REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P-3704/2021-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ireni Šafar, u pravnoj stvari tužitelja ČN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Hrvoje Lukavec, odvjetniku iz Zagreba, protiv I. tuženika ŽN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženice CN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] a koje zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik iz Zagreba, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 23. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, temeljem čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) dana 15. siječnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženicima da na nekretnini i to: kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], o svom trošku uklone bespravno izgrađenu nadogradnju i to:

- nadstrešnicu veličine (cca 6m x 5m) koja se nalazi na južnoj strani parcele uz dvorišni objekt, a koji prostor u naravi predstavlja zajednički dio svih suvlasnika,

- dvije šupe ukupne veličine (cca 8 m2) koje su bespravno izgrađene uz dvorišni objekt i koje se nalaze ispod nadstrešnice na južnoj strani parcele,

- ogradu koja se nalazi na južnoj strani parcele uz stambeni objekt kojom je ograđen prostor zelene površine koja graniči sa terasom povezanom sa suterenskim stanom, a koji prostor (zelena površina) predstavlja zajednički dio svih suvlasnika,

- bespravnu nadogradnju oko južnog balkona na prizemlju stambenog objekta veličine (cca 3 m2), - ogradu i vratašca koja se nalaze na sjevernoj strani parcele postavljena uz stambeni objekt, a koja ograda i vratašca priječe pristup sjevernom djelu okućnice na kojoj se nalazi satovi za vodu svih suvlasnika stambene zgrade. sve u roku od 8 dana jer će se u protivnom uklanjanje bespravno izgrađene nadogradnje obaviti uz pomoć trećih osoba na trošak tuženika.“

II Nalaže se tužitelju ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženicima RN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i CN, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime parničnog troška isplati iznos od 911,25 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15. siječnja 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik suvlasničkog dijela nekretnine i to trosobnog stana te dva parkirališna mjesta, posebno opisanih u tužbi , ta nekretnina se nalazi na k. č. br [katastarska čestica], kuća 20/c, Markuševačka cesta 20c i dvorište površine 210 čhv, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na zajedničkim dijelovima na toj k.č. tuženici su kao vlasnici suvlasničkih dijelova bespravno izgradili nadstrešnicu,dvije šupe, ogradu, nadogradnju oko južnog balkona i ogradu i vratašca na sjevernom dijelu parcele. Obzirom da tuženici nisu dobrovoljno uklonili bespravnu nadogradnju tužitelj predlaže da sud donese presudu da na nekretnini i to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] o svom trošku uklone bespravno izgrađenu nadogradnju i to kako je opisano u petitu tužbe, pod I., odnosno izreci ove presude pod I, te da tuženicima tužitelj naknadi trošak parničnog postupka s pripadajućom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti tvrdeći da su navodi tužitelja iz tužbe netočni i neosnovani te da nije dokazao da se u konkretnom predmetu radi o bespravnoj gradnji. Navode da je tužitelj trebao ukoliko smatra da se radilo o bespravnoj gradnji podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji te pokrenuti upravni postupak u kojem bi se naredilo poduzimanje potrebnih mjera. Isto tako tužitelj nije ovlašten da u ovom predmetu zahtjeva da tuženici uklone navodne bespravno izgrađene nadogradnje na zajedničkom dijelu čestice 2950/5 k. o. [katastarska općina]. Predlaže da sud tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom odbije uz naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

3. U provedenom postupku sud je izvršio uvid i pročitani su zk izvatci (list 5 spisa) fotografije (list 7-11), saslušane su stranke u postupku i to I. i II. tuženik (list 23 spisa) i tužitelj (list 24 spisa) te svjedok ČNF (list 38 spisa).

4. Cijeneći rezultate provedenog postupka sukladno odredbi čl. 8 ZPP sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Među strankama u ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tužitelj vlasnik suvlasničkog dijela nekretnine i to trosobnog stana i dva parkirališna mjesta kako je to opisano u zk izvatku u kući br. 20/c Markuševačka cesta i dvorište, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Isto tako nije sporno da je tuženik izvršio nadogradnju taksativno navedenih nadogradnji čije uklanjanje u tužbi traži tužitelj, te da je tuženik svoje suvlasničke dijelove na predmetnoj nekretnini prodao.

6. I. tuženik u iskazu na ročištu 4.10.2022. priznaje da su suvlasnički dijelovi predmetne nekretnine prodani te da je predmetna nadstrešnica sagrađena za vrijeme dok je tu nekretninu koristio te ju je sagradio. Poziva se na Sporazumno utanačenje od 5.4.2012. ovjereno kod javnog bilježnika i to čl. 3 temeljem kojeg tužitelj dozvoljava da I. i II. tuženici koriste isključivi posjed toga dijela. Tu činjenicu potvrdila je i II. tužena u iskazu.

7. Tužitelj u iskazu navodi da nije potpisao sporazum vezano uz izgradnju bilo kakvih nadstrešnica, nije se sa sigurnošću mogao sjetiti koje godine su izgrađene, ali tvrdi da se to uvijek događalo kad je bio na poslu, pa su zagrađeni travnata površina, sađeni su čempresi. I. tuženik je digao drvene stupove, zatvorio prednju stranu s daskama, napravio je ogradu i vratašca. Kada se tužitelj protivio tim nadogradnjama i obratio se I. tuženiku koji je obećao da će to srušiti ako dođe rješenje inspekcije ili nekog drugog organa. Tužitelj se prema vlastitim navodima obratio inspekciji e-mailom, ali nije dobio odgovor, te je ustao ovom tužbom jer je I. tuženik krenuo raditi još neke objekte. U međuvremenu je tuženik prodao svoj suvlasnički dio nekretnine. Svjedok ČNF, supruga tužitelja u bitnome opisuje isto što je iskazao i tužitelj, navodi da je tužitelj predložio da se napravi ugovor o utanačenju korištenja prostora koji se nalazi u zajedničkom dvorištu, a prema suterenskom stanu u kojem su živjeli tuženici. Novi kupac strana je nastavio koristiti sve nadogradnje koje je izgradio i koristio I. tuženik 8. Prema odredbi čl. 66 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje ZV), vlasništvo određeno posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i opstaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnom dijelom) nekretnine na kojoj je uspostavljeno. Čl. 68. st. 1 ZV propisuje da vlasništvo određeno posebnog dijela nekretnine može proizići i biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koje je barem toliko veliko da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio). Čl. 71., st 1 ZV propisuje da vlasništvo određeno posebnog dijela nekretnine će se uspostaviti na određenom suvlasničkom dijelu ako iz zahtjeva suvlasnik nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. Dakle, pretpostavke za utvrđenje suvlasničkog dijela pripadajućeg zemljišta propisane su odredbama Zakona o vlasništvu. Nije sporno da je objekt – kuća na predmetnoj nekretnini etažirana i da su određeni suvlasnički dijelovi, što suvlasnici nisu učinili i sa propadajućim dijelom zemljišta na k. č. br. [katastarska čestica].

9. Iz iskaza stranaka u ovom postupku kao nesporno proizlazi da je I. tuženi sagradio o svom trošku sve nadogradnje čije uklanjanje predlaže tužitelj u ovom postupku. Tužitelj i tuženik nisu dostavili sudu do zaključenja glavne rasprave tzv. Sporazum ili utanačenje koji su navodno potpisali kod javnog bilježnika 2012. godine a vezano uz korištenje dvorišnog dijela predmetne nekretnine. Tuženik se osnovano poziva na činjenicu da je tužitelj ukoliko je smatrao da je tuženik vršio građenje bez dozvole ili projekta na suvlasničkom dijelu nekretnine trebao podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji koja bi o tome izdala rješenje te u provedenom postupku naredila poduzimanje potrebnih mjera za uklanjanje. Prema odredbi čl. 2 naputka o načinu rada građevinske inspekcije (NN 46/2020) inspekcijski nadzor provodi građevinski inspektor u smislu zakona i to za vrijeme građenja građevina, uporabe građevina, njihovog održavanja, provedbe stručnog nadzora građenje za koje je potreban akt za građenje kao građevinska ili dozvola za izvođenje radova koji se grade odnosno izvode bez te dozvole te poduzimanje mjera u slučajevima nezakonitog građenja, uključujući poslove izvršenja inspekcijskog rješenja putem treće osobe. Prema čl. 5 tog NN naputka o obavljenom nadzoru inspektor sastavlja zapisnik.

10. Prema odredbi čl. 219. st. 1 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP), svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima predlaže svoj zahtjev ili kojima pobijan navode i dokaze protivnika. Tužitelj do zaključenja glavne rasprave nije sudu dostavio dokaz u kojem se sukladno pozitivnim zakonskim propisima obratio građevinskoj inspekciji iz razloga što je tuženik vršio predmetne gradnje i nadogradnje. Teret dokaza u ovom predmetu je na strani tužitelja te ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postupanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretnu dokazivanja sukladno odredbi čl. 221a ZPP-a. Slijedom navedenog sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te je odlučio kao u izreci presude pod I.

11. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i odredbi čl. 155 ZPP, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja i tuženika po punomoćniku odvjetniku prema OT, VPS te uspjehu tužitelja i I i II tuženika u sporu.

12. Sud je tuženicima priznao trošak na sastav odgovora na tužbu 8/1 75 bodova, za zastupanje na ročištu 4.4.2022. 9/2 37,5 bodova, za zastupanje na ročištu 4.10.2022, 12.6.2024. i 23.10.2024. 9/1 po 75 bodova, što ukupno iznosi 337,5 bodova ili 675,00 eura koje treba uvećati za 25% PDV ili 168,75 eura te prema tbr 42 10% za zastupanje više osoba ili 67,5 eura, pa je sud I i II tuženiku priznao trošak u ukupnom iznosu od 911,25 eura. Sud je tuženicima priznao kamatu na parnični trošak prema odredbi čl. 30 Ovršnog zakona, te je odlučeno kao u izreci pod II.

U Zagrebu, 15. siječnja 2025. godine

Sudac:

Irena Šafar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo na žalbu u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. I i II tuženika