Poslovni broj P-662/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Heleni Božović Sladaković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz OD Čohilj i partneri d.o.o., odvjetnicima iz Pule, protiv tuženika Austrian Anadi Bank Ag iz Klagenfurta, Domagasse 5, OIB 07036144361, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, 15. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbacuje se tužba tužitelja od 9. listopada 2024. kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana 9. listopada 2024. u postupku koji se kod ovoga suda vodi pod poslovnim brojem P Ob-302/2024 podnio tužbu radi utvrđenja bračne stečevine i proglašenja ovrhe nedopuštenom.
1.1. Rješenjem ovoga suda posl.br. P Ob-302/2024 od dana 28. listopada 2024. razdvojeno je raspravljanje u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na proglašenje ovrhe nedopuštenom te je postupak nastavljen pod novim posl.br. P- 662/2024.
1.2. U tužbi navodi da su on i 2. tuženica GŠ, rođ. M sklopili 31. svibnja 1986. brak te posljednjih 38 godina žive u bračnoj zajednici. Za vrijeme trajanja bračne zajednice, tužitelj i 2. tuženica su u periodu od 1999. do 2004. godine zajedno ulagali sredstva stečena radom u izgradnju obiteljske kuće koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli označena kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište uz stambenu zgradu, površine 403 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje člankom 36. Obiteljskog zakona da je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Navedena odredba Obiteljskog zakona predstavlja neoborivu predmnjevu (praesumptio iuris et de iure). Slijedom navedenog, proizlazi kako nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR., u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište uz stambenu zgradu, površine 403 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužitelja i 2. tuženice te da su oboje suvlasnici iste u ½ dijela, obzirom da između bračnih drugova ne postoji niti je ikada postojao drukčiji dogovor.
1.3. Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Puli – Pola, posl.br. Ovr-184/2024-9 od 10. rujna 2024. godine na gore opisanoj nekretnini određena je ovrha radi naplate tražbine ovrhovoditelja, ovdje 1. tuženika Austrian Anadi Bank AG prema 2. tuženiku, GŠ. Provedba ovrhe određena je prodajom nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR, u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište uz stambenu zgradu, površine 403 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U trenutku izgradnje kuće u periodu od 1999. do 2004. godine tužitelj i 2. tuženica bili su u braku te su u nekretninu zajednički ulagali sredstva koja su stekli svojim radom. Obzirom da je ista građena i stečena za vrijeme braka, odnosno trajanja bračne zajednice, to navedena nekretnina nad kojom je određena ovrha predstavlja bračnu stečevinu ovršenika, ovdje 2. tuženice i MŠovdje tužitelja. Sukladno odredbama Obiteljskog zakona jedna polovina predmetne nekretnine nad kojim je Rješenjem Općinskog suda u Puli posl. br. Ovr-184/2024-9 od 10. rujna 2024. godine određena ovrha, vlasništvo je tužitelja MŠ s osnova bračne stečevine. Nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR., upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi je obiteljska kuća te tužitelj u njoj živi, pa bi mu u slučaju provođenja gore navedene ovrhe na njegovom suvlasničkom dijelu nastala nenadoknadiva šteta, a posebice uzimajući u obzir činjenicu da tužitelj nema drugog stambenog rješenja pošto isti nema u vlasništvu drugih nekretnina. Kako je tužitelj predmnijevani vlasnik nekretnine koja je predmet ovrhe, to sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te odredbama Ovršnog zakona ima pravo koje sprječava ovrhu na dijelu predmetne nekretnine i to u ½ dijela, kao što ima pravo da mu se kao suvlasniku omogući sudjelovanje u ovršnom postupku u zaštiti njegovih vlasničkih prava. Slijedom navedenog, a obzirom da je nesporno da je tužitelj MŠ vlasnik ½ dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR., u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište uz stambenu zgradu, površine 403 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predlaže da sud donese presudu kojom će proglasiti nedopuštenom ovrhu na ½ djela nekretnine koja je određena rješenjem ovoga sda posl.br. Ovr-184/2024.
2. Radi ispitivanja dopustivosti tužbe, sud je po službenoj dužnosti izvršio uvid u ovosudni spis poslovni broj Ovr-184/2024. Utvrđeno je da se postupak vodi po prijedlogu ovrhovoditelja – ovdje tuženika, protiv ovršenice GŠ na temelju ovršne isprave na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR. k. o. [katastarska općina]. Rješenjem o ovrsi od 10. rujna 2024. određena je predložena ovrha na nekretnini u cijelosti. U predmetnom postupku tužitelj iz ove parnice MŠ nije u tome postupku podnio prigovor treće osobe.
3. Člankom 59. stavkom 1. Ovršnog zakona koji se primjenjuje u postupku poslovni broj Ovr-184/24 („Narodne novine“ broj 112/12 I dr.) propisano je da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. Prema članku 60. stavku 1. istog Ovršnog zakona, ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora rješenjem uputiti da protiv stranaka u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, a prema stavku 2. istoga članka, ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnijevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku.
4. Iz navedenoga proizlazi da je jedini dopušteni put pravne zaštite radi proglašenja ovrhe nedopuštenom podnošenje prigovora treće osobe u ovršnom postupku, povodom kojega će sud ili prihvatiti prigovor ili uputiti treću osobu na parnicu. Kako iz stanja spisa proizlazi da tužitelj kao treća osoba nije upućen u parnicu radi proglašenja da nije dopuštena ovrha koja je određena rješenjem posl.br. Ovr-184/2024 od 10. rujna 2024., ovaj sud zaključuje da tužitelj u ovom postupku ne može pokrenuti parnicu radi nedopuštenosti predmetne ovrhe budući da ga ovršni sud prethodno rješenjem nije uputio na pokretanje takve parnice. Naime, upućivanje treće osobe od strane ovršnog suda na pokretanje parnice radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe predstavlja procesnu pretpostavku za pokretanje takve parnice.
5. Slijedom navedenog, s obzirom na to da je tužitelj odabrao pogrešan put pravne zaštite, tužbu je valjalo odbaciti kao nedopuštenu te odlučiti kao u izreci odgovarajućom primjenom članka 282. Zakona o parničnom postupku.
6. Rješenjem ovoga suda posl.br. P-662/2024-3 od 15. siječnja 2025. sud je utvrdio vrijednost predmeta spora u visini od 50.000,00 EUR čl. 40. st. 3. ZPP-a, a sve s obzirom na činjenicu da je tužitelj u tužbi naznačio vrijednost predmeta spora u visini od 1.000,00 EUR za oba tužbena zahtjeva iako je navedeno u suprotnosti s odredbom čl. 37. st. 2. ZPP-a. Prilikom provjere naznačene vrijednosti spora, sud je uzeo u obzir da je predmet ovoga spora proglašenje nedopuštenom ovrhe na ½ dijela nekretnine - k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR. u naravi obiteljska stambena zgrada i dvorište uz stambenu zgradu, površine 403m2 u k. o. [katastarska općina].
U Puli, 15. siječnja 2025.
S u d a c
Helena Božović Sladaković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sudionike postupka, u roku od petnaest (15) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
- tužitelju po pun. uz sp na tužbu
- tuženiku
