Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
S p l i t
Pr-2182/2022-27
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ČC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Zračne luke Split d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 83462362655, kojeg zastupa punomoćnik MC, radnik tuženika, radi naknade štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene dana 2. prosinca 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dne 15. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev, a koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici na ime neimovinske štete ukupan iznos od 3.557,00 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici na ime tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 159,27 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak uvećan za zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."
II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 20,90 eura.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je dana 28. rujna 2022. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi se navodi kako se tužiteljica dana 21. rujna 2020.g. ozlijedila prilikom obavljanja rada kod tuženika u radnoj zoni zračne luke Zračna Luka Split d.o.o. u [adresa], kada je tijekom svoje smjene išla baciti smeće pri čemu je pala. U prethodno opisanoj nezgodi tužiteljica je zadobila stanovite tjelesne ozljede što je vidljivo iz medicinske dokumentacije priložene zahtjevu. Kako tuženik u vrijeme nastanka nezgode nije bio osiguran kod nijednog osiguravajućeg društva za slučaj ozljede na radu, te je otklonio svoju odgovornost i odbio isplatiti tužiteljici iznos naknade štete to predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici na ime neimovinske štete ukupan iznos od 26.800,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate, a na ime tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 1.200,00 kuna uvećan za zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate.
2. U odgovoru na tužbu od 30. prosinca 2022. tuženik se usprotivio tužbi u cijelosti. Navodi kako je tužiteljica kod tuženika bila u radnom odnosu od 9. veljače 1995. do odlaska u starosnu mirovinu 20. veljače 2022., prvotno zaposlena na radnom mjestu čistačica, a od 1. lipnja 2014. pa do umirovljenja na radnom mjestu predradnik čistačica, sa sljedećim opisom poslova: organizira i kontrolira rad čistačica u smjeni; obavlja poslove čišćenja objekata Zračne luke i unutrašnjosti zrakoplova; rukuje strojevima za čišćenje i vrši njihovo tekuće održavanje, te da je bila obučena za rad na siguran način na tom radnom mjestu i posjedovala i sve druge certifikate bitne za predmetno radno mjesto, a bila je opremljena i odgovarajućom zaštitnom opremom. Navodi kako je neprijeporno da je tužiteljica doživjela nezgodu u tijeku radnog vremena, međutim, u tužbi kao i u priloženim ispravama se pogrešno navodi da se nezgoda dogodila 21. rujna 2020., a iz navoda u tužbi te dosadašnjih oprečnih izjava tužiteljice i njezinog punomoćnika, nejasan je način na koji se nezgoda dogodila. Predlaže sudu tužbu kao neosnovanu odbiti, a tužiteljicu obvezati nadoknaditi parnične troškove tuženiku.
3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom očitovanja o zahtjevu za naknadu štete od 28. travnja 2022., medicinske dokumentacije za tužiteljicu, zapisnika o provjeri osposobljenosti za rad na siguran način, dopune procjene rizika, ispisa iz sustava Galiot CLS za tužiteljicu, tablice o preuzetoj opremi s potpisom tužiteljice, kartice zaduženja za tužiteljicu, ispisa iz sustava za vođenje evidencije o radnom vremenu (prikaz događaja i fizička prisutnost), prijave o ozljedi na radu uz izjavu tužiteljice, prometne dozvole broj [broj prometne dozvole],, zapisnika o ispitivanju radne opreme, korisničkog priručnika podiznog uređaja Euro Delta 321 Basic, upute za rad uređaja Faun Rotopress 516 E, ponude Č. od 27. listopada 2021., izjave o namirenju od 27. listopada 2021., zahtjeva za naknadu štete od 22. travnja 2022., police osiguranja nezgode br. 01 0005909 od 14. siječnja 2020., univerzalnog naloga za plaćanje od 28. listopada 2021., ,medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Miru Jurinoviću, spec. neurokirurg, dr. IC, spec. ortoped i dr. Nikoli Sikirici, spec. psihijatar, saslušanjem svjedoka ZC, PC, ČCM, DC, te saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.
4. Neprijeporno je između parničnih stranaka:
-da je tužiteljica bila zaposlenica tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 9. veljače 1995. do 31.svibnja 2014. na radnom mjestu čistačica, a od 1.lipnja 2014. pa sve do odlaska u starosnu mirovinu 20. veljače 2022. na radnom mjestu predradnik čistačica,
- da je dana 21. rujna 2020. za vrijeme radnog vremena i na radnom mjestu doživjela ozljedu na radu,
- da je tuženik osposobio tužiteljicu za rad na siguran način za obavljanje poslova čistačice,
- da je od strane osiguravajućeg društva Č., Podružnica Hrvatska isplaćen tužiteljici iznos od 6.900,00 kn na ime trajnog invaliditeta od 3 % prema točki 123. ugovorenih Tablica invaliditeta.
5. Prijeporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.
6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev neosnovanim.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske štete nastale joj dana 21. rujna 2020. prilikom obavljanja radnih zadataka i to kada je otišla baciti smeće izvan zgrade u kamion, mačka iz kamiona je izletjela, udarila ju u glavu i bacila na pod pri čemu se ozlijedila.
8. Članak 111. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19; dalje u tekstu: ZR) govori o odgovornosti poslodavca za štetu uzrokovanu radniku i to na način da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
9. Prema članku 3. stavak 1. točka 13. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broje: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18; dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.
9.1. Nadalje, ZZR propisuje u članku 25. stavak 1. da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti.
9.2. U članku 25. stavak 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.
10. Dakle, odgovornost tuženika za štetu procjenjuje se po pravilima odgovornosti po principu uzročnosti, koje odgovornosti se tuženik kao poslodavac u smislu članka 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) može osloboditi ako dokaže da šteta potječe uslijed radnji i djelovanja treće osobe, krivnje samog radnika, koju on nije mogao predvidjeti, ni izbjeći, a niti otkloniti ili, pak, više sile.
11. Na okolnost načina nastanka predmetne nezgode u postupku su saslušani svjedoci, te tužiteljica u svojstvu parnične stranke.
12. Tužiteljica u svom stranačkom iskazu navodi kako je u večernjim satima dotičnog dana dok su kolegice otišle u putničku zgradu sređivati prostore, ona ostala srediti njihove zajedničke prostorije (skupiti smeće i dr.) i kada je skupila smeće isto je otišla baciti. Došla je do kamiona za smeće, koji kamion je smješten između transporta i cargo službe, što se nalazi izvan zgrade, te je smeće bacila u kamion kada ju je bočno u glavu udarila mačka koja je izletjela iz kamiona i bacila ju na pod, te je pala na lijevu ruku, a to je sve za nju bilo iznenadno.
13. Svjedokinja ZC u svom iskazu navodi kako ju je tužiteljica zvala govoreći kako je išla baciti smeće i da je mačka skočila na nju od čega je pala, te da ju je doveo kolega DC u njihove prostorije. Pogledala joj je glavu, vidjela malu ogrebotinu, ništa strašno, ali joj je ruka počela otjecati i boljela ju je. Još su malo boravile u zgradi, a onda su išle kući. Kada se tužiteljici dogodila nezgoda bila je noć, s time da ne zna koliko sati je bilo.
14. Svjedok PC, koordinator održavanja, a pod njegovom službom je i služba čišćenja, u svom iskazu navodi kako nezgodu koja se tužiteljici dogodila u večernjim satima nije vidio, ali mu je sutradan tužiteljica javila da joj se dogodila ozljeda na radu. Ističe kako otpad u Zračnoj luci skupljaju čistačice, te da postoje dva načina iznošenja otpada do kontejnera i to da se otpad s međunarodnih prostora spusti u crnim kesama uz rub stajanke , a manipulant grupovođa ga pokupi svojim kolicima i doveze u kontejner ili pak da čistačice te crne kese nose i bacaju u prostor predviđen za odlaganje otpada (kontejneri ili koševi), onda smeće iz kontejnera kada se napuni manipulant grupovođa prazni po propisanoj proceduri u samo vozilo smećare.
15. Iz iskaza svjedokinje ČCM, referent Zaštite na radu, proizlazi da je po tužiteljičinoj izjavi ispunila i popunila prijavu o ozljedi na radu, a njezina izjava je bila da kada je išla baciti vreće smeća u kamion iskočila je mačka koja ju je udarila u glavu od čega je ona pala na ruku i tako je došlo do ozljede.
16. Svjedok DC, koji kod tuženika radi na radnom mjestu voditelj manipulant, u svom iskazu navodi, kako se njihove prostorije nalaze blizu prostora gdje se nalaze kontejneri i njihov kamion za odvoz smeća, te da je sjedio vani za stolom i čitao nešto na mobitelu. Vidio je tužiteljicu kada je izašla vani i nosila crne kese u ruci, jer je prošla ispred njega s tim kesama, da bi odjednom čuo zapomaganje i jauke. Tužiteljica se digla i krenula put njega, a u istom momentu i on je krenuo u susret njoj. Posjeo ju je na stolicu, zadržali su se tu 5-6 min. dok je došla k sebi, bila je uzbuđena i prepadnuta i onda ju je otpratio do njezinih prostorija.
17. Naime, poslodavac odgovara za štetu radniku koja mu je nastala u svezi s radom po pravilima objektivne odgovornosti, a pri čemu je teret dokaza ispunjenja pretpostavki za oslobađanje ili umanjenje odgovornosti na temelju članka 25. stavak 2. ZZR na poslodavcu, odnosno poslodavac može biti oslobođen odgovornosti za štetu radniku ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika.
18. Namjera je oblik krivnje koji se određuje subjektivno i postoji kad je radnik svjestan da će svojom radnjom ili propuštanjem izazvati štetu, odnosno kad radnik želi i uzrok, a krajnja nepažnja postoji kad se radnik ponaša onako kako se ne bi ponašao prosječno pažljiv radnik. Uz navedeno poslodavac mora dokazati i kumulativni uvjet za oslobađanje od odgovornosti da na te okolnosti nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
19. U konkretnom slučaju, tužiteljica je u noćnim satima, pri kraju radnog vremena, skupila otpad u vreće i te vreće otpada bacila u kamion za prijevoz otpada parkiran na stajanci Zračne luke Split (stajanci su prostor gdje su parkirani zrakoplovi) koji kamion je namijenjen za rotopresiranje i pražnjenje kontejnera u uređaj u samom vozilu, hidraulička pređa digne kontejner i iskrca u kamion, a manipulant grupovođa ili fekalista obučen je za taj posao, a kako proizlazi i iz iskaza svjedoka PC, i uz koji kamion se nalaze dva kontejnera za odlaganje otpada, zadobila ozljede na način da je, kako proizlazi i iz njezinog iskaza, jer svjedoka same nezgode nema (svjedoci ZC, DC, ČCM, PC nezgodu tužiteljice nisu vidjeli, već o istoj imaju saznanja od same tužiteljice) prilikom bacanja vreća otpada u kamion iz kamiona iskočila mačka, udarila ju bočno u glavu i bacila na pod i pri tome je pala na lijevu ruku i ozlijedila se. Tužiteljica je, dakle ozljede zadobila u prostoru Zračne luke Split na mjestu gdje je parkiran kamion za prijevoz otpada i uz njega dva kontejnera za otpad, dakle na mjestu gdje tužiteljica obavlja svoj posao.
19.1. Naime, čistačice su, pored grupovođe, zadužene da skupljaju otpad i isti u crnim kesama nose i bacaju u prostor predviđen za odlaganje otpada bilo to kontejner ili koševi, kako proizlazi iz iskaza svjedoka PC. Međutim, tužiteljica je vreće otpada skupila i iznijela izvan zgrade ubacivši iste u kamion, koji nije predviđen za odlaganje otpada jer za to postoje kontejneri ili koševi, već služi za prijevoz otpada, kada ju je izletjevši iz kamiona mačka udarila u glavu i bacila na pod. Po ocjeni ovog suda ta okolnost sama po sebi nije dovoljna za zaključak da se radi o ozljedi na radu i u svezi s radom, već je potrebno da bude ostvarena uzročno - posljedična veza između zadobivene ozljede i postupka rada, a što ovdje nije slučaj.
19.2. Tužiteljica je ozljedu zadobila od mačke prilikom odlaganja vreća otpada u kamion, kako je sama iskazala, a koji kamion marke Man, broj šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], s nadgradnjom radne opreme marke Faun, tipa Rotopress 516E, tvornički broj [tvornički broj] je vlasništvo tuženika i zadovoljavao je sve propisane uvjete i pravila zaštite na radu (kako što proizlazi i iz zapisnika o ispitivanju radne opreme priloženog u spis od strane tuženika na str. 413/414-532 spisa) nije predviđen za odlaganje otpada, već za prijevoz otpada, a za odlaganje otpada je predviđen kontejner. Ovaj smatra da je bez osnova pozivanje tužiteljice na odgovornost tuženika zbog toga što njegova služba sigurnosti nije onemogućavala pristup mačkama u prostor Zračne luke (tužiteljica navodi kako je služba vatrogasaca uklanjala mačke, jer su ona potencijalna opasnost da uđu u motor, kao i ptice i ostale leteće životinje, jer je to štićeni prostor), još k tome tvrdeći kako u štićenom prostoru postoje "tećice" kojim zaštitari hrane mačke (što proizlazi samo iz iskaza tužiteljice). Dakle, ne može se tvrditi da je služba sigurnosti (ovdje kako tužiteljica ističe služba vatrogasaca) dozvolila da mačke ulaze u prostor Zračne luke ili pak da je bila dužna spriječiti ulazak mačkama u prostor Zračne luke.
19.3. Naime, da bi se moglo govoriti o šteti na radu, odnosno u svezi s radom u ovom slučaju morala bi postojati uzročna veza između ozljede koju je zadobila tužiteljica i tuženikove djelatnosti. Šteta odnosno ozljede bi morale biti posljedica tehnološkog postupka, odnosno propusta zaštite na radu, kao zasebnog dijela tehnološkog postupka, a koju zaštitu je dužan provesti tuženik. U ovom slučaju veza između ozljede i radnog postupka se nalazi samo u činjenici da se ona dogodila na radnom mjestu, odnosno u prostoru Zračne luke, a ta okolnost nije dovoljna za osnovan zaključak o odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Šteta je tužiteljici nastala iz uzroka na koji tuženik nije mogao utjecati (izlijetanje mačke iz kamiona), to onda ne postoji odgovornost tuženika za naknadu te štete tužiteljici.
20. Slijedom prednjeg, valjalo je tužbeni zahtjev za naknadom štete (neimovinske u iznosu od 3.557,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate, te imovinske na ime tuđe njege i pomoći u iznosu od 159,27 eura s pripadajućim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate) odbiti i odlučiti kao u točki I izreke presude.
21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 25/13 i 89/14, 80/19 i 114/22; drugdje u tekstu ZPP-a), te je tuženiku koji je u cijelosti uspio u sporu priznat trošak u iznosu od 20,90 eura, a na ime sudske pristojbe odgovora na tužbu (točka II. izreke presude).
U Splitu 15. siječnja 2025.
S u t k i n j a
Katica Bojčić Vidović
NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka.
DNA:
- pun. tužiteljice
- tuženiku