REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-939/2021-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataliji Horvatić, u pravnoj stvari tužitelja VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Azimiru Ceriću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 12. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 15. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, da u roku od 15 dana tužitelju VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, isplati iznos od 1.990,84 eura (tisućudevetstodevedeset eura i osamdesetčetiri centa) sa zateznim kamatama počev od 7. studenog 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, da u roku od 15 dana tužitelju VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak u iznosu od 2.430,09 eura (dvijetisućečetristotrideset eura i devet centi) sa zateznim kamatama počev od 15. siječnja 2024. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe koju je tužitelj izvršio podneskom od 17. srpnja 2020.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 23. srpnja 2017. u Zagrebu stradao u prometnoj nezgodi, a koju je prouzročilo nepoznato vozilo koje je iz suprotnog smjera naletjelo na vozilo tužitelja. Pretrpio je ozljede pa potražuje naknadu štete u iznosu od 2.654,45 eura (663,61 eura s osnova fizičkih boli, 531,00 eura s osnova pretrpljenog straha, 1.327,22 eura s osnova smanjenja životnih aktivnosti te 132,72 eura na ime tuđe pomoći i njege). Navedeni iznos potražuje sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva, 07. studenog 2017. pa do isplate, kao i trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio pasivnu legitimaciju i odgovornost, te osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Smatra da zadobivene ozljede nisu ostavile trajne posljedice po zdravlje tužitelja niti je došlo do povrede prava osobnosti koja bi opravdavala postavljeni tužbeni zahtjev. Ističe da se tužitelj liječniku javio tri dana nakon nesreće, a ima i izražene degenerativne promjene. I prije predmetnog štetnog događaja sudjelovao je u prometnoj nezgodi. Osporava tijek zatezne kamate, predlaže odbiti tuženi zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka uvećan za zateznu kamatu od presuđenja do isplate.

Podneskom od 14. veljače 2019. tuženik je naveo da mijenja odgovor na tužbu na način da priznaje pasivnu legitimaciju, štetni događaj i odgovornost za štetu i štetni događaj, ali ostaje kod osporavanja osnova i visine tužbenog zahtjeva.

3. Podneskom predanim na ročištu 17. srpnja 2020., tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev. S osnova naknade štete, potražuje iznos od 3.185,35 eura i to s osnova neimovinske štete potražuje iznos od 2.986,26 eura, a s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu 199,08 eura.

Kako je preinaka izvršena nakon medicinskog vještačenja u predmetu, to je sud istu dopustio obzirom je ista izvršena upravo nakon provedenog vještačenja te jer je istu ocijenio kao svrsishodnu za konačno rješenje odnosa među strankama, pa je odlučeno kao u izreci rješenja.

4. Nadalje, tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave i to odštetni zahtjev (list 4-6 spisa), medicinska dokumentacija (list 7-19 spisa), dokumentacija (list 30-88, 104-109 spisa), zapisnik o očevidu (list 96-99 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku dr. Jakši Filipoviću Čuguri (list 118-119 spisa), pročitan je zdravstveni karton (list 129-204 spisa) i dopunsko očitovanje vještaka (list 207 spisa).

5. Dana 10. rujna 2020. prvostupanjski sud je donio presudu prema končano postavljenom tužbenom zahtjevu od 17. srpnja 2020., te je pod točkom I. izreke tuženiku naloženo isplatiti iznos od 1.990,84 eura sa pripadajućim kamatama, počev od dana odštetnog zahtjeva, a pod točkom II. izreke odbijen je tužbeni zahtjev preko dosuđenog dijela, a pod točkom III. izreke odlučeno je o parničnom trošku, sa pripadajućim zateznim kamatama.

Presudom Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž-1352/2020 od 24. ožujka 2021., ukinuta je prvostupanjska presuda u točkama I. i III. izreke i predmet je vraćen na ponovni postupak.

6. Kako je tijekom postupka došlo do izmjene raspravnog suca sud je na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 12. prosinca 2024., uz prethodnu suglasnost stranaka, dokazni postupak obnovio čitanjem spisa i priležeće dokumentacije, a u smislu odredbe čl. 315. st. 3. ZPP-a.

7. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP-a), a na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Predmet spora u ovom predmetu je naknada štete (neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege) koju je tužitelj pretrpio zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 23. srpnja 2017.

9. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika.

10. Sporna je međutim osnov i visina štete, kao i tijek zateznih kamata.

11. Radi utvrđivanja štete, njezinog opsega i okolnosti koje utječu na opravdanost naknade štete, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr.sc. Jakši Filipoviću-Čugura koji je izvršio uvid u cjelokupni spis i dostavljenu medicinsku dokumentaciju te je detaljno opisao tijek liječenja tužitelja.

U Nalazu i mišljenju od 8. srpnja 2019. vještak dr.sc. Jakša Filipović-Čugura je naveo da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio trzajnu povredu vrata te je mišljenja da su se navedene ozljede mogle dogoditi u predmetnoj dinamici ozljeđivanja što predstavlja uzročno-posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Sukladno nalazu i mišljenju, kod tužitelja su zaostale trajne posljedice nakon zadobivenih ozljeda i provedenog liječenja, te je smanjenje njegove životne aktivnosti ocijenjeno s 2 %.

Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta, u trajanju 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 35 dana.

Primarni strah bio je intenzivan i kratkotrajan, u trenutku štetnog događaja. Sekundarni strah jačeg intenziteta trpio je 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, a kasni strah 30 dana.

Tuđa pomoć tužitelju je bila potrebna 2 sata dnevno kroz 25 dana.

12. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka jer vještak nije izvršio uvid u zdravstveni karton tužitelja i jer je tužitelj i prije predmetnog štetnog događaja sudjelovao u prometnoj nezgodi, kao i činjenicu da je tužitelj liječniku otišao tek tri dana nakon štetnog događaja.

Nakon izvršenog uvida u zdravstveni karton tužitelja, vještak je ostao kod danog nalaza i mišljenja iz razloga jer u kartonu opisana ranija ozljeda zadobivena udarcem automobila te je naveo da javljanje na pregled tri dana po prometnoj nezgodi ne predstavlja negaciju uzročno-posljedične veze.

Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, ocijenivši isto stručnim i jasno obrazloženim. Vještak je i nakon uvida u zdravstveni karton tužitelja ostao pri nalazu i mišljenju, jasno istaknuvši da se u predmetnom slučaju radi o lakoj tjelesnoj ozljedi pa javljanje na pregled tri dana nakon događaja ne predstavlja negaciju uzročno- posljedične veze. Također citirao i je i navod zdravstvenog kartona u kojem je navedeno da je tužitelj ranije sudjelovao u prometnoj nezgodi u kojoj je zadobio prijelome. Dakle, vještak je imao saznanja o ranijem ozljeđivanju tužitelja, a koju činjenicu je uzeo u obzir prilikom ocjene povrede prava osobnosti te je u potpunosti ostao kod danog nalaza i mišljenja.

Tuženik je na ročištu 17. srpnja 2020. ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje vještaka bez da je obrazložio razloge za isto. Također predložio je provesti novo medicinsko vještačenje, a koji je prijedlog sud ocijenio paušalnim te ga je kao takvog i odbio, ocijenivši da je navedeni prijedlog usmjeren na odugovlačenje već ionako dugotrajnog postupka.

13. Radi utvrđivanja dinamike prometne nezgode i uzročno posljedične veze između štetnog događaja i nastalih ozljeda, provedeno je kombinirano prometno sudsko-medicinsko vještačenje po vještacima dipl. ing. Peri Todoroviću i dr. ĐA.

U Nalazu i mišljenju od 28. veljače 2024. vještak dipl. ing. Pero Todorović naveo je da je primarni kontakt u sudaru uspostavljen između prednjeg lijevog vrha nepoznatog vozila i prednjeg dijela lijevog boka vozila tužitelja. Najveće deformacije na vozilu tužitelja su izražene u završnom dijelu lijevog boka, da je u trenutku sudara vozilo tužitelja bilo izloženo promjeni brzine od 12 km/h te da je tužitelj imao tendenciju pomaka tijelom ravno naprijed i u lijevu stranu.

Nadalje, u Nalazu i mišljenju od 9. kolovoza 2024. vještak dr. D. Mayer je naveo da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog vozila na čiji lijevi bok je naletjelo ususret nailazeće nepoznato vozilo. Pri utvrđenoj dinamici odigravanja predmetne prometne nesreće i uz utvrđenu promjenu brzine vozila, došlo je do trzajnog pokreta tijela tužitelja s tendencijom prisilnog polijetanja prema naprijed i ulijevo u kojemu je on mogao zadobiti istegnuće vrata (trzajnu ozljedu) uz preduvjet od ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice. Naime, njegovo je tijelo tijekom sudara bilo izloženo biomehaničkim uvjetima i opterećenju čiji je intenzitet, uz spomenuti preduvjet, bio dostatan za nastanak ove ozljede. Spomenuti preduvjet je ispunjen podatkom iz zdravstvenog kartona o epizodi cervikobrahijalnog sindroma iz 2012. godine.

14. Na tako izrađeni nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovore, ali je tuženik na ročištu dana 12. prosinca 2024. ostao pri prigovoru u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva.

15. Stoga je sud prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka, kao stručne i objektivne jer su isti jasno obrazloženi, pregledni i razumljivi, izneseni na temelju relevantne prometne odnosno policijske dokumentacije te medicinske dokumentacije, kao i skladu sa ranije danim Nalazom i mišljenjem dr. Jakše Filipovića-Čugure.

16. Nadalje, odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO-a) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Temeljem čl. 1085. i 1095. u vezi s čl. 1046. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti kao i naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.

17. Imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje fizičkih bolova, pretrpljeni strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 2%, ali i sve osobitosti konkretnog slučaja, životnu dob tužitelja (rođen 1955. godine), zadobivenu ozljedu na ranije postojeću ozljedu, a posebice činjenice da se radi o povredi u vidu trajne redukcije kretnji vratne kralježnice, iako lakog stupnja ali uz napetu pvm i oba trapezijusa, sud je ocijenio da tužitelj temeljem čl. 1100. ZOO-a ima pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.858,34 eura.

18. Na temelju nalaza i mišljenja sudskih vještaka utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 50 sata, a među strankama nije sporno da su tužitelju potrebnu pomoć pružali članovi obitelji, dok u predloženu cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 2,65 eura po tužitelju, tuženik nije osporavao.

Slijedom navedenog, tužitelj po toj osnovi ima pravo na naknadu u traženom iznosu od 132,50 eura.

19. Stoga je tuženik dužan tužitelju isplatiti 1.990,84 eura s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu.

20. Nadalje, tužitelj ima pravo i na zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 29. st. 1. u svezi s čl. 1086. ZOO-a, te čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/15, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14), a koji se primjenjuje na predmetni slučaj, pa kako je tužitelj zateznu kamatu zatražio od dana primitka odštetnog zahtjeva po tuženiku (a koji datum kao datum primitka odštetnog zahtjeva tuženik nije sporio tijekom postupka) ista mu je tako i dosuđena.

21. Nadalje, odluka o naknadi parničnih troškova stranaka temelji se na čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. ZPP-a (uzevši u obzir već pravomoćno odbijeni dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.194,50 eura).

Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa).

Tužitelju je stoga priznat trošak odštetnog zahtjeva (Tbr. 28.), trošak sastava tužbe (Tbr. 7/1) i trošak sastava podnesaka od 7. veljače 2019., 15. ožujka 2019., 16. rujna 2019., 16. srpnja 2020. i 5. rujna 2024. (Tbr. 8/1) te trošak zastupanja na ročištima 3. svibnja 2019., 17. srpnja 2020., 30. rujna 2021. i 12. prosinca 2024. (Tbr. 9/1), svaka radnja u iznosu od 100 bodova, kao i trošak zastupanja na ročištu dana 12. veljače 2019. u iznosu od 50 bodova, (Tbr.9/3.), trošak sastava žalbe od 25. rujna 2020. u iznosu od 150 bodova, uvećano za pripadajući pdv, dakle ukupno iznos od 3.250,00 eura.

Ostale radnje nisu priznate jer su ocjenjene da nisu bile potrebne u smislu čl. 155. ZPP-a (podnesak od 24. svibnja 2019.).

Stoga, a budući je tužitelj uspio u sporu u pogledu osnove 100,00%, a visine s otprilike 62,50% svog zahtjeva, ukupni uspjeh tužitelja u sporu iznosi približno 81,25%. Kada se navedeni postotak umanji za uspjeh tuženika od približno 18,75%, razlika u uspjehu u korist tužitelja iznosi približno 62,50%, pa je stoga valjalo tužitelju priznati zahtjev za trošak u visini od 62,50% od priznatog, odnosno iznos od 2.031,25 eura.

Navedenom iznosu pridodan je trošak medicinskog vještačenja u visini od 172,54 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 73,00 eura i presudu od 10. rujna 2020. u iznosu od 78,30 eura i presudu od 15. siječnja 2025. u iznosu od 75,00 eura, što ukupno čini iznos od 2.430,09 eura.

U Zagrebu, 15. siječnja 2025.

Sutkinja:

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u četiri istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana objave presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku, uz Rj. o pristojbi na presudu

2. Tuženiku