Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Ovr-512/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja TS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja LS, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Ovr- 600/2024-5 od 12. rujna 2024., 16. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Ovr-600/2024-5 od 12. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

"Na temelju ovršne isprave – bjanko zadužnice ovjerene po TSŽ kao zamjenici javnog bilježnika Radosne Mavrinac iz Kastva dana 3.3.2020. u Viškovu pod posl. brojem Ov-734/2020 a radi osiguranja naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja:

- u iznosu od 10.605,85 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 04.03.2020. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do konačne isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, određuje se

Osiguranje

-uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja oznake 48/1 ZGR upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] opisane kao I. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), prizemlje, dio prvog kata i dio pod krova, što se u priloženom nacrtu označuje sa slovom A i bijelom bojom

-pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena.

-uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja tu nekretninu kasnije stekne."

2. Protiv tog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je protivnik osiguranja iz svih zakonom predviđenih razloga te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje ukine.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja ocjenjuje da je žalba protivnika osiguranja neosnovana te predlaže da sud drugog stupnja žalbu protivnika osiguranja odbaci.

4. Žalba nije osnovana.

5. Sud prvog stupnja utvrđuje da je predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za osiguranje u smislu odredbe članka 296. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. -odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22.; dalje: OZ) na temelju ovršne isprave - bjanko zadužnice uz koji prijedlog je priložio izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je protivnik osiguranja vlasnik nekretnine u odnosu na koju je određeno osiguranje. Po ocjeni suda takav prijedlog predlagatelja osiguranja osnovan je u smislu citirane odredbe članka 296. OZ-a, zbog čega je sud donio pobijano rješenje primjenom odredbe članka 297. i 298. OZ-a.

6. Protivnik osiguranja u žalbi prije svega tvrdi da ovršna isprava – bjanko zadužnica na temelju koje je doneseno pobijano rješenje nije ovršna isprava na temelju koje bi bilo moguće odrediti prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a osim toga tvrdi da ju je predlagatelj bio dužan vratiti protivniku osiguranja sukladno Sporazumu od 2. ožujka 2020. te citira sadržaj toga Sporazuma.

6.1. Ove žalbene tvrdnje protivnika osiguranja nisu osnovane jer je odredbom članka 23. točka 5. OZ-a propisano da je ovršna isprava ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava. U konkretnom slučaju ovrha je određena na temelju bjanko zadužnice koja je solemnizirana po javnom bilježniku Radosni Mavrinac iz T pod brojem OV-734/2020 pa se radi o ovršnoj ispravi iz članka 23. stavak 5. OZ-a.

6.2. Žalbene tvrdnje o tome da je prema sadržaju Sporazuma od 2. ožujka 2020. , zaključenog među strankama, predlagatelj osiguranja bio dužan vratiti protivniku osiguranja bjanko zadužnicu, predstavljaju žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, koji se na odgovarajući način primjenjuje i u postupku osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, zbog čega o tom žalbenom razlogu nije ovlašten odlučivati ovaj sud, već će sud prvog stupnja u nastavku postupka zbog tog istaknutog žalbenog razloga uputiti protivnika osiguranja na pokretanje parnice radi proglašenja osiguranja nedopuštenim u smislu odredbe članka 52. stavak 3. OZ-a.

6.3. Neosnovane su žalbene tvrdnje protivnika osiguranja da je osiguranje određeno u odnosu na cijelu nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] zgr. na kojoj protivnik osiguranja nije upisan u cijelosti kao vlasnik jer je iz sadržaja pobijanog rješenja vidljivo da je osiguranje određeno samo u odnosu na etažnu cjelinu i to na I. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), prizemlje, dio prvog kata i dio od krova, koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo protivnika osiguranja, kako to proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige.

6.4. Žalbene tvrdnje o tome da tražbina predlagatelja osiguranja nije dospjela, odnosno, da nije osnovana, nisu pravno relevantne iz razloga što se u konkretnom slučaju osigurava tražbina predlagatelja osiguranja koja proizlazi iz ovršne isprave, a za osiguranje nije potrebno da je tražbina i dospjela, već će ta činjenica biti odlučna ukoliko predlagatelj osiguranja zatraži naplatu osigurane tražbine.

6.5. Protivnik osiguranja u žalbi paušalno tvrdi da je osiguranje određeno na nekretnini koja višestruko premašuje iznos tražbine bez iznošenja konkretnih činjenica o vrijednosti nekretnine, zbog čega ti žalbeni razlozi nisu razmatrani. Također neosnovane su žalbene tvrdnje o tome da je predlagatelj osiguranja trebao pokušati naplatiti svoju tražbinu iz novčanih sredstava protivnika osiguranja, odnosno na pokretninama ili drugim imovinskim sredstvima protivnika osiguranja, jer to nisu odlučne činjenice za valjanost pobijanog rješenja kojim je određeno osiguranje tražbine predlagatelja osiguranja.

7. Iz obrazloženih razloga žalbu protivnika osiguranja trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje o osiguranju suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22. i 155/23.) u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

Koprivnica, 16. siječnja 2025.

Sutkinja

Tatjana Kučić