REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1312/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TČ pok. T, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Rudić, odvjetnik u Zadru, protiv prvotuženika-prvoprotutužitelja ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotuženice- drugoprotutužiteljice PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetuženice-trećeprotutužiteljice VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (kao pravne sljednice ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj]), četvrtotuženice-četvrtoprotutužiteljice BČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], petotuženika-petoprotutužitelja HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Mirošević, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed nekretnina, odlučujući povodom prijedloga tuženika-protutužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-421/2019- 2 od 8. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu broj P-2904/2015-44 od 11. siječnja 2019., u sjednici održanoj 15. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se prijedlog tuženika-protutužitelja za dopuštenje revizije kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Tuženici-protutužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-421/2019-2 od 8. studenoga 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu broj P- 2904/2015-44 od 11. siječnja 2019., pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. i st. 2. Zakona o parničnom postupku, zbog pravnih pitanja koja smatraju važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Odredbom čl. 387. st. 2. točka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) propisano je da prijedlog za dopuštenje revizije mora, između ostaloga, sadržavati i jasno naznačene razloge zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti reviziju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ili 2. ZPP, uz određeno pozivanje na relevantne propise i dijelove sudskih odluka.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženici-protutužitelji su, u odnosu na pravno pitanje koje su naznačili, propustili određeno navesti razloge zbog kojih smatraju da bi upravo navedeno pitanje bilo važno ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. Naime, u prijedlogu za dopuštenje revizije je potrebno određeno navesti razloge zbog kojih predlagatelji smatraju da bi rješenje nekog pitanja bilo važno, ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu da je potrebno ukazati na eventualno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različitu sudsku praksu nižestupanjskih sudova o tom pitanju (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke) ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisom zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, što je u konkretnom prijedlogu izostalo.
5. Budući da podnositelji prijedloga za dopuštenje revizije u prijedlogu nisu naznačili razloge važnosti za postavljeno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je u tom dijelu odbačen kao nedopušten.
6. Pozivajući se na čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: EKLJP) tuženici-protutužitelji u prijedlogu za dopuštenje revizije navode da su u parničnom postupku u kojem je donesena pobijana presuda nižestupanjski sudovi počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka, te sadržajno navodi i da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njegovo pravo na pravično suđenje.
7. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije tuženika-protutužitelja dijelom se svodi na pritužbe o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima. Glede navoda tuženika-protutužitelja kojima ukazuju da je do povrede prava na pravično suđenje došlo zbog pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
7.1. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tuženicima- protutužiteljima bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima tužitelja- protutuženika, iznose činjenice i predlažu dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluju u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika-protutužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženici-protutužitelji nisu imali pravično suđenje.
8. Budući da tuženici-protutužitelji nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije odbačen je kao nedopušten.
Zagreb, 15. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Dražen Jakovina
