Poslovni broj: Usž-3510/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu Općine Podgora, Andrije Kačića Miošića 2, Podgora koju zastupa odvjetnik Srđan Vrdoljak, Ljudevita Posavskog 12b, Split protiv rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, klasa: UP/II-943-02/22-01/349, urbroj: 514-04-02- 01-01/08-23-04 od 12. lipnja 2023. uz sudjelovanje zainteresiranih osoba HPC, [adresa], HP, [adresa], ŠP, [adresa] i EP, [adresa], koje zastupa odvjetnik Alen Nola, Stjepana Radića 17, Makarska, radi određivanja naknade za deposedirane nekretnine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-2564/2023-11 od 6. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija te potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj UsI-2564/2023-11 od 6. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

III. Odbija se zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-943-02/22-01/349, urbroj: 514-04-02-01- 01/08-23-04 od 12. lipnja 2023., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Splitsko – dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko – pravne poslove u Makarskoj, klasa: UP/I-943-05/19-01/00001, urbroj: 2181/1-13/15-22-0026 od 29. kolovoza 2022.

1.1. Naprijed navedenim rješenjem tijela prvog stupnja, ovdje zainteresiranim osobama, određena je naknada za deposediranu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 622 m2 u ukupnom iznosu od 564.132,00 kn te je obveznikom naknade utvrđena Općina Podgora koja je dužni iznos naknade dužna platiti ovdje zainteresiranim osobama. Rješenjem prvostupanjskog suda zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora je odbijen.

2. Tužitelj u žalbi navodi da je predmet utvrđivanja naknade deposedirano zemljište u korist hotelskog trgovačkog poduzeća Rivijera Makarska, OOUR Hotela Nimfa iz Živogošća, a sukladno Zakonu o građevinskom zemljištu obveznik plaćanja naknade je općina koja u postupku ima položaj stranke. Međutim, bivša Općina Makarska od 1992. kao takva više ne postoji. Upire na Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj te Odluku Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija od 22. travnja 1996. Tom Odlukom je određeno da se sva postojeća i buduća financijska prava i obveze dijele na način da pripadaju onoj jedinici lokalne samouprave kojoj su pripale u vlasništvo nekretnine ili pokretnine iz kojih potječu ta prava i obveze. Sva postojeća i buduća financijska prava i obveze koje ne proizlaze iz vlasništva nekretnina ili pokretnina dijele se razmjerno broju stanovnika pojedine jedinice lokalne samouprave. Smatra da je u vrijeme donošenja navedene Odluke predmetna nekretnina bila u sastavu Općine Gradac, a ne Općine Podgora pa je trebalo zahtjev korisnika naknade uputiti Općini Gradac. Nije točno da bi u ovom postupku bila pasivno legitimirana Općina Podgora kao sljednik bivše Općine Makarska odnosno obveznik plaćanja naknade bivšim vlasnicima. Ističe da svi sljedbenici Općine Makarska nisu solidarni dužnici te se ne može smatrati da vjerovnik može odabrati od koga će se naplatiti. Sukladno Zakonu o obveznim odnosima solidarnost se ne predmnijeva pa je kao obveznika naknade trebalo označiti sve jedinice lokalne samouprave koje su naslijedile bivšu Općinu Makarska ili Općinu Gradac u čijem sastavu je Živogošće bilo nakon raspada bivše Općine Makarska, a sve do 1998. godine. Prema Zakonu o izvlaštenju naknada se isplaćuje vlasnicima, a ne stvarnim posjednicima nekretnine koja je predmet deposedacije te se stoga i osporava aktivna legitimacija korisnika naknade jer isti nikada nisu bili vlasnici predmetnog zemljišta. Ističe da vještačenja i to procjembeni elaborat sudskog vještaka Nene Mimice je izrađen protivno pozitivnim propisima. Vještak u vještvu nije naveo određene materijalne pokazatelje (ugovore o prodaji nekretnina ili zemljišta sličnog položaja i boniteta, podatke nadležne porezne uprave o vrijednosti zemljišta koje prema načinu korištenja odgovaraju predmetnoj nekretnini u vrijeme deposedacije te o prometu nekretnina za određenu katastarsku općinu), a koji podaci su potrebni kako bi se nalaz i mišljenje mogao provjeriti. U ponovljenom postupku vještak je trebao pribaviti i druge kupoprodajne ugovore, kontaktirati agencije za prodaju nekretnina te pribaviti podatke porezne uprave te je isti obvezan dati pregled pribavljenih podataka. Također, trebalo je na usmenoj raspravi od vještaka tražiti da obrazloži svoj nalaz i mišljenje. Vještak nije saslušan, a niti je prvostupanjsko tijelo postupilo po uputi drugostupanjskog tijela. Smatra da je vještak trebao utvrditi razliku o stanju nekretnina danas i u vrijeme deposedacije te sukladno istom korigirati odnosno umanjiti današnju tržišnu cijenu jer je životno logično da cijena komunalno opremljene nekretnine kakva je danas ne može biti jednaka vrijednosti potpuno neopremljene nekretnine. Predlaže da se žalba usvoji i poništi presuda i rješenje te donese presuda kojom će se usvojiti tužbeni zahtjev, a podredno predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje te potražuje trošak sastava žalbe.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Odgovor na žalbu dostavile su zainteresirane osobe u kojem navode da tužitelj ponavlja sve prigovore koje je do sada iznosio, a koje je otklonilo kako prvostupanjsko tijelo, tako i drugostupanjsko tijelo i sud. Predlaže žalbu odbiti i potražuje trošak sastava odgovora na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima "Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje nijedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.

7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tuženik ocijenio zakonitom odluku prvostupanjskog tijela kojom je ovdje zainteresiranim osobama određena naknada za deposediranu nekretninu u k. o. [katastarska općina] oznake dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 622 m2 u ukupnom iznosu od 564.132,00 kn deposediranu rješenjem Skupštine Općine Makarska, broj: UP-I-03-402/1-83 od 27. prosinca 1983.

8. Odredbom članka 46. Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine", broj: 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06., 45/17. i 34/12.), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje, propisano je da se odredbe ovog Zakona primjenjuju na započete postupke eksproprijacije u kojima nije, do stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeto konačno rješenje i postupke određivanja naknade u kojima nije donijeta pravomoćna odluka ili ako ta rješenja, odnosno odluke budu poništene ili ukinute.

8.1. Odredbom članka 33. navedenog Zakona stavkom 1. propisano je, između ostalog, da se naknada određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, a prema stavku 2. tržišna vrijednost je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja.

9. Neosnovano tužitelj smatra da ne bi bio obveznik naknade. Ovo iz razloga jer se sve sljednice bivše Općine Makarska nalaze u istom pravnom položaju prema ovlaštenicima naknade za izvršenu deposedaciju. Ovdje se svi nalaze u zajednici dužnika i njihova je obveza solidarna. Svaki od ovlaštenika/vjerovnika ima pravo potraživati naknadu od bilo kojeg solidarnog dužnika i ne može se vjerovnika obvezivati da odredi od kojeg će se solidarnog dužnika namiriti, niti je to potrebno u postupku utvrđivanja naknade. Međusobni odnosi solidarnih dužnika ne smiju utjecati na obvezu isplate naknade. Kako je u ovom slučaju deposedirana nekretnina koja se nalazi u Općini Podgora to je s obzirom na opća pravila obveznog prava o solidarnim obvezama pravilno određen obveznik naknade. Ovakvo shvaćanje već je izraženo u presudama Suda poslovni broj: Usž-3474/2017 i dr.

10. Nadalje, nije osnovan prigovor tužitelja glede ovlaštenika naknade. Ovo iz razloga jer iz podataka spisa predmeta proizlazi pravilnim utvrđenje upravnih tijela da je uknjiženog bivšeg vlasnika nekretnine naslijedio NP, ČP, ŠP i EP. Iza smrti ČP kao nasljednici su utvrđeni HP i HPC, a iza smrti CP kao nasljednica je proglašena HPC zbog čega je pravilno u korist istih i određena predmetna naknada.

11. Prvostupanjski sud je obrazložio iz kojih razloga nalazi neosnovanim prigovore vezano uz vještački nalaz i mišljenje vještaka Nene Mimice, dipl. ing. građ., stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina. Naime, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je vještak utvrdio da je predmetna nekretnina deposedirana rješenjem SO Makarska od 27. prosinca 1983. te da je u to vrijeme bio na snazi PUP turističkog naselja Blato Dole u Živogošću ("Glasnik" br. 5/79.) prema kojem su se predmetne nekretnine nalazile u neizgrađenom građevinskom području – zona kampa bungalova. Naveo je da u to vrijeme predmetna nekretnina nije bila komunalno opremljena, te bez prometne povezanosti i bez komunalne infrastrukture (kanalizacija, voda, telefonija). Nadalje, izvršio je usporedbu predmetne nekretnine s četiri nekretnine smještene u k. o. [katastarska općina] te tržišnu vrijednost formirao na osnovu podataka dobivenih od Ministarstva financija, Porezne uprave, Ispostava Makarska, bilo kao zaključak ili iz baze podataka s eNekretnina koje se popunjavaju upravo iz porezne uprave te iz kupoprodajnih ugovora zavedenih kod porezne uprave. Da bi došao do prave vrijednosti predmetne nekretnine uzeo je u obzir i korektivne faktore kao što su stanje nekretnine, opremljenost i komunalna infrastruktura nekretnine u vrijeme deposediranja te je tržišnu cijenu deposediranog zemljišta, koje u vrijeme deposedacije nije bilo komunalno opremljeno umanjio za 30% zbog nedostajuće komunalne infrastrukture, a što je sve i obrazložio te je u konačnici utvrđena vrijednost oduzetog zemljišta dobivena nakon korigiranja postignutih vrijednosti i to s obzirom na stanje nekretnine u vrijeme oduzimanja koju korekciju je jasno i detaljno obrazložio. 12. Također, neosnovano tužitelj smatra da je u upravnom postupku vještaka trebalo saslušati na usmenoj raspravi kako bi obrazložio svoj nalaz i mišljenje. Ovo iz razloga jer je u upravnom postupku strankama omogućeno da se očituju na nalaz i mišljenje navedenog vještaka, a nitko od stranaka nije prigovorio izrađenom nalazu i mišljenju u procjembenom elaboratu tog vještaka. Također, tužitelju je na usmenoj raspravi održanoj 27. lipnja 2022. ostavljen rok za očitovanje o nalazu i mišljenju vještaka na koji se isti nije očitovao pa kako je prije donošenja rješenja tijela prvog stupnja nalaz i mišljenje vještaka dostavljen strankama u postupku te im je omogućeno davanje prigovora i primjedbi, a na koje se stranke nisu očitovale, odnosno nisu dostavljene nikakve primjedbe to je u svemu postupljeno sukladno odredbi članka 143. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91. i 103/96.) zbog čega nije bilo potrebe za saslušanjem vještaka.

13. Slijedom navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točki I. izreke. Odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona. Točka III. izreke utemeljena je odredbi članka 79. stavka 1. ZUS-a jer je ocjenjeno da ta radnja u postupku nije bila od utjecaja na donošenje odluke u ovom sporu.

U Zagrebu, 15. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić