Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-9058/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Karmen Novak-Hrgović kao predsjednika vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mirne Prišlin u svojstvu sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BC, podnesenoj po braniteljima iz Odvjetničkog društva LJUBIČIĆ-VRDOLJAK & PARTNERI u Splitu, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/22, 114/22), rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 24. rujna 2024., poslovni broj: Pp-10178/2023-3, na sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba okrivljenika BC kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik BC je obvezan naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30 EUR (trideset eura), u roku 15 od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1.Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okrivljenik BC proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine kazne u roku od 15 dana po primitku pravomoćne presude.

1.1. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura.

2.Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je, po braniteljima iz Odvjetničkog društva LJUBIČIĆ-VRDOLJAK & PARTNERI u Splitu , pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava,pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

3.Žalba nije osnovana.

4.Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5   Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka žalitelj ističe povredu iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona te uz citiranje teksta iste navodi kako je“ evidentno da je do bitne povrede došlo jer je obrazloženje u nesuglasju sa rezultatima izvedenih dokaza u postupku“ te da u obrazloženju presude sud ne navodi radi čega prihvaća dokaze kao vjerodostojne i zbog čega je na nedvojben način utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj činjenično i pravno označen i kvalificiran kao u izreci presude.

5.1.

Suprotno ovim paušalnim žalbenim navodima, kojima se zapravo samo prepisuje dio zakonskog tekst odredbe čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, bez navođenja i jedne konkretne okolnosti u čemu bi se ta bitna povreda i sastojala, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, naveo odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni, pa kako, dakle, pobijana presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni, to je ocijenjeno da žalba okrivljenika zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.

6. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka žalitelj ističe povredu iz čl.195. st.1. toč.3. i čl.195. st. 2. Prekršajnog zakona citirajući što znači pravo okrivljenika na obranu, načelo kontradiktornosti, pozivajući se na odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, navodeći kako je sud onemogućio okrivljeniku da se izvedu dokazi koje je predlagao. U postupku je pročitan prigovor okrivljenika kao i njegova pisana obrana, te je okrivljenik i njegov branitelj uredno pozvan na ročište 20. studenog 2023., a na koje ročište nisu pristupili te je sud sukladno čl.167. st.6. Prekršajnog zakona proveo ročište.

7. Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pogledu navoda žalbe okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, vijeće ovog Suda je utvrdilo da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom Sudu.

 8. Naime, prekršaj čini vlasnik motornog vozila, koji na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave (koja obavlja poslove iz čl. 5. st. 4. ZSPC-a) u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja djela. Iz rezultata provedenog postupka pred prvostupanjski sudom jasno proizlazi da žalitelj kao vlasnik vozila reg. oznake [registarska oznaka] nije dao takav podatak. Naime, e iz obrasca "podaci o vozaču" broj: 1011986701 koji je dostavio BC razvidno da isti nije ni popunio predmetni obrazac već je isti popunio UC kao osoba koja daje vjerodostojne podatke i

kao osoba koja upravlja vozilom, iako je upravo okrivljenik kao vlasnik predmetnog vozila bio dužan popuniti narečeni obrazac "podaci o vozaču" broj: 1011986701 koji

mu je bio dostavljen uz Obavijest o počinjenom prekršaju Postaje prometne policije Split od 04. siječnja 2021., čime su se u postupanju okrivljenika ispunila obilježja predmetnog prekršaja.

9. U žalbi se navodi kako je sud odluku donio temeljem službenih bilješki koje ne mogu predstavljati dokaz u postupku.

10. Iz ovakvog sadržaja žalbe proizlazi da se žalbom ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, odnosno da se presuda temelji na nezakonitim dokazima.

11. Čl. 90. Prekršajnog zakona propisano je kako se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi).

(2) Nezakoniti su oni dokazi koji su:

1. pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava:

a) obrane,

b) na dostojanstvo,

c) na ugled i čast, te

d) na nepovredivost osobnog i obiteljskog života,

2. pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

12. Prvostupanjski sud svoju odluku nije donio temeljem službenih bilješki, niti je prvostupanjska presuda utemeljena na dokazima pribavljenima na nezakonit način (nezakonitim dokazim) jer je upravo, kao što je ranije navedeno, okrivljenik ostvario bitna obilježja prekršaja jer je iz obrasca "podaci o vozaču" broj: 1011986701 koji je dostavio BC razvidno da isti nije ni popunio predmetni obrazac već je isti popunio UC kao osoba koja daje vjerodostojne podatke i kao osoba koja upravlja vozilom, iako je upravo okrivljenik kao vlasnik predmetnog vozila bio dužan popuniti narečeni obrazac "podaci o vozaču" broj: 1011986701 koji mu je bio dostavljen uz Obavijest o počinjenom prekršaju Postaje prometne policije Split od 04. siječnja 2021.

13.Razmatrajući odluku o kazni u pogledu žalbe okrivljenika ovaj sud smatra da je za počinjeni prekršaj izrečena kazna u zakonom propisanim granicama, te s obzirom na težinu djela i sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, nije prestrogo odmjerena. To stoga jer je prvostupanjski sud pri odmjeravanju kazne našao kako olakotnih okolnosti nije bilo, dok je kao otegotna okolnost uzeta ranija okrivljenikova prekršajna kažnjavanosti iz oblasti prometa izrekao novčanu kaznu u primjerenom iznosu koju Zakon propisuje za taj prekršaj smatrajući da će se i takvom kaznom postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, odnosno da će se postići svrha specijalne i generalne prevencije. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj sud, dok žalitelj ne dokumentira nikakve nove naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim ublažavanje kazne.

14.Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljene, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.

15.Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 16. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Mirna Prišlin, v.r.

Karmen Novak Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 (tri) otpravka za: spis,okrivljenika, branitelja okrivljenika.