Poslovni broj: Usž-3209/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ZELENA LUKA d.o.o. Tisno, Put Jazine 328, kojeg zastupa opunomoćenik Saša Poldan odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Poldan, Gatara, Vižintin, Komorski, Ilić, Fruk, Morina, odvjetnicima u Rijeci i Zagrebu, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Us I- 1829/2023-7 od 2. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Us I-1829/2023-7 od 2. travnja 2024

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-1829/2023-7 od 2. travnja 2024. odbijen je zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/II362-02/19- 02/1269, URBROJ: 443-02-03-12-02-23-112 od 20. lipnja 2023. dok je rješenjem Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-1829/2023-7 od 2. travnja 2024. odbijen zahtjev tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe do pravomoćnog okončanja upravnog spora (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spra (točka II. izreke).

1.1. Rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/II362-02/19-02/1269, URBROJ: 443-02-03-12-02-23-112 od 20. lipnja 2023. pod toč 1. izreke naređeno je investitoru, ovdje tužitelju, ukloniti građevine izgrađene u funkciji kampa „Olivia Green Camping“ izgrađene na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u Tisnom, predio Jazine, izvan granica građevinskog područja posebno opisane u točci. 1.1., 1.2. sve izgrađeno bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole, točkom 2. utvrđeno je da je investitoru tvrtci “Zelena luka” d.o.o. iz Tisnog, obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u Tisnom dana 20.11.2019. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja. Pod toč. 3. i 4. upozorava se tužitelj da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. rješenja te su u toč. 5. do 8. osporavanog rješenja navedena ostala upozorenja.

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih Zakonom o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17 i 110/2021- dalje u tekstu ZUS). Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu, usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti pobijano rješenje tuženika i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak. Potražuje troškove upravnog spora i sastava žalbe.

2.1. Tužitelj u žalbi u bitnome, navodi da je prvostupanjski sud nije otklonio bitne povrede postupka učinjene tijekom upravnog postupka i to prigovor da tužitelju nije omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku, odnosno da tužitelj nije bio obaviješten o održavanju očevida dana 17. prosinca 2021., dok je na očevid od 02. ožujka 2023. tužitelj bio pozvan putem e-maila od 01. ožujka 2023., upućenog punomoćnicima tužitelja 01. ožujka 2023. u 11:26 sati, odnosno manje od 24 sata prije termina zakazanog očevida; nikada mu nije dostavljen zaključak o određivanju očevida; nikada mu nisu dostavljeni zapisnici sa očevida 17. prosinca 2021. te 01. i 02. ožujka 2023., odnosno, tužitelju nije bilo moguće očitovati se na očevidu utvrđene činjenice; o zahtjevu za izuzeće službene osobe od 01. ožujka 2023. odlučeno je dopisom od 08. ožujka 2023., umjesto zaključkom; o dokaznim prijedlozima tužitelja iz podneska od 05. srpnja 2022. tuženik se nije očitovao. Osim što prvostupanjski sud ne otklanja apsolutno niti jednu bitnu povredu počinjenu tijekom upravnog postupka, sam i dalje čini brojne daljnje bitne povrede, a uključujući i to da tužitelju nije jasno koje dokaze je prvostupanjski sud izveo (npr. podnesak tužitelja od 05. srpnja 2022. dostavljen uz tužbu), kako je cijenio te dokaze te konačno temeljem čega je odbijen apsolutno svaki dokazni prijedlog tužitelja u ovom upravnom sporu. Smatra da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno a osobito u pogledu opisa i klasifikacije objekata na okolnost da se radi o mobilnim kućicama čija postava na terenu ne predstavlja građenje i koje nisu trajno povezane s tlom, te stoga nisu građevina jer nisu nastale građenjem, a niti su trajno povezana sa tlom. U odgovoru na tužbu tuženik je proturječan te s jedne strane, navodi "ne spori da su takvi pokretni sklopovi doista i imali takve karakteristike pri kupnji i dovozu do mjesta na kojem su smješteni", a s druge strane u rješenju opisuje: "Prizemnu građevinu izrađenu od pred gotovljenih elemenata s pokrovom od lima". U pogledu pravne kvalifikacije zemljišta tužitelj upućuje na primjenu odredbe čl. 15 Zakona neprocjenjivom građevinskom zemljištu koji sve kampove koji su na dan stupanja na snagu Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća bili kampovi kvalificira kao izgrađene temeljem pravomoćnog akta za provođenje prostornih planova. Stoga ovaj Zakon kao lex specialis kvalificira zemljište u okvirima postojećih kampova kao zemljište koje ima posebno odnosno sui generis namjenu, kao i pravni tretman. Nadalje, Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama određuju se jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova (članak 1. stavak 1. Pravilnika). Bazen se može graditi bez građevinske dozvole ako je do 100 m[2] i ako je ukopan u tlo (članka 4. točka 1. podstavak c) Pravilnika. Potporni zidovi su postojali na mjestima gdje i danas postoje (izgrađeni su znatno prije 1968 godine). Radi se o postojećim kamp pozicijama namijenjenim za smještaj mobilnih kamp kućica. Radi se o izuzetno starim kamenim zidovima koje je bilo potrebno obnoviti iz statičkih i sigurnosnih razloga, kao i radi drenaže i odvodnja oborinskih voda. Ne radi se o suhozidima, već o starim potpornim zidovima (kamp na istom mjestu posluje preko 40 godina).

3. U odgovoru na žalbu tuženik navodi da je žalba u cijelosti neosnovana i predlaže odbiti žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neutemeljeno tužitelj ukazuje na bitnu povredu odredaba postupka jer pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, njezina je izreka razumljiva, ne proturječi sama sebi ni svojim razlozima, presuda ima jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, o tim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

5.1. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjski upravni sud ocjenjujući zakonitost pobijanog rješenja sukladno odredbi članka 33. stavka 2. ZUS- a, proveo dokazni postupak uvidom u sudski spis i uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika i uzeo u obzir dokaze izvedene i činjenice utvrđene u upravnom postupku te nakon održane rasprave, čime je strankama u smislu članka 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog upravnog spora, i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu odredbe članka 55. stavka 3. ZUS-a, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, pravilno nalazi da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5.2. Vezano za prigovore tužitelja da odluka prvostupanjskog suda nije valjano obrazložena treba reći da u smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske te Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (npr. slučaj Ruiz Torija protiv Španjolske i Hiro Balani protiv Španjolske), pravo stranke na pravičan sudski postupak uključuje i pravo na obrazloženu odluku o postavljenom zahtjevu, odnosno obvezu suda da jasnim i neproturječnim razlozima obrazloži svoju odluku, jer je protivnom ostvarena povreda čl. 6. st. 1. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

5.3. Međutim, obveza obrazlaganja odluke (niti u smislu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, niti Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu) ne znači obvezu podrobnog odgovora na svaku tvrdnju predočenu pred sudom već pretpostavlja pravo stranke u postupku da njezini navodi budu pažljivo ispitani. Suprotno tvrdnjama tužitelja, pobijana presuda sadrži valjano obrazloženje s jasnim razlozima iz kojih se može provjeriti na kojim utvrđenjima i uvjerenjima je sud temeljio svoju ocjenu o (ne)osnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva.

5.4. Tako je prvostupanjski sud dao dostatne razloge o neosnovanosti tužbenog zahtjeva u dijelu kojim tužitelj osporava da bi primio Zapisnik tuženika od 17. prosinca 2021. (jer iz isprava u spisu proizlazi da mu je dostavljen 21. lipnja 2022.), da je valjano odlučeno o izuzeću više inspektorice ČP te o okolnosti da je valjano zaprimio poziv na očevid.

5.5. Ni time što sud nije ocijenio opravdanim prijedlog tužitelja za provođenjem daljnjih dokaznih prijedloga očevidom na licu mjesta, vještačenjem po vještaku građevinske i mjerničke struke, te njegovim saslušanjem, kao i saslušanjem predloženih svjedoka na okolnosti navedene u tužbi, jer smatra da se provođenjem tih dokaza ne bi došlo do novih činjenica koje bi utjecale na donošenje drugačije odluku, ne znači da sud nije utvrdio sve relevantne činjenice. Naime, sud izvodi dokaz vještačenjem kada mu je radi utvrđivanja ili razjašnjenja neke činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže te je vještačenje kao dokazno sredstvo u slobodom izboru stranke, čiju dokaznu vrijednost sud slobodno ocjenjuje na osnovi savjesne i brižljive ocjene svih odlučnih okolnosti. Sud nije vezan ni nalazom ni mišljenjem vještaka, premda nema stručnog znanja potrebnog za razjašnjenje spornih okolnosti pa je tako pravilno prvostupanjski sud, iako nije odredio provođenje dokaza vještačenjem, zaključio da je definicija građevine propisana odredbom članka 3. stavak 11. Zakona o gradnji te predstavlja pravno pitanje pa je pobijana odluka donesena na temelju ostalih dokaza iz spisa predmeta.

6. U konkretnom slučaju, ponovljeni postupak proveden je u izvršenju presude Upravnog suda u Splitu poslovni broj UsIgr-124/2020-17 od 30. lipnja 2021.

7. Nije osnovan prigovor tužitelja u dijelu koji se odnosi na način odlučivanja o izuzeću službene osobe u konkretnom slučaju. Iako tuženik nije zaključkom odlučio o njegovom zahtjevu za izuzeće službene osobe, dopisom od 8. ožujka 2023. je obavijestio tužitelja da razlozi navedeni u zahtjevu za izuzeće nisu razlozi zbog kojih bi se u skladu s odredbom članka 24. Zakona o općemu upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/2021 – dalje u tekstu ZUP) službena osoba morala ili mogla izuzeti, odnosno da nije utvrđeno postojanje uvjeta iz čl. 24. ZUP-a. Činjenica da dopis tuženika nema naziv zaključak ne utječe na zakonitost provedenog postupka iz razloga što je o zahtjevu tužitelja odlučeno te je tužitelj upoznat s razlozima zbog kojih zahtjev nije osnovan. Osim toga, protiv odluke o izuzeću nije dopušten poseban pravni lijek u skladu s odredbom članka 77. stavak 5. ZUP-a, već se odluka može osporavati žalbom protiv rješenja kojim se rješava o upravnoj stvari. Iz navedenih razloga sud ne nalazi da je zakon povrijeđen na štetu tužitelja.

7.1. Isto tako, a suprotno navodima tužitelja, bio je uredno obaviješten o datumu i satu održavanja očevida. Pravilno prvostupanjski sud navodi da inspekcijski pregled nije očevid u smislu članka 68. ZUP-a koji kao posebnu dokaznu radnju, na kojoj imaju pravo nazočiti stranke, zaključkom određuje službena osoba kada je očevidom potrebno utvrditi neke činjenice ili kada je za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe, a kako to neosnovano zaključuje tužitelj. Isto tako, a na temelju odredbe članka 59. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18. i 117/21. - dalje: ZDI) pozivanje odgovorne osobe pravne osobe je fakultativne naravi, odnosno, inspektor ne mora obvezno uputiti poziv a što je u skladu s pravnom naravi inspekcijskog postupka građevinske inspekcije koji se provodi po službenoj dužnosti, radi zaštite javnog interesa, a ne po zahtjevu stranke. U postupku izvršenja presude Upravnog suda u Splitu poslovni broj UsIgr-124/2020 od 30. lipnja 2021. inspektor je obavijestio investitora 1. ožujka 2023. putem elektroničke pošte opunomoćenika da će se očevid održati 02., 03. i 06. ožujka 2023. Ukoliko opunomoćenik tužitelja nije mogao zbog službene spriječenosti pristupiti 2. ožujka 2024. na lice mjesta (kao što to navodi i žalbi), mogao je pristupiti druge dane u kojima se očevid provodio, a što je propustio učiniti.

7.2. Nadalje, nije osnovan ni žalbeni razlog tužitelja u odnosu na navod da mu nije dostavljen Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 17. prosinca 2021., jer iz isprava u spisu proizlazi da mu je dostavljen 21. lipnja 2022., a i tužitelj se očitovao na njega podneskom zaprimljenim kod tuženika 11. srpnja 2022. Zapisnici o očevidu KLASA: UP/I-362-02/19-02/1269, URBROJ: 443-02-03-21-23-91 od 2., 3. i 6. ožujka 2023. s prilozima i KLASA: UP/I-362-02/19-02/1269, URBROJ: 443-02-03-21-23-102 od 4. travnja 2023. dostavljeni su opunomoćenika tužitelja putem elektroničke pošte 05. travnja 2023. na službenu email adresu odvjetničkog ureda opunomoćenika tužitelja, a tužitelj tijekom spora nije osporio činjenicu [adresa elektroničke pošte] adresa elektroničke pošte opunomoćenika tužitelja. Kako je opunomoćenik tužitelja putem elektroničke pošte dostavio zahtjev za izuzećem službene osobe to se, na temelju odredbe članka 94. stavak 2. ZUP-a , smatra da je pristao da mu se dostava obavlja elektroničkim putem dok se ne izjasni drugačije.

8. Između strankama nije sporno da je tužitelj Zelena luka d.o.o. Tisno, investitor predmetnih građevina 1.1. Građevina i bazena, 1.2. Potpornih zidova i 1.3. Ostalih građevina, pobliže opisanih i identificiranih u točki 1. izreke osporavanog rješenja, a koje su izgrađene u funkciji kampa „Olivia Green Camping“ izgrađene na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u Tisnom, predio Jazine, izvan granica građevinskog područja, za koje građevine mu je osporavanim rješenjem utvrđena obustava građenja te naloženo uklanjanje jer tužitelj nije ishodio građevinsku dozvolu za građenje predmetnih građevina.

8.1 Također je kao nesporno utvrđeno da za sve ostale građevine, osim građevina oznake broj 16 (prizemna građevina – bar), 59 (sanitarni čvor), 72 (recepcija), 73 (vešeraj), navedene u Zapisniku KLASA: UP/I-362-02/19-02/1269, URBROJ: 443-02- 03-21-23-98 od 02., 03. i 06. ožujka 2023. i to: - Stambeno poslovne građevine za iznajmljivanje izgrađene unutar obuhvata kampa i bazeni, označeni brojevima od 1-90 (isključujući građevine označene brojevima: 16, 59, 72, 73 i 90), te ostale građevine oznake N – nadstrešnica, P - parking i S - sportsko igralište, nije ishođena pravomoćna odnosno izvršna građevinska pravomoćne građevinske dozvole.

8.2. Isto tako je nesporno utvrđeno za potporne zidove označene oznakama od Z0 do Z16 (osim zida oznake Z8 koji je visine 1.00 m), da nije ishođen glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i s potvrdama nadležnih javnopravnih tijela.

9. Na temelju nespornih utvrđenja te dokaza u spisu prvostupanjski sud potvrđuje zakonitost rješenja tuženika kojim je građevinski inspektor utvrdio da je tužitelj, na katastarskim česticama: k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u Tisnom, izvan granica građevinskog područja, prema Prostornom planu Općine Tisno (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, 01/07, 14/09, “Službeno glasilo Općine Tisno”, 02/14, 08/15, 04/16, 06/18, 04/19), bez ishođene građevinske dozvole i glavnog projekta izrađenog od strane ovlaštene osobe u skladu s prostornim planom, izgradio naprijed navedene i opisane građevine te mu je u primjeni odredbe čl. 113. st. 1. ZDI-u izrekao inspekcijsku mjeru uklanjanja, uz zaključak da je tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. i čl. 128. st. stavak 2. i stavak 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine" 153/13, 20/17, 39/19, 125/19).

10. U odnosu na prigovor tužitelja da je dopušteno graditi na predmetnom zemljištu napominje se da se ovdje ne radi o gradnji građevina koje je sukladno odrednicama naprijed navedenog Plana moguće graditi izvan građevinskog područja. Iz spisa predmeta proizlazi da se radi o izgradnji građevina izgrađenih u svrhu građenja kampa, a kako se predmetno zemljište prema naprijed navedenoj mjerodavnoj prostornoj planskoj dokumentaciji ne nalazi u zoni gospodarske namjene u okviru koje bi se mogao graditi kamp, već u zoni koja važećom prostorno planskom dokumentacijom nije za to predviđena, osporeno rješenje se ne može ocijeniti nezakonitim.

11. Navodi tužitelja da se u konkretnom slučaju radi o pokretnim mobilnim kućicama koje su postavljene na zemljištu koje ima status turističkog zemljišta treba reći da Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("Narodne novine" broj 92/10) u članku 2. pravi razliku između turističkog zemljišta kao građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe i nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a ima ugostiteljsko turističku namjenu i zemljišta na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja) na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća (stavak 1.), s jedne strane te s druge, ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno u vrijednosti temeljnog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije određena ugostiteljsko turistička namjena, na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća (stavak 2.).

11.1. Suprotno mišljenju tužitelja ne bi proizlazilo da je intencija zakonodavca da se zemljišta na kojem se nalaze kampovi u vrijeme stupanja na snagu tog zakona tretira kao građevinsko zemljište za turistički najam. Naime, iz obrazloženja Konačnog prijedloga Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije proizlazi da je cilj toga Zakona bio, među ostalim, urediti pitanje titulara vlasništva nad turističkim zemljištem, u ovisnosti o namjeni zemljišta, i to posebno na zemljištu u kampovima i posebno na zemljištu na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja. To sve u okolnostima kada su kroz provedbu postupka pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća ostala otvorena pitanja koja traže razjašnjenje, a među kojima je jedno od najznačajnijih uređenje vlasničkopravnih odnosa na građevinskom zemljištu koje u postupku pretvorbe i privatizacije nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala nekih pravnih subjekata i u kojima se, kako proizlazi iz spomenutog obrazloženja, nesređeno vlasničko pravno stanje naročito odražava na turističko zemljište koje se nalazi u posjedu ili na korištenju gospodarskih subjekata iz oblasti turizma, među koja spadaju i kampovi.

11.2. U okolnostima konkretnog slučaja, ne radi se o zemljištu na kojem se na dan stupanja na snagu zakona (1. kolovoza 2010.) nalazio kamp niti se radi o nekretnini za koju je bilo nesređeno vlasničko stanje, time da treba naglasiti da je tužitelju, upravo zbog izgradnje kampa rješenjem tuženika 2019. godine određena zabrana radova i zatvoreno je gradilište.

12. Neosnovano tužitelj smatra da se ne radi o građevinama kakve ima u vidu odredba članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji prema kojoj je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop izveden od svrhovito povezanih građevinskih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

12.1. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

13. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o građevinama odnosno građevinskim sklopovima s provedenim instalacijama, povezanim s tlom na kojem se nalaze, a koje su postavljene s trajnijom namjerom da se u njima pruža ugostiteljska i turistička usluga, a sve u svrhu izgradnje kampa. Mobilne kućice, glamping kućice, kiosci i sl., kada se postave na određeno mjesto te se povezuju s tlom izvedbom građevinskih radova ili ugradnjom instalacija i uređaja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine, nesumnjivo predstavljaju građevine sukladno pojmovima iz propisa o gradnji. Ističe se da za utvrđenje da se radi o građevini nije odlučna trajna povezanost s tlom jer isto ne predstavlja uvjet za određenje pojma građevine.

13.1. Nadalje, a vezano za navode tužitelja da se bazen površine do 100m2 može graditi bez građevinske dozvole treba reći da na temelju odredbe članka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22., dalje Pravilnik) može graditi bez građevinske dozvole, ali u skladu s glavnim projektom i to kao pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje za potrebe zgrade. U konkretnom slučaju inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da se ne radi o građevinskim česticama, a niti građevine kojima bazeni služe, imaju akt kojima se odobrava građenje.

13.2. Isto tako, a na temelju uvida u priležećih fotografija koje su sastavni dio zapisnika, vidljivo je da se ne radi o obnovi starih suhozida, budući da su izrađeni od armirano-betonske strukture, koji su izgrađeni upravo u svrhu postavljanja montažnih konstrukcija za kamp.

14. Imajući u vidu činjenični opis izvedenih radova kao i fotografije koje prileže spisu predmeta te opis izvedenih radova pravilno je prvostupanjski sud ocijenio zakonitim pobijano rješenje tuženika budući da iz opisa izvedenih radova proizlazi da se ovdje radi o građenju građevina kakve ima u vidu naprijed navedena odredba članka 3. stavka 1. točka 10. i 11. Zakona o gradnji, a ne o mobilnim kućicama odnosno pokretnim objektima – vozilima namijenjenim vožnji.

15. Prema svemu navedenom, tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari pa Sud nije našao osnovu za usvojiti žalbu.

16. Prema tome, valjalo je, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke ove presude, a odluka o troškovima sastava žalbe (točka II. izreke) donesena je na temelju članka 79. stavka 4. ZUS-a, jer tužitelj nije uspio sa žalbom .

U Zagrebu, 15.siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Marina Kosović Marković