Poslovni broj:Gž-1722/2024-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ankice Matić kao članice vijeća, u pravnoj stvari JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Odvjetničko društvo IH i partneri, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, kojeg zastupa Odvjetničko društvo Kožul i Petrinović, odvjetnici iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 37 Pn-1217/2022- 21 od 19. travnja 2024., u sjednici vijeća dana 16. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbijaju se kao neosnovane žalbe tužitelja i tuženika te potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 37 Pn-1217/2022-21 od 19. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, da tužitelju JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 120,15 EUR s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te 743,25 EUR s osnove imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, zajedno s pripadajućom zateznim kamatama koje teku od 26. listopada 2021. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, da tužitelju JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak u iznosu od 511,09 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana objave prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
III. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj traži naknadu neimovinske štete u iznosu od 5.321,49 EUR sa zateznim kamatama od 26. listopada 2021. pa do isplate te u dijelu u kojem traži naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa.
IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj i tuženik su podnijeli žalbe. Tužitelj pobija presudu u odbijajućem dijelu pod točkom III. izreke i u dijelu kojim je odlučeno o troškovima postupka zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), sa žalbenim prijedlogom da se pobijana odluka preinači sukladno žalbenim navodima. Tuženik pobija prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I. izreke u odnosu na tijek zakonskih zateznim kamata zbog žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točke 3. ZPP-a, s prijedlogom da se pobijana odluka preinači sukladno žalbenim navodima.
3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
4. Žalbe tužitelja i tuženika nisu osnovane.
5. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja prema tuženiku za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, u ukupnom iznosu od 5.441,64 eura s pripadajućim kamatama, koju štetu je pretrpio kada je dana 24. svibnja 2021. stradao kao vozač motocikla registarske oznake [registarska oznaka] u prometnoj nezgodi koja se dogodila u [adresa], na križanju državne ceste D8 i prilaznog kolnika benzinske postaje INA istok, koju nezgodu je skrivio vozač osobnog automobila austrijske registarske oznake [registarska oznaka].
6. U smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je ispitao prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9.,13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Među parničnim stranaka nije sporna aktivna i pasivna legitimacija stranaka, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za štetu. Također, nije sporno da se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom i da je tužitelju na ime naknade neimovinske štete 19. listopada 2021. isplaćen iznos od 4.379,85 eura.
8. Sporna je visina štete, odnosno je li navedenom isplatom tužitelju u cijelosti nadoknađena pretrpljena šteta.
9. Prvostupanjski je sud odlučujući o visini imovinske i neimovinske štete na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrdio ove odlučne činjenice:
- da je tužitelj u štetnom događaju zadobio spiralni prijelom donjeg dijela desne goljenične kosti, prijelom gornjeg dijela desne lisne kosti uz manji pomak ulomaka, prijelom gornjeg dijela zglobne plohe i tijela lopatice i iščašenje ključne kosti u zglobu s akromijalnim dijelom lopatice (AC zglob),
- prijelom desne potkoljenice je primarno liječen aplikacijom vanjskog fiksatora a 2. lipnja 2021. odstranjen je vanjski fiksator i učinjena osteosinteza goljenične kosti pločicom i vijcima,
- da je tužitelj postoperativno hodao s dvije štake uz minimalno opterećenje operirane noge te je proveo fizikalnu terapiju,
- da je zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja,
- da ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 10% uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli,
- da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda tijekom liječenja (dvije operacije, nošenje vanjskog fiksatora tjedan dana) trpio fizičke bolove jakog intenziteta pet dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta dva i pol mjeseca kumulativno, pretrpio je primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, a u nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operaciju) jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta sedam dana i manjeg intenziteta četiri tjedana kumulativno,
- da je tuđa pomoć u opsegu od četiri sata dnevno bila potrebna dva tjedna, u opsegu tri sata dnevno četiri tjedna i u opsegu dva sata dnevno šest tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i slično,
- da je tuženik isplatio tužitelju prije utuženja na ime naknade štete iznos od 4.379,85 eura.
10. Navedena činjenična utvrđenja i pravne zaključke kao pravilne prihvaća i ovaj žalbeni sud.
11. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje: ZOO) je u članku 1046. definirao neimovinsku štetu kao povredu prava osobnosti. Odredbom članka 19. stavak 1. ZOO je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom. Pojam prava osobnosti ZOO-a daje u članku 19. stavku 2. gdje se kao prava osobnosti, kada se radi o fizičkoj osobi u smislu tog Zakona navode: pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.
12. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, time da je stavkom 2. istog članka propisano da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. U smislu odredbi članka 19. stavak 1. i 2. ZOO-a, pravo je svake fizičke osobe na zdravlje, kako tjelesno tako i duševno.
13. Potrebno je istaknuti da su dana 15. lipnja 2020. na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske izmijenjeni Orijentacijski kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002.g., na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50 %.
14. Navedena Izmjena Orijentacijskih kriterija primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), odnosno od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (15. lipnja 2020.). Na ovoj sjednici sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučeno je da će se navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivati i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.
15. Za naprijed navedena odlučna činjenična utvrđenja prvostupanjski je sud naveo valjane i uvjerljive razloge koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženika pa zbog toga ta utvrđenja prihvaća kao pravilna i ovaj drugostupanjski sud. Naime, prvostupanjski sud je proveo postupak i ocijenio izvedene dokaze u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a. Prema odredbi članka 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Upravo tako je prvostupanjski sud postupio, jer je izvedene dokaze ocijenio po slobodnom uvjerenju, opravdavši svoje uvjerenje uvjerljivim i logičnim razlozima, koji imaju čvrsto uporište u dokaznoj građi.
16. Utvrđena težina povreda i okolnosti u konkretnom slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u smislu odredbe članka 1100. stavak 1. ZOO-a. Potrebno je istaknuti kako slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su u konkretnom slučaju pravo na tjelesno i pravo na duševno zdravlje, za tako međusobno povezane i isprepletene oblike tih povreda, ukazuje se opravdanim dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Pretrpljeni fizički bolovi i strah su u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti, koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.
17. Cijeneći Nalaz i mišljenje sudskog vještaka, utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu ozljeda, jačinu i trajanje straha, stupanj umanjenja životne aktivnosti od 10 % uslijed čega tužitelj trpi i duševne boli, te primjenom navedenih Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, prvostupanjski sud pravilno ocjenjuje da tužitelju pripada pravična novčana naknada za nastalu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje temeljem čl. 1100. ZOO-a u iznosu od 4.500,00 eura.
18. S obzirom da je kod tužitelja u predmetnom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti u smislu odredbe članka 19. stavak 1. i 2. i članka 1046. ZOO-a, a da je istom po navedenoj osnovi u mirnom postupku već isplaćeno 4.379,85 eura, pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u dosuđenom iznosu od 120,15 eura, stoga je u dijelu pod točkom III. izreke pobijane presude pravilno odbijen zahtjev za isplatu iznosa od 5.321,49 eura sa zateznim kamatama na ime neimovinske štete kao neosnovan. Slijedom navedenog, žalbeni navodi tužitelja da je naknada neimovinske štete utvrđena u preniskom novčanom iznosu ocijenjeni su neosnovanima.
19. Temeljem članka 1095. stavka 1. ZOO-a, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge troškove u vezi s time.
20. S obzirom na utvrđenje da je tužitelju tijekom liječenja i oporavka bila potrebna tuđa pomoć u ukupnom trajanju od 224 sata, dok prema slobodnoj ocjeni suda (čl. 223. ZPP-a) cijena jednog radnog sata nekvalificiranog radnika u trenutku donošenja ove odluke iznosi najmanje 3,32 EUR, pravilno je prvostupanjski sud dosudio da tužitelju po toj osnovi pripada naknada u traženom iznosu od 743,25 EUR.
21. Sukladno odredbi članka 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – dalje: ZOOP) tužitelj ima pravo na zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Budući da je odštetni zahtjev tuženiku podnesen 25. listopada 2021. (list 23-25 spisa), pravilno je prvostupanjski sud odredio da je tuženik na dosuđeni iznos naknade štete tužitelju dužan isplatiti i pripadajuće zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Stopa zatezne kamate propisana je odredbom članka 29. stavak 2. ZOO.
22. Slijedom navedenog, neosnovani su žalbeni navodi tuženika u odnosu na tijek zakonske zatezne kamate, jer ista pravilno teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, primjenom članka 12. ZOOP.
23. Odluka o parničnom trošku pravilno se temelji na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 155. ZPP-a. Prilikom utvrđivanja uspjeha stranaka u sporu sud je pravilno uzeo u obzir ne samo kvantitativan uspjeh stranaka, odnosno razmjer visine tužbenog zahtjeva (5.839,80 EUR) i iznosa koji je tužitelju u konačnici dosuđen (863,40 EUR), već i kvalitativan uspjeh stranaka u sporu.
24. Budući da je tužitelj dokazao da mu dosadašnjim isplatama nije u cijelosti nadoknađena pretrpljena šteta, tužitelj u pogledu osnove uspio u cijelosti, a u pogledu visine s približno 15% zahtjeva, dakle, ukupni uspjeh tužitelja u sporu iznosi 57,5%. Kada se navedeni postotak umanji za uspjeh tuženika od 42,5%, razlika u uspjehu u korist tužitelja iznosi 15%. Tuženik je stoga dužan tužitelju nadoknaditi razmjeran dio troškova, kako je to pravilno zaključio sud prvog stupnja.
25. U odnosu na odluku o parničnim troškovima, potrebno je istaknuti da je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev nakon što se tuženik upustio u raspravljanje. Tužitelj je povukao dio zahtjeva za naknadu neimovinske štete u iznosu od 33.000,00 kuna/4.379,85 eura, što odgovara iznosu koji je tužitelju isplaćen 19. listopada 2021. S obzirom da je navedena isplata izvršena nekoliko mjeseci prije podnošenja tužbe, do smanjenja tužbenog zahtjeva nije došlo zbog okolnosti koje su nastale tijekom ovog postupka, stoga se u konkretnom slučaju ne može primijeniti praksa na koju se poziva tužitelj (presuda Vugdelija protiv Hrvatske).
26. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja i tuženika, niti oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP), ovo žalbeno vijeće je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odlučilo odbiti kao neosnovane žalbe tuženika i tužitelja te potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Splitu, 16. siječnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Dragica Samardžić