REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1680/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Čuturić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, dana 15. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],, iznos od 1.500,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 2. kolovoza 2023. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2023. određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 2.428,30 eura sa zateznim kamatama koje teku od 15. siječnja 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 27. veljače 2023. stradao u prometnoj nezgodi kao putnik osobnog vozila na koje je naletjelo vozilo kojim je upravljao osiguranik tuženika, čime je tužitelju nastala imovinska šteta u vidu tuđe pomoći i njege te neimovinska šteta zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 3.500,00 eura. Ističe kako se tuženiku prethodno obratio s odštetnim zahtjevom te da mu je tuženik u mirnom postupku izvršio uplatu nespornog dijela imovinske i neimovinske štete u iznosu 2.000,00 eura, slijedom čega konačno na ime pretrpljene štete potražuje naknadu u visini 1.500,00 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja, činjenicu da tužitelj ima status putnika kao i pasivnu legitimaciju. Osporava visinu štete preko isplaćenog iznosa i zatražene zatezne kamate te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu II. PPP Zagreb od 27. veljače 2023. (listovi 5-6), medicinsku dokumentaciju (listovi 7-18, 36, 40-44), Odštetni zahtjev od 26. travnja 2023. (list 20) te je provedeno medicinsko vještačenje po vještacima dr. Danijelu Rajačiću i dr. Goranu Arbanasu (listovi 49-73, 87-88 spisa). Sud nije izveo dokaz saslušanjem tužitelja s obzirom da okolnosti na koje je predloženo njegovo saslušanje među strankama nisu sporne. Sud nije izveo ni dokaz financijskim vještačenjem iz razloga ekonomičnosti postupka.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev tužitelja na naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege te neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 1.500,00 eura, a koja šteta je nastala u prometnoj nezgodi 27. veljače 2023.

6. U konkretnom je predmetu sporna je osnova i visina imovinske i neimovinske štete koju tužitelj potražuje i to preko isplaćenog iznosa od 2.000,00 eura.

7. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem te izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu.

7.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Danijela Rajačića proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju 27. veljače 2023. prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji zadobio trzajnu ozljedu vratne kralježnice II stupnja(QTF) QTF). Liječen je konzervativno cervikalnom imobilizacijom i medikamentoznom terapijom te je u kasnijem tretmanu uredno kontroliran po fizijatru i neurologu. Postraumatske somatske tegobe evidentirane su priloženim nalazima, zbog kojih je u daljnjem tijeku liječenja ordinirana prolongirana fizikalna terapija, ukupno 30 rehabilitacijskih postupaka (fizioterapijski karton na str. spisa 16/42). Liječenje ozljede po predmetnom događaju završeno je 1.8.2023. Pregledom medicinske dokumentacije ZK, nisu evidentirane druge prethodne bolesti i stanja narušenog zdravlja koje bi mogle imati utjecaj na nastanak i posljedice ozljede u predmetnom štetnom događaju. Zadobivene ozljede mogle su rezultirati bolovima jačeg intenziteta sumacijski tijekom 2 dana u neposrednoj akutnoj fazi po ozljedi, bolovima srednjeg intenziteta sumacijski tijekom 6 dana, te u subakutnoj fazi ozljede bolovima blažeg intenziteta sumacijski tijekom 50 dana, vezano uz postupno povećanje tjelesne aktivnosti i razgibavanje rigidne vratne muskulature. Bolovi povremenog karaktera ulaze u brojčani iskaz trajnog umanjenja životnih aktivnosti. Sa strane kirurga, ocjena smanjenih životnih aktivnosti temelji se na zaostalim trajnim posljedicama ozljede QTF gr. II, sukladno medicinskoj dokumentaciji i pregledu tužitelja. Klinička procjena uvažava prethodno medicinsko stanje i individualne karakteristike tužitelja. Bolovi povremenog karaktera ulaze u brojčani iskaz trajnog umanjenja životnih aktivnosti. Smanjenje životne i radne aktivnosti zbog ograničenja sagitalne i rotacijske pokretljivosti vrata uz povremene bolove, manifestira se u dodatnom naporu pri svakodnevnim aktivnostima koje zahtijevaju promjenu položaja vrata osobito terminalnih kretnji (primjerice tijekom sudjelovanja u prometu), naprezanju vratne muskulature (primjerice dizanja tereta, dulji rad u nefiziološkom položaju glave), te na radnje vezane uz obavljanje profesionalnih aktivnosti ovisno o intenzitetu i učestalosti istih. Navedene trajne posljedice u vidu dijelom reducirane pokretljivosti vratne kralježnice posljedično ozljedi mekotkivnih struktura vrata, umanjile su životnu i radnu sposobnost tužitelja za 3 % u kojem obimu mora ulagati pojačane napore u daljnjem životu. Nakon pretrpljenog traumatskog događaja, za obavljanje svakodnevnih primjerenih obaveza (npr. uobičajeni kućanski poslovi, pomoć pri pribavi hrane, vožnja, osobna higijena te slične svakodnevne radnje) tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u opsegu od 2 sata dnevno tijekom 15 dana, a potom od jednog sata dnevno tijekom daljnjih 15 dana.

7.2. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Gorana Arbanasa u bitnome proizlazi da je tužitelj povodom štetnog događaja pretrpio primarni kratkotrajni strah od jedne minute, sekundarni strah jakog intenziteta, koji traje do obrade ozljeda i smirivanja simptoma, u konkretnom slučaju oko četiri sata. Sekundarni strah srednjeg intenziteta, koji je trajao pet dana, dok je strah slabog intenziteta prisutan i nadalje kroz sedam tjedana. Navodi kako sa psihijatrijske strane nema trajnih posljedica.

8. Tužitelj nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka dok je tuženik prigovorio istima, slijedom čega su vještaci usmeno saslušani na ročištu 4. prosinca 2024. Vještak dr. Rajačić je u bitnome naveo kako u potpunosti ustraje pri mišljenju od 18. travnja 2024. Procjena boli vršena je objektivno prema intenzitetu ozljede, uvidom u medicinsku dokumentaciju, pregledom tužitelja te prema kliničkom iskustvu. U skladu s intenzitetom ozljeda provedeno je dugotrajno medicinsko praćenje te prolongirana fizikalna terapija u svrhu redukcije posttraumatske boli. Vještak dr. Arbanas je u odnosu na prigovore tuženika vezano uz ocjenu slabog straha, odgovorio da je po definiciji slabi strah onaj koji se odnosi na iščekivanje oko ishoda liječenja i traje dok od se osoba boji za posljedice svoga stanja ili do trenutka kada je uspostavljeno kronificirano trajno stanje. Uvidom u medicinsku dokumentaciju vidljivo je da se jasno opisuju psihološki simptomi koje bismo mogli podvesti pod dijagnozu poremećaja prilagodbe pa tako liječnik obiteljske medicine, početkom ožujka, navodi da se tužitelj osjeća uznemireno, potišteno, sanja događaje zbog djece i u terapiji mu daje Normabel i Sanval, a koji lijekovi su sedativi i hipnotik koji se upravo propisuju kod stanja psihičke uznemirenosti. Simptomi tužitelja su se nakon toga umanjili ali su u blažem obliku i dalje ostali prisutni, što je vidljivo iz nalaza neurologa od 25. travnja 2023. u kojem se bilježi da tužitelj i dalje ima češće trzajeve a osobito ako je napet ili je prethodila loše prospavana noć te da i dalje na pregledu ruminira o sudaru iz 2. mjeseca. Iz ovog proizlazi da je strah slabog intenziteta svakako morao trajati duže od 21 dan kako to predlaže tuženik, a iz prigovora je nejasno kako je došao do procjene od 21 dana.

9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka budući da su sačinjeni jasno i obrazloženo, nisu u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te su u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Slijedom navedenog sud zaključuje da je tužitelj u prometnoj nezgodi pretrpio ozljede koje su dovele do povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje te do imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege.

10. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove i strah) kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da su prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju uslijed predmetnog štetnog događaja, s kirurške strane, zaostale trajne posljedice (3 %) zbog kojih trpi duševne boli, ovaj sud smatra da tužitelju za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 3.320,00 eura.

12. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

13. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iz nalaza i mišljenja medicinskih vještaka, kao i iz iskaza tužitelja, proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć nakon u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri pribavi hrane, vožnja, osobna higijena te slične svakodnevne radnje. Stoga sud smatra osnovanim zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege u iznosu od 180,00 eura, čija je visina naknade određena sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP-a pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 4,00 eura za cijelo utuženo razdoblje.

14. Navedene je iznose valjalo umanjiti za nesporno isplaćeni iznos na ime naknade štete u visini 2.000,00 eura, stoga je ukupno tužitelju dosuđen iznos od 1.500,00 eura.

15. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske i neimovinske štete tužiteljici pripadaju i zatezne kamate tekuće od 2. kolovoza 2023., odnosno završetka liječenja, do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23). Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a. U odnosu na tijek zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu valja reći da se i u konkretnom slučaju ima primijeniti odredba čl. 12. st. 4. ZOOP-a, kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, tužiteljici kod primjene odredbi čl. 12. ZOOP-a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju, a pritom nije od značaja što je dio naknade štete isplaćen nakon podnošenja zahtjeva tuženiku, jer tužiteljici pripada na preostali iznos neisplaćene naknade štete zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno u konkretnom slučaju od dana završetka liječenja. (Tako i VSRH u odluci broj Rev- 660/21 od 14. rujna 2021.).

16. U skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a tužitelj ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu održanom 4. prosinca 2024., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav odštetnog zahtjeva iznos od 200,00 eura, za sastav tužbe iznos od 200,00 eura, podneska od 15. prosinca 2023., 23. svibnja 2024. i 13. lipnja 2024., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje po punomoćniku na ročištima 8. ožujka 2023. i 4. prosinca 2024., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), te trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9.3.Tarife) ukupno 1.500,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 1.875,00 eura. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18) tužitelj ima pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 26,55 eura, te na presudu u iznosu od 53,09 eura, kao i trošak predujma za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u iznosu 473,66 eura. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo dosuditi parnični trošak u iznosu 2.428,30 eura.

16.1. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podnesaka od 5. i 8. ožujka 2024. jer u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave.

17. Slijedom navedenog, a u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 2.428,30 eura, zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, prema stopi sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točki II. izreke.

U Zagrebu, 15. siječnja 2025.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužiteljica po pun.

- tuženik po pun.