Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ob-106/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Krajnović, kao predsjednika vijeća, te sudaca Branke Guljaš, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, u građansko pravnoj stvari tužiteljice PH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasna Detelj Marković odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika ŠH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Pažin odvjetnik iz Zlatara, radi utvrđenja bračne stečevine, rješavajući žalbu tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 28. ožujka 2023., poslovni broj P-1351/04-39, u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

Žalba tužiteljice se odbija kao djelomično neosnovana i uvažava kao djelomično osnovana, dok se žalba tuženika uvažava kao osnovana, te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1351/04-39 od 28. ožujka 2023.:

a) potvrđuje u pobijanom dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje vlasništva na nekretnini u [adresa] preko dosuđenog dijela od 31/100 suvlasničkog omjera tuženika do 34/100 dijela (toč. III.).

b) ukida u pobijanom dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu novčanih sredstava (toč. II.), kao i u odluci o parničnom trošku (toč. IV.) i u tome dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica PH iz [adresa] vlasnik u 31/100 dijela od 1/2 dijela nekretnine a tuženik ŠH vlasnik u 69/100 dijela od ½ dijela nekretnine i to kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], površine 541 m2, dvorište 383 m2, stambena zgrada [adresa] i 130 /II površine 1598 m2 ukupno 541 m2, sve katastarska općina [katastarska općina], [adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška] a koji upis prava vlasništva tužiteljice PH iz [adresa] vlasnik u 31/100 dijela od 1/2 dijela nekretnine i to kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], površine 541 m2, dvorište 383 m2, stambena zgrada [adresa] i 130 /II površine 1598 m2 ukupno 541 m2, sve katastarska općina [katastarska općina], [adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška], tuženik ŠH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], je dužan trpjeti uz istodobno brisanje prava vlasništva istog s 31/100 dijela od 1/2 dijela nekretnine i to kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], površine 541 m2, dvorište 383 m2, stambena zgrada [adresa] i 130 /II površine 1598 m2 ukupno 541 m2, sve katastarska općina [katastarska općina], [adresa], broj zk. ul. [broj ZK uloška] i to sve temeljem ove pravomoćne presude.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da isplatit tužiteljici iznos od 6.250,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 23. prosinca 2003. godine pa do isplate, iznos od 65,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od dana 23. prosinca 2003. godine pa do isplate, iznos od 2,94 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od dana 23. prosinca 2003 godine pa do isplate, iznos od 1.998,72 CHF sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 1. siječnja 2003. godine pa do isplate, iznos od 2.385,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 11. listopada 2002. godine a do isplate, iznos od 9,84 CHF sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 1. rujna 2003. godine pa do isplate, iznos od 7,17 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 1. rujna 2003. godine pa do isplate. Iznos od 277,07 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 16. rujna 2003. godine pa do ispate, iznos od 6.508,55 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 25. lipnja 2002. godine pa do isplate, sve po visini stope koju od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do 31. prosinca 2007. Zagrebačka banka plaća na štedne uloge po viđenju, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. sa zateznim kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke. koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, te od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 7.000,00 kn / 929,06 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 6. ožujka 2003. godine pa do isplate sve po stopi koja se do 31.12.2007. godine određuje čl. 1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1.1.2008. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, te od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana."

III. Odbija se tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za utvrđenje vlasništva na nekretnini u [adresa], preko dosuđenog dijela od 31/100 dijela suvlasničkog omjera tuženika do zatraženog dijela od 34/100 dijela suvlasničkog omjera tuženika.

IV. Svaka stranka snosi svoj trošak."

2. Ovu presudu u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev (toč. II. i III.) pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužiteljica iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22., dalje ZPP), kao i tužiteljica i tuženik u odluci o parničnom trošku (toč. IV.), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu preinači ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženik je porekao osnovanost žalbenih navoda tužiteljice i predložio da se žalba kao neosnovana odbije.

4. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana, dok je žalba tuženika osnovana.

5. Presuda suda prvog stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati u pobijanom dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje vlasništva na nekretnini, a na koje se ukazuje u izjavljenoj žalbi, tako da nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

6. Predmet spora u ovom stadiju postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je tužiteljica vlasnik preko dosuđenog dijela od 31/100 do zatraženog dijela od 34/100 dijela suvlasničkog dijela tuženika od 1/2 dijela nekretnine i to kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], površine 541 m2, stambena zgrada [adresa] i 130/II, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan u tome dijelu trpjeti brisanje svog prava vlasništva.

6.1. Predmet spora je i zahtjev tužiteljice da se naloži tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 6.250,00 EUR, iznos od 65,00 EUR, iznos od 2,94 EUR, sve sa zakonskom zateznom kamatom od 23. prosinca 2003. do isplate, iznos od 1.998,72 CHF sa zakonskom zateznom kamatom do 1. siječnja 2003. do isplate, iznos od 2.385,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 11. listopada 2002. do isplate, iznos od 9,84 CHF sa zakonskom zateznom kamatom od 1. rujna 2003. do isplate, iznos od 7,17 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 1. rujna 2003. do isplate, iznos od 277,07 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 16. rujna 2003. do isplate i iznos od 6.508,55 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 25. lipnja 2002. do isplate, te iznos od 7.000,00 kn/929,06 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 6. ožujka 2003. do isplate.

7. Među strankama nije sporno da su bivši bračni drugovi, da je brak stranaka zaključen 1975., da je razveden 11. ožujka 2004., da je za vrijeme trajanja braka rođeno jedno dijete 1979., da je tuženik upisan kao suvlasnik u 1/2 dijela kat. čest. [katastarska čestica]-kuća br. 130/I i 130/II, [adresa], površine 541 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da su građevinsku dozvolu za kuću koju su stranke gradile na predmetnoj nekretnini, komunalne priključke i naknade financirali tuženikovi roditelji.

8. U provedenom postupku utvrđeno je da su tuženikovi roditelji P i [adresa]. darovali svoje suvlasničke dijelove na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] tuženiku i njegovoj sestri, da su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice sagradile kuću i to kao dvojni objekt zajedno sa sestrom tuženika, da je gradnja kuće započela 1983. ili 1984., da je bila useljena 1988. ili 1989., da su za gradnju kuće podigli kredit, da je otplata kredita vršena iz tuženikove plaće, da su obje stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice bile zaposlene, tužiteljica u [adresa] u [obrt], ŽH, zatim u ... i ... i ... kada su se vratili u [adresa], da je tuženik radio u ..., kao projektant i šef sektora, da je godinu dana radio u [adresa], da je radio u društvu ... i [obrt], da je dvije godine od 1986. do 1988. radio u [adresa], da su primanja tuženika prema iskazu tužiteljice bila veća od njezinih, te da su zajednički sudjelovali u obiteljskim poslovima.

9. Provedenim građevinskim vještačenjem utvrđeno je da ukupna tržišna vrijednost nekretnine iznosi 1.208.000,00 kn, vrijednost zemljišta (1/2 dijela) 382.000,00 kn, vrijednost kuće 744.478,81 kn, te da vrijednost uzgrednih troškova (trošak projekta, nadzora, taksi, ishođenja dozvola, komunalnih doprinosa i priključaka) iznosi 81.685,20 kn.

10. U konkretnom slučaju s obzirom na vrijeme stjecanja nekretnine treba primijeniti Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj: 11/78, 27/78, 45/89, 51/89-pročišćeni tekst, 59/90., dalje ZBPO).

10.1. Odredbom čl. 277. ZBPO-a propisano je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina, a odredbom čl. 278. st. 2. istog Zakona da je imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.), različitoj od osnove navedene u prethodnom članku, njegova posebna imovina.

10.2. Odredbom čl. 287. st. 2. ZBPO-a propisano je da u slučaju spora sud određuje koliko je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

11. Polazeći od izloženog i ovaj sud smatra da je doprinos stranka u stjecanju zajedničke imovine jednak odnosno da doprinos tužiteljice u stjecanju nije veći od doprinosa tuženika.

12. Uzimajući u obzir da su zemljište na kojem je sagrađena kuća tuženiku darovali njegovi roditelji, da su roditelji tuženika financirali ishođenje svih dozvola, suglasnosti i priključaka, to i ovaj sud smatra da vrijednost zemljišta i uzgrednih troškova treba uračunati u suvlasnički dio tuženika, dok kuća koja je građena novčanim sredstvima ostvarenim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice predstavlja zajedničku imovinu stranaka i to svakog u 1/2 dijela.

13. Uzimajući u obzir ukupnu tržišnu vrijednost nekretnine, te vrijednost zemljišta i uzgrednih troškova koji pripadaju tuženiku, te vrijednost kuće koja predstavlja zajedničku imovinu stranaka, te da je doprinos stranaka u stjecanju zajedničke imovine jednak, s pravom je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica vlasnik u 31/100 dijela na 1/2 dijela predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a odbio preostali dio tužbenog zahtjeva za utvrđenje vlasništva na predmetnoj nekretnini preko dosuđenog dijela od 31/100 do zatraženog dijela od 34/100 dijela suvlasničkog omjera tuženika.

13.1. Naime, kad se uzme u obzir ukupna vrijednost predmetne nekretnine (1.208.000,00 kn) i polovina vrijednosti kuće koja pripada tužiteljici (372.239,00 kn) dobije se suvlasnički dio od 31/100 koji pripada tužiteljici.

14. Žalbeni navodi tužiteljice da je prvostupanjski sud prihvatio prigovor tuženika da su njegovi roditelji sudjelovali u naknadi za komunalne priključke i građevinskoj dozvoli istaknut nakon provedenog vještačenja, ne dovode u sumnju zakonitost pobijane presude, s obzirom da su o činjenici da su tuženikovi roditelji financirali ishođenje građevinske dozvole, komunalne priključke i komunalne naknade prethodno suglasno iskazivale obje stranke.

15. Niti žalbeni navodi tužiteljice da troškova nadzora nije bilo, a da je projekt besplatno radila firma u kojoj su stranke zajedno radile, ne dovode u sumnju zakonitost pobijane presude, s obzirom da se radi o novim činjenicama koje tužiteljica nije istakla kao primjedbu na nalaz i mišljenje vještaka, te ih ne može isticati niti u izjavljenoj žalbi.

16. Iz danog nalaza i mišljenja pak proizlazi da je građevinski vještak visinu ukupnih uzgrednih troškova odredio u postotku u odnosu na cijenu građenja i to u odnosu na objekt koji su stranke izgradile za vrijeme trajanja bračne zajednice, ne dajući pri tome ocjenu o visini svakog pojedinog uzgrednog troška.

17. Ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi tužiteljice da je njezin suvlasnički dio trebalo povećati po osnovi činjenice da su njezini roditelji poslali letve za gradnju kuće i drvena vrata, s obzirom da tužiteljica tijekom postupka nije navodila o kojoj količini letvi se radi, a niti tražila da se vještačenjem utvrdi vrijednost danog materijala.

18. Međutim, osnovano se u izjavljenoj žalbi osporava presuda suda prvog stupnja u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu novčanih iznosa za koje tužiteljica tvrdi da su bili ušteđevina na knjižicama odnosno u kući od njihovih zajedničkih primanja.

18.1. Naime, prvostupanjski je sud odbio taj dio tužbenog zahtjeva nalazeći utvrđenim da je bračna zajednica stranaka trajala sve do razvoda braka 11. ožujka 2004. jer su stranke živjele u istom stambenom prostoru i sudjelovale u podmirenju režijskih troškova, a da iz dopisa banaka proizlazi da je tuženik podizao novčana sredstva prije prestanka bračne zajednice, odnosno prije 11. ožujka 2004., tako da u trenutku prestanka bračne zajednice više nije bilo novčanih sredstava koje potražuje tužiteljica, te da tužiteljica nije dokazala svoje navode o postojanju iznosa od 20.000,00 CHF u kući u trenutku razvoda, a da je tuženik naveo da je dio tih sredstava njegova posebna imovina.

18.2. Prvostupanjski sud pak gubi iz vida da stanovanje u istom stambenom prostoru i podmirivanje režijskih troškova samo po sebi ne znači da su stranke živjele u bračnoj zajednici.

19. Tužiteljica u izjavljenoj žalbi ukazuje na iskaz tuženika koji je naveo da je faktična bračna zajednica prestala početkom 2003. godine, da su do razvoda braka stranke živjele u istoj kući, ali da nisu bili u bliskim odnosima, te da si je sam kuhao.

19.1. Tužiteljica nadalje ističe da su novčana sredstva podignuta s računa kad su već počeli problemi u braku, da je tuženik to namjerno učinio jer te novce nije stavio niti na jedan drugi račun, a niti dokazao da bi ga negdje utrošio ili da se radi o njegovoj posebnoj imovini, čime sve dovodi u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda i zakonitost tog dijela prvostupanjske presude.

20. Iz navedenih razloga djelomičnim uvažavanjem žalbe tužiteljice ukinuta je presuda suda prvog stupnja u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu novčanih sredstava (toč. II.) i u tome dijelu predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

21. S obzirom da je djelomično ukinuta presuda suda prvog stupnja u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu novčanih sredstava, to je uvažavanjem žalbe tuženika ukinuta presuda suda prvog stupnja i u dijelu u kojem je pod toč. IV. odlučeno o troškovima postupka (čl. 166. st. 4. ZPP-a).

22. U nastavku postupka prvostupanjski će sud dopuniti činjenično stanje u smislu žalbenih navoda i razloga navedenih u obrazloženju ove odluke i zatim ponovno odlučiti o tom dijelu tužbenog zahtjeva.

22.1. Za istaći je pri tome, u svezi sa žalbenim navodima tužiteljice, da je zahtjev za donošenje dopunske presude u odnosu na protutužbeni zahtjev bio ovlašten podnijeti tuženik, a ne tužiteljica.

23. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. i 370. ZPP- a).

Osijek, 16. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Katica Krajnović