REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

[adresa]

Poslovni broj Pp-138/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Arijani Mance, uz sudjelovanje zapisničarke Zvjezdane Mateša, u prekršajnom predmetu protiv I okr. pravne osobe As Plus Pet d.o.o. i II okr. odgovorne osobe UT, radi djela prekršaja iz čl. 224. st. 1. toč. 29. i st. 2. Zakona o vodama, povodom prigovora I i II okr. protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, PU Zagreb, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, klasa: 325-01/24-01/1605, urbroj: 443-02-05-13-24-4 od 12. prosinca 2024., ispitujući optužni prijedlog 15. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ I okr. pravna osoba: As Plus Pet d.o.o., OIB: 26889601521 sa sjedištem u [adresa] i II okr. odgovorna osoba: UT, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa],

na temelju odredbe čl.161. st.6. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

oslobađaju se optužbe

"da bi neposrednim inspekcijskim nadzorom obavljenim 8. studenoga 2024. bilo utvrđeno da pravna osoba As Plus Pet d.o.o., OIB: 26889601521 sa sjedištem u [adresa], na lokaciji autopraonice u [adresa], prilikom obavljanja djelatnosti autopraonice ispušta otpadne vode bez vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje Grada Zagreba",

pa da bi time počinili prekršajno djelo iz odredbe čl. 224. st. 1. toč. 29. i st. 2. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj: 66/19, 84/21, 47/23)

II/ Na temelju odredbe čl.140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, PU Zagreb, Služba za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, izdala je citirani prekršajni nalog protiv I i II okr. radi prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci presude, a na koji nalog su I i II okr. pravodobno podnijeli prigovor pa je sud prekršajni nalog stavio izvan snage, a koji prekršajni nalog se u daljnjem tijeku postupka uzima kao optužni prijedlog.

2. Ispitujući optužni prijedlog sud je našao da djelo koje se I i II okr. stavlja na teret, onako kako je opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj.

3. Naime, odredbom čl. 224. st. 1. toč. 29. i st. 2. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj: 66/19, 84/21, 47/23) propisano je da će se za prekršaj kazniti pravna i odgovorna osoba ako ispušta otpadne vode bez akta iz čl. 165. Zakona o vodama. Odredbom čl. 165. Zakona o vodama je propisano da je vodopravna dozvola potrebna za svako ispuštanje otpadnih voda za koje se propisom iz čl. 70. st. 4. Zakona o vodama propisuju granične vrijednosti emisija, a kojom pak odredbom je propisano da ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. članka 70. Stavkom 2. članka 70. cit Zakona je propisano da se granične vrijednosti emisije propisuju za pojedine onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari: 1. u industrijskim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili u individualni sustav odvodnje i 2. u svim pročišćenim i nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode. Iz ovoga je jasno kako je kažnjiva odredba čl. 224. st. 1. toč. 29. i st. 2. blanketni propis tj. prekršajna odgovornost veže se uz povredu blanketne norme koja dopunjuje biće prekršajnog djela. Iz datog činjeničnog opisa vidljivo je kako on radi toga nije dostatan, jer u istom nije navedeno da je u konkretnom slučaju došlo do ispuštanja otpadnih voda za koje je propisom ministra propisana granična vrijednost emisije, znači da je riječ upravo o takvom ispuštanju otpadnih voda za koje je propisom koji treba biti decidirano naveden, u ovom slučaju riječ je o Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda ("Narodne novine", broj: 26/20), određena granična vrijednost emisija. Stoga dati činjenični opis nije dostatan činjenični opis jer u njemu nije naveden provedbeni propis temeljem kojeg je određeno da okrivljenici ispuštaju upravo takve otpadne vode za koje je propisana granična vrijednost emisija, pa je za takvo ispuštanje zato potrebna vodopravna dozvola, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju se ne može raditi o inkriminiranom prekršaju jer mu nedostaje njegovo bitno obilježje.

4. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti naveden isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5. Sud je vezan činjeničnim opisom djela prekršaja i ne može ga mijenjati niti dopunjavati na štetu okrivljenika jer bi na taj način povrijedio optužno načelo, a odredbom čl. 160. st. 2. Prekršajnog zakona je propisano da optužni prijedlog, između ostalog, mora sadržavati činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, dok je odredbom čl. 161. st. 6. cit. Zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

6. Slijedom navedenog valjalo je temeljem cit. odredbe presuditi kao u izreci.

7. Budući je donesena oslobađajuća presuda to je u smislu cit. zakonske odredbe odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret sredstava ovog suda.

U Zagrebu 15. siječnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Zvjezdana Mateša, v.r.

Arijana Mance, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinski prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.