REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: Psp-21/2022-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama po sucu Martini Ivanković u pravnoj stvari tužitelja ČZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dragutin Rendeli, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika GZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ŽZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupa punomoćnik Petar Barbir, odvjetnik u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 3. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu i uručenje rješenja 15. siječnja 2025., objavio je i

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da su tuženici GZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ŽZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetali tužitelja ČZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koju čini k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća broj 27, dvorište i voćnjak u Vurnovcu površine 616 čhv tako što su s betonskog parapeta uz južni rub te nekretnine demontirali i uklonili stupove i žičane panele metalne ograde.

II Nalaže se tuženicima GZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ŽZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da uspostave prijašnje posjedovno stanje tako da montiraju stupove i metalne žičane panele na betonski parapet tužiteljeve ograde u roku od 15 dana i zabranjuje im se svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja ubuduće.

III Nalaže se tuženicima GZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ŽZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju ČZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] namire parnični trošak u iznosu od 644,72 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 16. siječnja 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 2. rujna 2022. podnio tužbu u kojoj navodi da je on vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju čini kuća, dvorište i voćnjak u [adresa] dok tuženici koriste susjednu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] na adresi [adresa]. Prema navodima tužbe između te dvije nekretnine postojala je drvena ograda koju je prije više od 20 godina postavio tužitelj i koja ide sa sjeverne strane od [adresa] po tužiteljevoj nekretnini do parcele k. č. br. [katastarska čestica] koju koriste tuženici, a tužitelj je s tuženicima dogovorio da se na sjevernoj strani do [adresa] postavi nova ograda. Tužitelj je uz pomoć svog sina HZ uklonio postojeću ogradu od ulice u dužini od oko 16 metara, iskopao temelj za betonsku ogradu po pravcu uklonjene drvene ograde dok je tuženik ŽZ postavio željezne šipke. Dalje navodi da su radovi i dogovori počeli krajem ožujka i početkom travnja 2022., a krajem srpnja 2022. napravljeno je betoniranje parapeta ograde na koje je tužitelj montirao metalne panele i ističe da je prije postavljanja panela pitao tuženika ŽZ hoće li mu to smetati i tek kad je on rekao da neće, tužitelj je 1. kolovoza 2022. postavio te panele. Prema navodima tužbe tuženici su 3. kolovoza 2022. zajedno odvrnuli vijke i skinuli te metalne panele ograde koje su bacili i nagnuli na tužiteljevu nekretninu i rekli su tužitelju da se ne slažu s postavljenom ogradom. Svojim tužbenim zahtjevom koji je konačno specificiran u podnesku od 16. srpnja 2024. tužitelj traži da se utvrdi čin smetanja, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja i da se tuženicima zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Potražuje i naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja rješenja do isplate.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu u cijelosti osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev i opreza radi ističu prigovor zastare jer tvrde da je protekao prekluzivni subjektivni rok od 30 dana iz čl. 21 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje: ZV). Ne spore da je tužitelj vlasnik nekretnine koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ističu da je GZ suvlasnica u 1/3 dijela susjedne nekretnine koju čini k.čb.r. 3439/1 k. o. [katastarska općina]. Potvrđuju da je između tih nekretnina dulje od 20 godina postojala ograda, no ta je ograda išla po međi između te dvije nekretnine na kojoj se nalazi i bunar. Tuženici tvrde da tužitelj i njegov sin novu ogradu nisu postavili po pravcu ranije ograde koja je uklonjena, nego 60 cm dalje od stare ograde tako da tuženici više nisu mogli uzimati vodu iz bunara i time su im samovlasno oduzeli tzv. kvalificirani posjed, a tuženici su svoj samovlasno oduzet posjed zaštitili pomoću dopuštene samopomoći u zakonskim rokovima. Predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev i potražuju naknadu parničnih troškova sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja rješenja do isplate.

3. Sud je pregledao fotografije u spisu (str. 3-8, 15-17, 22, 36-38, 40, 42, 45, 50, 63-65) i izvode iz katastarskog plana (str. 11, 48), pročitao potvrde policije (str. 10, 19, 44), izvatke iz zemljišne knjige (str. 12, 14), izvode iz posjedovnog lista (str. 13, 49), izjavu (str. 39), dopis (str. 41), zahtjev (str. 43), uvjerenje (str. 46). Proveden je očevid uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vladimira Zelenike koji je izradio pisani nalaz i mišljenje i saslušane su stranke te svjedoci CZ, TZ, UZ, KZ, VZ, EZ i HZ. Svjedok RZ nije saslušan jer su tuženici odustali od tog prijedloga dok policajci koji su bili na intervencijama 3. i 5. kolovoza 2022. nisu saslušani jer to nije bilo potrebno za utvrđenje činjeničnog stanja u sporu.

4. Na temelju tako provedenog postupka, savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan. 5. Kako je predmet ove parnice smetanje posjeda, u skladu s čl. 441 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) raspravljanje je ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj posjednik nekretnine na adresi [adresa] koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da su tuženici posjednici susjedne nekretnine na adresi [adresa] koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nije sporno ni da je između tih nekretnina postojala žičana ograda s drvenim stupovima koja je postavljena prije više od 20 godina, a sporno je je li nova ograda postavljena po pravcu te stare ograde. Sporno je predstavlja li uklanjanje metalnih panela nove ograde čin smetanja posjeda ili dopuštenu samopomoć kako to tvrde tuženici. Sporno je i je li tužba podnesena u prekluzivnom roku iz čl. 21 st. 3 ZV-a.

7. Prema čl. 21 st. 3 ZV-a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Iz potvrde IX Policijske postaje Zagreb od 24. kolovoza 2022. (str. 10) proizlazi da su policijski službenici intervenirali 3. i 5. kolovoza 2022. na adresi [adresa] zbog sukoba stranaka oko ograde i sud je na temelju te potvrde utvrdio da su paneli ograde uklonjeni najranije 3. kolovoza 2022. Tužba je u ovom predmetu, kao što je već navedeno, podnesena 2. rujna 2022. tako da je podnesena unutar zakonskog roka iz čl. 21 st. 3 ZV-a tj. u roku od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja. Sud je stoga utvrdio da je neosnovan prigovor tuženika da je došlo do prekluzije kojeg oni pogrešno nazivaju prigovorom zastare.

8. Uvidom u izvod iz katastarskog plana (str. 11) utvrđeno je da se sama kuća tuženika na adresi [adresa] ne nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] kako to tužitelj navodi u tužbi, nego se nalazi na k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prilikom očevida sud je utvrdio da se između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gledano s ulične strane nalazi betonski parapet u dužini od oko 13,30 metara i da se u njegovom nastavku nalazi betonski bunar promjera 120 cm, a iza njega je pojilište za stoku (tzv. kopanja). Nakon bunara betonski parapet se proteže još u dužini od 2,70 metara. Također je utvrđeno da se na ulazu na k. č. br. [katastarska čestica] (nekretnina tužitelja) nalazi dvorišna tj. ulična ograda i da betonski parapet počinje na rubu ulične ograde prema k. č. br. [katastarska čestica] (nekretnina tuženika) što je vidljivo na fotografijama s očevida (str. 65, 81-84), a tuženica GZ je na očevidu potvrdila da se ulazna dvorišna ograda na k. č. br. [katastarska čestica] na tom mjestu nalazi već godinama. U odnosu na bunar i kopanju tuženik ŽZ je na očevidu izjavio da su ih koristili zajednički s tužiteljem, a tužitelj je naveo da su tuženici tamo došli godinu dana ranije i da su prije toga bunar i kopanju s njim koristili tuženikovi tast i punica.

9. Geodetski vještak Vladimir Zelenika je u svojem nalazu i mišljenju (str. 67-70) i skici lica mjesta (str. 79) identificirao predmet ovog spora, a to je betonski parapet širine 0,20 m koji se u dužini od 13,30 m proteže od [adresa] do ruba bunara kojeg dodiruje, a nakon bunara taj se betonski parapet nastavlja u istom smjeru u dužini od 2,70 m i nakon toga se lomi pod pravim kutom i nastavlja se do postojeće zgrade (štale tuženika) na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 1 m. Sa zapadne strane bunara na udaljenosti od 0,35 m nalazi se pojilica za stoku dimenzija 0,53 m x 2,40 m. Na skici lica mjesta vidljivo je da se pojilica za stoku u cijelosti nalazi s tužiteljeve strane parapeta dok je bunar u pretežnom dijelu s njegove strane. Na fotografijama vještaka s očevida vidljivo je da su metalni paneli sa stupovima naslonjeni na betonski parapet s tužiteljeve strane ograde (str. 83, 84).

10. Nalaz i mišljenje geodetskog vještaka sud je u cijelosti prihvatio jer su izrađeni u skladu s pravilima struke, a ni stranke nisu imale nikakve primjedbe.

11. Među strankama je sporno kuda se prostire nova ograda tj. betonski parapet jer tužitelj u svom iskazu tvrdi da ta nova ograda u cijelosti ide po liniji stare ograde, pa i u dijelu gdje su bunar i tzv. kopanja, a tuženici iskazuju da je stara ograda išla tako da je bunar i kopanju dijelila na pola. Tuženik ŽZ je rekao da je njemu sporna linija ograde prema bunaru i oko kopanje i da je stara ograda poslije kopanje išla na zid njihove štale i dalje se nastavljala po tom zidu. Tuženica GZ je isto iskazala da novopostavljena ograda ne ide po linije stare ograde jer da kod bunara ide više u njeno dvorište, a prije je išla po polovici bunara i kopanje.

12. Tuženik ŽZ je naveo i da prvih 5 metara ograde od ceste prema unutrašnjosti njihovih dvorišta ide otprilike po liniji stare ograde, ali je dodao da je i tu njima uzeto oko pola metra s njihove strane, no da nije oko toga pravio probleme. Međutim, nakon što mu je predočena fotografija na str. 5 spisa na kojoj se vide ograde prema [adresa] s tužiteljeve strane i strane tuženika i betonski parapet koji je okomit na kraj linije tužiteljeve ograde prema cesti, tuženik ŽZ je iskazao da je taj betonirani dio na istom mjestu gdje je bila stara ograda čime je on zapravo opovrgnuo svoju raniju tvrdnju o tome da je i u tom početnom dijelu, gledano s ulice, nova ograda pomaknuta prema njihovoj nekretnini u odnosu na staru ogradu.

13. Tuženik je iskazao i da je stara ograda išla ravno i da je dolazila do polovice bunara. Uzimajući u obzir tuženikov navod da se nova ograda u prvih 5 metara od ulične strane prema unutrašnjosti dvorišta nalazi na istom mjestu gdje je i stara, a i sam je naveo da je u tom dijelu on pomagao tužitelju u postavljanju nove ograde, kao i to da je na skici lica mjesta (str. 79) vidljivo da nova ograda tj. betonski parapet od ceste do bunara, kojeg dodiruje s njegove južne strane, ide u ravnoj liniji, nije moguće prihvatiti tvrdnje oba tuženika da bi stara ograda išla od istog početnog mjesta na uličnoj strani, da bi prvih 5 metara dužine bila na istom mjestu kao i nova ograda, a da bi potom na bunar dolazila tako da ga sječe na pola. Naime, takva ograda nikako ne bi mogla biti ravna kako to tvrdi tuženik ŽZ, a u svom iskazu potvrđuje i njegova supruga GZ, već bi se nakon početnih 5 metara morala lomiti pod nekim manjim kutom u smjeru tužiteljeve nekretnine da bi bunar sjekla tako da se pola bunara nalazi kod tužitelja, a pola kod tuženika. Sadašnja ograda prema skici lica mjesta i nakon bunara zadržava isti pravac pa tako prolazi južno od pojilice za stoku, a potom se lomi pod pravim kutom i ide do zida stare štale u posjedu tuženika. I sam tuženik je iskazao i da je stara ograda išla na zid njihove stare štale i da se nastavljala po njenom zidu, a takva je situacija i sada.

14. Na temelju iskaza tužitelja o tome da nova ograda u cijelosti ide po liniji stare ograde i iskaza oba tuženika o tome da je stara ograda bila ravna i da se prvih 5 metara nove ograde nalazi na mjestu stare ograde, uzimajući u obzir skicu lica mjesta prema kojoj se novi betonski parapet prostire u ravnoj liniji od ograde uz ulicu do iza bunara, sud je utvrdio da se nova ograda nalazi na istom mjestu na kojem se nalazila stara ograda.

15. Saslušani svjedoci koje je predložio tužitelj – KZ, VZ, EZ i tužiteljev sin HZ navode da se nova ograda nalazi na istom mjestu gdje je prije bila stara ograda dok svjedoci koje su predložili tuženici – CZ, TZ i UZ navode da je stara ograda išla po sredini bunara, s tim da se CZ i TZ ne sjećaju kako je ograda išla u blizini kopanje. Budući da je sud na temelju iskaza samih stranaka i skice lica mjesta utvrdio da se nova ograda nalazi na mjestu stare ograde, nije uzimao u obzir iskaze svjedoka CZ, TZ i UZ koji su tome suprotni.

16. Ovdje je potrebno istaknuti da, kao što je vidljivo na fotografijama bunara (str. 82-84), tuženici i dalje imaju pristup do tog bunara jer bunar nije ograđen i oni sa svoje strane mogu otvoriti poklopac bunara, bez obzira na to što ograda ne sječe bunar na pola, nego je on pretežnim dijelom s tužiteljeve strane ograde. Što se tiče pojilice za stoku, tužitelj je iskazao da je kopanja uvijek bila s njegove strane ograde i da ju je koristio s tuženičinim ocem. I tuženica navodi da su kopanju koristili njeni roditelji, a pretpostavlja da ju je koristio i tužitelj. Dodala je i da je njen otac umro 10 godina prije davanja njenog iskaza, a majka 2 godine prije toga. Budući da je utvrđeno da se novopostavljena ograda nalazi na mjestu stare ograde, to znači da je pojilica za stoku i tada bila u tužiteljevom dvorištu i u njegovom posjedu, a ne u posjedu tuženika. Time što je tužitelj sagradio novu ogradu na mjestu ranije ograde on nije tuženicima oduzeo pristup bunaru pa čin odvijanja vijaka kojim su metalni paneli i stupovi bili pričvršćeni za betonski parapet nije čin dopuštene samopomoći iz čl. 27 ZV-a kako to tvrde tuženici u odgovoru na tužbu.

17. Utuženi čin smetanja je demontaža i uklanjanje metalnih panela i stupova postavljenih na betonski parapet čime bi tuženici smetali tužiteljev posjed nekretnine koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U odnosu na sam čin smetanja posjeda tužitelj je u svojem iskazu naveo da su radovi postavljanja panela na beton završeni 1. kolovoza 2022. i da je on 3. kolovoza 2022. vidio da tuženica GZ odvija sve vijke na ogradi. Tada su se njih dvoje i posvađali i ona mu je rekla da to nije na međi. Naveo je i da je 5. kolovoza 2022. bio pored tuženika ŽZ i da je gledao kako on polugom (tzv. pajserom) skida panele od ograde i stavlja ih u njegovo dvorište. Tuženik je iskazao da je metalni dio ograde odvila njegova supruga GZ i da je ona skinula metalne panele, a da je on za to vrijeme sjedio pored nje i da ih je tada od tužitelja čuvala policija. Dodao je i da se on nije miješao jer mu je policija tako savjetovala s obzirom na to da je njegova supruga vlasnica. Naveo je i da je tužiteljev sin došao kad je njegova supruga odvijala ogradu i uzeo joj je ključ i bacio ga na štalu. Tuženica je potvrdila da je ona odvila metalni dio ograde i da je te panele stavila u tužiteljevo dvorište jer nisu teški. Navela je i da joj je tužiteljev sin Č uzeo ključ br. 17 pa je uzela drugi ključ i nastavila s odvijanjem ograde.

18. Tužitelj u tužbi tvrdi drukčije nego u svom iskazu jer navodi da su tuženici odvrnuli vijke i skinuli metalne panele ograde 3. kolovoza 2022. i bacili ih na njegovu nekretninu. Sud nije prihvatio dio iskaza tužitelja o tome da je uklanjanje panela izvršeno u razmaku od dva dana jer nije životno ni logično da bi tuženici prvo samo odvili vijke koji panele i stupove povezuju s betonskim parapetom, a da bi ih onda tek dva dana kasnije uklonili s betonskih parapeta. Na temelju iskaza oboje tuženika o samom činu odvijanja i uklanjanja metalnih panela i stupova s betonskog parapeta sud je utvrdio da je metalne panele i stupove skinula tuženica GZ i stavila ih u tužiteljevo dvorište i da je sve to napravila u jednom danu. Tuženik ŽZ je iskazao da je on gledao svoju suprugu kako odvija i uklanja metalne panele s betonskog parapeta pa iako on nije izvršio sam čin smetanja tužiteljevog posjeda osobno, sud smatra i da je on pasivno legitimiran u ovom sporu. Naime, nije sporno da je tuženik uz tuženicu posjednik nekretnine koja s tužiteljevom dijeli zajedničku među i da je tuženica uklanjanje metalnih panela izvršila u korist nekretnine u posjedu oba tuženika. Prema ocjeni ovog suda smetanje koje je poduzela tuženica izvršeno je i u korist tuženika, koji je očito bio suglasan s tim činom jer je prema vlastitom iskazu gledao što njegova supruga radi i nije se tome usprotivio.

19. Time što je tuženica GZ uz odobravanje tuženika ŽZ odvila metalne panele i stupove i uklonila ih s betonskog parapeta izgrađenog na mjestu ranije drveno-žičane ograde tuženici su tužitelja smetali u njegovom posjedu nekretnine koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se prema skici lica mjesta nalazi ta ograda.

20. Sud je stoga tužitelju pružio sudsku zaštitu i usvojio njegov tužbeni zahtjev u odnosu na zaštitu njegovog posjeda. Tako je u skladu s čl. 22 st. 1 ZV-a sud utvrdio čin smetanja posjeda tužitelja, naredio uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja tj. da tuženici montiraju uklonjene stupove i metalne panele na betonski parapet i zabranio takvo ili slično smetanje ubuduće.

21. Sud je pritom iz opisa utuženog čina smetanja posjeda kako ga je tužitelj opisao u podnesku od 16. srpnja 2024. izostavio opis betonskog parapeta u cijeloj njegovog dužini kako ga je utvrdio geodetski vještak jer to nije bilo potrebno navoditi u izreci rješenja o smetanju posjeda. Također, izreka rješenja ne sadrži prijetnju novčanom kaznom jer se to ne unosi u rješenje o smetanju posjeda.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a, a tužiteljev trošak je odmjeren prema troškovniku predanom na ročištu 6. lipnja 2024. i dopunjenom na zapisniku od 3. prosinca 2024. Tužiteljev trošak obuhvaća sudsku pristojbu na tužbu u zatraženom iznosu od 6,64 eura i na rješenje o smetanju posjeda u zatraženom iznosu od 13,08 eura te jednokratnu nagradu za zastupanje u parnici radi smetanja posjeda s 25 % PDV-a u iznosu od 625,00 eura prema Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Ukupni parnični trošak tužitelja iznosi 644,72 eura pa je tuženicima naloženo da mu namire taj iznos sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama od donošenja rješenja do isplate u skladu s čl. 151 st. 3 ZPP-a.

23. Tužitelju nije priznata nagrada za sastav podneska od 16. srpnja 2024. kojim ispravlja tužbeni zahtjev jer je taj trošak skrivio sam tužitelj.

U Sesvetama 15. siječnja 2025.

Sudac

Martina Ivanković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana kad je održano ročište za objavu i uručenje odluke. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA

1. odvjetnik Dragutin Rendeli

2. odvjetnik Petar Barbir