Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4545/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Vlaste Feuš kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) ĆT pok. Ć iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) ŠT pok. Ć rođ. LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) ET pok. Ć rođ. LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 4) JT pok. Ć iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Ani Karari Čović, odvjetnici u Trogiru, Lucićeva 2, protiv tuženika pod 1) ZT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3) ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Merici Miše, odvjetnici u Trogiru, Mornarska 8, radi uspostave prijašnjeg stanja i zaštite prava vlasništva od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-6493/2015-78 od 12. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 15. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P-6493/2015-78 od 12. kolovoza 2024. pod točkama II. i III. izreke pa se o tome ovako odlučuje:
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1. Tuženicima se ubuduće zabranjuje svako uznemiravanje, sprječavanje ili onemogućavanje vlasništva i posjeda tužitelja na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , odnosno dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Nalazu i mišljenju izrađenom od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 01. 08. 2019. godine te Dopuni skice lista mjesta izrađenoj od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 30. listopada 2020. godine, prikazan i označen crvenom bojom kao Lik- EFGE- koji je na priloženoj skici lica mjesta obojan crvenom bojom, a koji Nalaz i mišljenje je sastavni dio ove presude.
2. Tuženicima se ubuduće zabranjuje svako uznemiravanje, sprječavanje ili onemogućavanje vlasništva i posjeda tužitelja na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , odnosno dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Nalazu i mišljenju izrađenom od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 01. 08. 2019. godine, te Dopuni skice lista mjesta izrađenoj od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 30. listopada 2020. godine, prikazan i označen žutom bojom kao lik –ABCDA koji je na priloženoj skici lista mjesta obojan žutom bojom, a koji Nalaz i mišljenje je sastavni dio ove presude."
II. Nalaže se tužiteljima da tuženicima plate iznos od 4.824,08 eura na ime naknade troškova postupka, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj P- 6493/2015 od 12. kolovoza 2024. presuđeno je:
" I. Odbija se precizirani tužbeni zahtjev u onom dijelu koji glasi:
„ 1. Nalaže se tuženicima da u roku od 30 dana i pod prijetnjom ovrhe s dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , odnosno dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uklone betonski potporni zid i to baš s onog dijela koji je u Nalazu i mišljenju izrađenom od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 01. 08. 2019. godine te Dopuni skice lista mjesta izrađenoj od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 30. listopada 2020. godine, prikazan i označen crvenom bojom kao Lik- EFGE- koji je na priloženoj skici lica mjesta obojan crvenom bojom što u naravi predstavlja dio betoniranog potpornog zida od nekretnine tuženika koji je položen na dijelu predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1 m2 što čini dio od 1/6621 dijela predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i isto dovedu u prvobitno stanje, a u protivnom ovlašteni su tužitelji da na teret tuženika izvrše navedene radnje uklanjanja.
2. Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe s dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uklone parking, i to baš sa onog dijela koji je u Nalazu i mišljenju izrađenom od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 01. 08. 2019. godine. te Dopuni skice lista mjesta izrađenoj od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 30. listopada 2020. godine, prikazan i označen žutom bojom kao lik –ABCDA koji je na priloženoj skici lista mjesta obojan žutom bojom što u naravi predstavlja betonirani dio predmetne katastarske čest. zem. [katastarska čestica] zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 30 m2 što čini dio od 30/6621 dijela predmetne katastarske čest. zem. [katastarska čestica] zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u protivnom ovlašteni su tužitelji da na teret tuženika izvrše navedene radnje uklanjanja.
3. Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe s dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uklone zemlju i posađene biljke i isto dovedu u prvobitno stanje, a u protivnom ovlašteni su tužitelji da na teret tuženika izvrše navedene radnje uklanjanja, te se tuženicima ubuduće zabranjuje takvo uznemiravanje, ili onemogućavanje vlasništva i posjeda tužitelja na naprijed navedenoj nekretnini."
II. Prihvaća se precizirani tužbeni zahtjev u onom dijelu kakav je postavljen:
„ 1. Tuženicima se ubuduće zabranjuje svako uznemiravanje, sprječavanje ili onemogućavanje vlasništva i posjeda tužitelja na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , odnosno dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Nalazu i mišljenju izrađenom od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 01. 08. 2019. godine te Dopuni skice lista mjesta izrađenoj od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 30. listopada 2020. godine, prikazan i označen crvenom bojom kao Lik- EFGE- koji je na priloženoj skici lica mjesta obojan crvenom bojom, a koji Nalaz i mišljenje je sastavni dio ove presude.
2. Tuženicima se ubuduće zabranjuje svako uznemiravanje, sprječavanje ili onemogućavanje vlasništva i posjeda tužitelja na nekretnini katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , odnosno dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Nalazu i mišljenju izrađenom od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 01. 08. 2019. godine, te Dopuni skice lista mjesta izrađenoj od strane Zvonimira Rubića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Split, 30. listopada 2020. godine, prikazan i označen žutom bojom kao lik –ABCDA koji je na priloženoj skici lista mjesta obojan žutom bojom, a koji Nalaz i mišljenje je sastavni dio ove presude."
III. 1. Nalaže se tuženicima, u roku od 15 ( petnaest) dana nadoknaditi tužiteljima, parnični trošak u iznosu od 3.267,62 EUR-a, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 12. kolovoza 2024. godine kao dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine.
2. U preostalom dijelu za više traženi iznos troška iz ovog postupka u iznosu od 2.585,16 EUR-a, zahtjev tužitelja se odbija."
2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkama II. i III. izreke pravodobno se žale tuženici zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlažu da sud drugog stupnja osporeno rješenje preinači ili ukine.
3. Tužitelji su dostavili pismeni odgovor na žalbu u kojem osporavaju žalbene razloge tuženika.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za uklanjanjem betonskog potpornog zida, parkinga, zemlje i bilja te zabrane uznemiravanja, kao i zahtjev za naknadom troškova postupka. U postupku su utvrđene sljedeće činjenice:
- tužitelji tvrde kako su jedni od suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak od 12744 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je u novoj izmjeri dobila brojčanu oznaku k. č. br. [katastarska čestica];
- u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženi su kao suvlasnici veći broj osoba, a među njima su i tužitelji ĆT, ŠT, ET, i LT;
- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak od 247 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak od 247 m2 upisane su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] gdje su kao suvlasnici na ravne dijelove uknjiženi ZT i IT, ovdje 1. i 2. tuženici;
- k. č. br. [katastarska čestica] nosi broj nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica] i naravi predstavlja obiteljsku kuću s dvorištem koja je nesporno stvarno vlasništvo 1. tuženika ZT;
- mjesto prijepora je na dijelu čestica k. č. br. [katastarska čestica] uz kč. br. [katastarska čestica];
- tužitelji tvrde kako su tuženici dio građevine sagradili na njihovoj čestici, da su na njihovoj čestici posuli zemlju te zasadili cvijeće, palmu i drugo bilje pa dio njihove čestice pretvorili u parking zbog čega su ustali s predmetnom tužbom;
- identifikacija mjesta prijepora i spornih radova izvršena je očevidom i vještačenjem mjerničkog vještaka Zvonimira Rubića i to u dva navrata (listovi 77-76 i 188 – 191 spisa);
- u vrijeme prvog očevida 6. ožujka 2019. utvrđeno je kako je ograda oko prvotuženikovog dvorišta jednim dijelom sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], na prostoru označenom točkama E-F-G-E očevinde skice okupiravši površinu te čestice za 1 m2 dok je prostor sporne čestice betoniran na prostoru označenom točkama ABCDA očevidne skice površine 30 m2, dok je preostali dio k. č. br. [katastarska čestica] uz nekretninu 1. tuženika našodrani ili zemljani put;
- u vrijeme očevida od 15. rujna 2023. za betonski parapet koji čini ogradu oko dvorišta i kuće 1. tuženika je utvrđeno kako je u cijelosti sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica], kako je površina k. č. br. [katastarska čestica] uz dvorište 1. tuženika uglavnom asfaltirana, a za površinu označenu slovima E-F-G-C za koju su tužitelji tvrdili da je zasađena biljem kako uopće nije dio k.č.br. nove izmjere 5488/ 1 već k.č.br. nove izmjere 5486/23;
- u međuvremenu između dva očevida 1. tuženik je uklonio betonski zid u dijelu kojim je zadirao na k. č. br. [katastarska čestica].
7. Na utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 18/15, 94/17, dalje: ZV) te odlučio kao u izreci osporene presude.
8. Sud prvog stupnja nije sasvim pravilno utvrdio bitne činjenice pa posljedično nije ni je pravilno primijenio materijalno pravo.
9. Sud prvog stupnja u obrazloženju osporene odluke navodi kako je "utvrđeno da su tuženici izgradnjom dijela zida i betoniranjem određenog prostora neovlašteno zašli na nekretninu tužitelja, te na taj način uznemirili tužitelje u uživanju prava na vlasništvo nekretnine, to se u određenom dijelu i to u onom dijelu kojim su tužitelji zahtijevali pravnu zaštitu za uklanjanje s dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] onog dijela betonskog potpornog zida koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjernika DT od 1. kolovoza 2019. godine (zaprimljen kod suda 21. kolovoza 2019. godine) te dopuni skice lica mjesta izrađenoj po sudskom vještaku mjerniku Zvonimiru Rubiću od 30.listopada 2020. godine, prikazan i označen crvenom bojom kao lik EFGE u površini od 1 m2, što čini udio od 1/6621 dijela predmetne nekretnine i što je u naravi predstavljao dio betoniranog potpornog zida od nekretnine tuženika te u onom dijelu kojim su tužitelji zahtijevali pravnu zaštitu za uklanjanje s dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dio površine parkinga koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjernika DT od 1. kolovoza 2019. godine (zaprimljen kod suda 21. kolovoza 2019. godine) te dopuni skice lica mjesta izrađenoj po sudskom vještaku mjerniku Zvonimiru Rubiću od 30.listopada 2020. godine, prikazan i označen žutom bojom kao lik ABCDA u površini od 30 m2, što čini dio od 30/6621 dijela predmetne nekretnine, tužitelji i dalje ovlašteni zahtijevati od tuženika da se za ovu svrhu zaštite nekretnine ubuduće otklone od takvih radnji i to budućom zabranom tuženika svakoga takvog uznemiravanja, sprječavanja ili onemogućavanja vlasništva i posjeda kao jednog od vlasničkih ovlaštenja, tužiteljima na predmetnoj nekretnini, pa je u tom dijelu preostao tužbeni zahtjev prihvaćen, kako je to i odlučeno kao u izreci u toč. II./1. i 2."
10. Ovo pravno shvaćanje nije pravilno niti su pravilna gore navedena činjenična utvrđenja. Mada su tužitelji uknjiženi u zemljišnim knjigama kao jedni od suvlasnika upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oni stvarno nisu suvlasnici dijela predmetne čestice koji se nalazi pokraj 1. tuženikove nekretnine, u naravi kuće i dvorišta, označene kao k. č. br. [katastarska čestica] (nove izmjere 5488/5) k. o. [katastarska općina].
11. To stoga što je iz izvedenih dokaza, a pogotovo iz očevida na licu mjesta i vještačenja mjerničkog vještaka Zvonimira Rubića, prvog i drugog, razvidno kako je površina k. č. br. [katastarska čestica] u svoj svojoj širini i duljinu kojom graniči s česticom 1. tuženika, u naravi dio javnog puta koji je danas pretežitim dijelom asfaltiran, malim dijelom betoniran, a u još manjoj mjeri pod zemljanom površinom. To proizlazi iz skice vještaka Rubića (list 190 spisa) i fotografija u njegovom vještvu (list 191 spisa), ali i iz fotografija koje su u spis dostavile stranke (listovi 142-151 spisa). Dio k. č. br. [katastarska čestica] uz dvorište kuće 1. tuženika je samo jedna od čestica preko kojih se pruža taj javni put, a što je razvidno iz istih dokaza. Kako se uz taj put nalazi veći broj kuća i dvorišta, među kojima je i ona prvotuženika, nedvojbena je javna namjena i faktično javno korištenje tog puta. To zapravo nije ni sporno. I sama 1. tužiteljica u svom iskazu pripovijeda o tome kako se radi o putu za okolne nekretnine te navodi i detalje oko toga.
12. Kako ovaj put nije razvrstan, što proizlazi iz isprava na listovima 166. i 167. spisa, temeljem čl. 173.a. st. 1. toč. 2. ZPP, a na temelju gore navedenih dokaza, ovaj viši sud utvrđuje činjenicu kako k. č. br. [katastarska čestica], u dijelu u kojem graniči s dvorištem 1. tuženika, faktično predstavlja nerazvrstanu cestu.
13. Prema čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023, dalje: ZC) nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Za sve vrste cesta, pa tako i za nerazvrstane ceste, zakon je propisao stjecanje temeljem zakona. Drugim riječima, za stjecanje statusa ceste, pa tako i nerazvrstane ceste, nije potreban neki pravni akt, ugovor ili upis u zemljišne knjige. Potrebno je jedino da budu ispunjene zakonske pretpostavke, to jest da se dotična zemljišna površina faktično koristi kao cesta - javno dobro u općoj uporabi. Osobe upisane kao suvlasnici dotične čestice u zemljišnim knjigama, a koja je faktično nerazvrstana cesta, mogu eventualno isticati imovinskopravne zahtjeve prema lokalnoj zajednici, ali ni u kom slučaju ne mogu isticati vlasničkopravne zahtjeve i ustajati s vlasničkim tužbama. To može samo jedinica lokalne samouprave na čijem se području ova nerazvrstana cesta nalazi.
14. Ovo zakonsko rješenje bilo je u nekoliko navrata predmet ispitivanja ustavnosti od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske koji je u svim tim predmetima zauzeo shvaćanje kako je riječ o ustavnoj zakonskoj odredbi. U jednom od tih predmeta Ustavni sud Republike Hrvatske navodi: "Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost. Riječ je, dakle, o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) na dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (članak 50. stavak 1. u vezi s člankom 52. Ustava te članci 3. i 4. ZV.” (USRH, U-I-6326/2011 i drugi od 7. veljače 2017.)
15. Isto pravno shvaćanje u više odluka zastupa i Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao i drugi viši sudovi. Tako se u jednoj odluci Županijskog suda u Zagrebu navodi: „…cesta između mjesta M.L. – V.L., na onom dijelu, nije parcelirana, odnosno kako njena eventualna parcelacija nije provedena niti u zemljišnim knjigama niti u katastarskom elaboratu. Cesta se danas većim dijelom pruža preko starih zemljišnih čestica uknjiženih kao vlasništvo fizičkih osoba. Cesta je osobito sužena na dijelu gdje prolazi uz kuću predlagatelja osiguranja koja se nalazi na z.k.č.br. xxx k.o. V.L., pa njegova kuća ima južni zid uz ondje suženu asfaltnu površinu kolnika. Stoga se postavlja pitanje pravnog statusa površine na kojoj predlagatelj osiguranja smatra da ima pravo parkirati. Tim prije što se tamo nalazi i prometni znak „prednost prolaza vozila iz suprotnog smjera“. Sve to upućuje kako je riječ o faktičnom dijelu ceste. Jer ako je ta površina dio ceste M.L. – V.L., onda je ona dio javne ceste i javno dobro samim time, a slijedom propisa iz članaka 3., 131. i 132. ZC. A na javnom dobru nitko ne može steći neko stvarno pravo, služnost, a ni posjed.” (Županijski sud u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-2725/2016 od 5. srpnja 2017.)
16. Primijenjeno na predmetni slučaj, to znači da tužitelji nisu vlasnici sporne zemljišne površine, mada su uknjiženi kao suvlasnici u zemljišnim knjigama, pa kao takvi nisu ni ovlašteni na ustajanje s vlasničkopravnim tužbama. Kako u ovom predmetu tužitelji utužuju zbog zaštite od uznemiravanja vlasništva po čl. 167. ZV, njihov zahtjev je trebalo odbiti iz tog razloga.
17. Radi svega rečenog valjalo je po čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP preinačiti odluku pod točkom II. izreke i odbiti taj tužbeni zahtjev kao neosnovan.
18. Kako su sad tuženici uspjeli u parnici valjalo je izmijeniti i odluku o troškovima postupka te naložiti tužiteljima da tuženicima naknade potrebne troškove postupka.
19. Kako su u konačnici tužitelji izgubili ovu parnicu, dužni su po čl. 154. st. 1. ZPP naknaditi tuženicima trošak prvostupanjskog dijela postupka. Trošak tuženika sastoji se od nagrade tuženikovom odvjetniku koja je obređena prema vrijednosti predmeta spora (11.000,00 kuna / 1.459,95 eura[1] ) i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT) Zastupanje se sastoji od ovih radnji:
-sastav odgovora na tužbu po Tbr. 8./1. OT 100 bodova,
-zastupanja na 14 (12. svibnja 2017, 10. rujna 2018, 6. ožujka 2019, 30. siječnja 2020, 13. listopada 2020, 4. veljače 2021, 30. ožujka 2021, 7. srpnja 2021, 10. studenoga 2021, 25. srpnja 2022, 11. listopada 2022, 14. prosinca 2022, 15. rujna 2023, 15. srpnja 2024) ročišta za glavnu raspravu na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi, svaka radnja po Tbr. 9./1. OT 100 bodova,
-zastupanje na 2 (31. kolovoza 2017, 26. veljače 2018) ročišta koja su odgođena prije početka raspravljanja po Tbr. 9./5. OT svaka radnja po 25 bodova,
-sastav 3 obrazložena podneska (10. listopada 2018, 6. ožujka 2018. i 24. veljače 2021).) po Tbr. 8./1. OT svaka radnja po 100 bodova.
Zbir bodova iznosi 1.850, a umnožen vrijednošću boda od 2,00 eura rezultira iznosom od 3.700,00 eur. Tome treba dodati 25% na ime PDV u iznosu od 925,00 eura pa zbir svega iznosi 4.625,00 kuna. Tome treba dodati i predujam za mjerničko vještačenje u iznosu od 199,08 eura pa zbir svega iznosi 4.824,08 eura.
U Zagrebu 15. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Vlatka Fresl Tomašević
