunasljednicima, a potom diobom.

12. Dakle, nakon što su prednici tužitelja spornu nekretninu stekli dosjelošću, tužitelj je istu zajedno sa sunasljednicima stekao nasljeđivanjem odnosno diobom.

12.1. Stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem je izvedeno (derivativno) stjecanje, kojim pravo vlasništva s ostavitelja prelazi na stjecatelja /ostaviteljevog nasljednika/, a do kojeg prelaza dolazi u trenutku smrti ostavitelja, bez ikakvog čina stjecanja i bez obzira na to je li onaj tko je to pravo stekao uopće znao da ga je stekao (članak 4. stavak 4/1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., u daljnjem tekstu: ZN-a), a što znači da sve stvari na kojima je ostavitelj imao pravo vlasništva prelaze na one koji su naslijedili ostavitelja stekavši zbog njegove smrti nasljedno pravo (zajedno s drugim nasljednicima ili sami) i da se time stječe pravo vlasništva svake pojedine stvari koja se zatekla u sastavu ostavine (članak 5. stavak 2., članak 128. stavak 2., članak 141. ZN-a).

12.2. Stoga se neosnovano tuženik poziva na činjenicu da u niti jednom od rješenja o nasljeđivanju nije navedena predmetna čestica jer su je prednici stekli dosjelošću, a tužitelj je nasljednik iza dosjedatelja kao i drugi sunasljednici koji su potom pravnim poslom (diobom) raspodijelili imovinu stečenu nasljeđivanjem.

14. Prvostupanjski sud je, dakle, po ocjeni ovoga suda na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo dajući za svoju odluku valjane razloge, uslijed čega je žalba neosnovana, tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako u odluci o glavnom zahtjevu tako i u odluci o troškovima koji su , pak, kako po osnovi tako i visini pravilno odmjereni.

15. Odluka o zatraženim troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP.

16. Na temelju članka 368. stavak 1. ZPP presuđeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 14. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte