Poslovni  broj:  UsI-3410/2023-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, uz sudjelovanje zapisničarke Katije Stermšek, u upravnom sporu tužiteljice DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, OIB: 18683136487, Zagreb, Koturaška 43/IV, radi poreza na promet nekretnina, 15. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Klasa: UP/II-410-20/21-01/1005, Urbroj: 513-04-23-2 od 7. srpnja 2023.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Klasa: Klasa: UP/II-410-20/21-01/1005, Urbroj: 513-04-23-2 od 7. srpnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice DG, izjavljena protiv rješenja Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačka županija, Ispostave Jastrebarsko, Klasa: UP/I-410-20/2021-001/00753, Urbroj: 513-007-22-04-2021-0003 od 4. listopada 2021.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužiteljici je na poreznu osnovicu od 243.912,62 kuna, utvrđena obveza plaćanja poreza na promet nekretnina po stopi od 3% u iznosu od 7.317,37 kuna.

3. Tužiteljica u tužbi navodi da je odredbom članka 13. stavka 1. točke 8. Zakona o porezu na promet nekretnina propisano da porez na promet nekretnina ne plaćaju osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije ili nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva. Načini i pravila razvrgnuća suvlasničke zajednice su regulirani odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te je propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to određeno pravnim poslom, što je u konkretnom predmetu slučaj. Ukazuje da navedeni način razvrgnuća suvlasništva isplatom nije određen kao iznimka, već je određen kao temelj za porezno oslobođenje. Vezano za navedeno, smatra da, sama činjenica da se u konkretnom slučaju radi o naplatnom pravnom poslu ne može biti temelj za obračun i plaćanje poreza na promet nekretnina te takav pravni posao nema karakter kupoprodaje. Ističe da usprkos stjecanju idealnog suvlasničkog dijela isplatom, takav pravni posao nema, niti može imati karakter kupoprodaje.

4. Tuženik, u odgovoru na tužbu iz razloga navedenih u obrazloženju rješenja smatra da je tužba neosnovana i predlaže da sud odbije tužbu.

5. Budući je među strankama sporna samo primjena materijalnog prava, a stranke nisu u tužbi i odgovoru na tužbu izričito zatražile održavanje rasprave, Sud je temeljem članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima, ("Narodne novine" broj 36/24., dalje u tekstu: ZUS) spor riješio bez rasprave.

6. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze čitanjem svih isprava koje se nalaze u sudskom spisu, te čitanjem cjelokupnog spisa tuženika koji je dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

8. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da osnovu za oporezivanje u konkretnoj upravnoj stvari čini Ugovor o razvrgnuću suvlasništva nekretnine isplatom od 18. lipnja 2021., kojim se razvrgava suvlasnička zajednica tužiteljice i SG, na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] i dvorište sa 522 m[2] upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] na način da se SG priznaje pravo na razvrgnuće isplatom u iznosu od 32.560 eura, u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, koji se iznos DGV (ovdje tužiteljica) obvezuje isplatiti SG.

9. Među strankama ovog upravnog spora je sporno je li kod ovakvog načina stjecanja nekretnine (razvrgnuće suvlasništva na nekretnini isplatom) stjecatelj nekretnine u obvezi plaćanja poreza na promet nekretnina.

10. Odredbom članka 4. stavak 1. točka 1. i 2. Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine", broj 115/16., 106/18., u nastavku teksta: ZPPN), propisano je da je promet nekretnina svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: stjecanje nekretnine). Stjecanjem nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje dosjelošću, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela, stjecanje temeljem zakona te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba.

11. Odredbom članka 16. stavak 1. ZPPN-a, propisano je da porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora ili drugoga pravnog posla kojim se stječe nekretnina.

12. Prema odredbi članka 13. točka 8. ZPPN-a porez na promet nekretnina ne plaćaju osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.

13. Načini i pravila razvrgnuća suvlasničke zajednice regulirani su odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/1.2 i 152/14., u nastavku teksta: ZV).

14. Odredbom članka 49. stavak 1. ZV-a propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga. Sukladno odredbi članka 51. stavak 1. ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom.

15. Razvrgnuće isplatom je takav način razvrgnuća suvlasništva kod kojeg se suvlasnička stvar ne dijeli već pripada u vlasništvo jednog suvlasnika koji se obvezuje ostalim suvlasnicima isplatiti vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova. Dakle, kod ove vrste razvrgnuća radi se o tome da jedna osoba stječe dijelove nekretnine, a druga za njih dobiva isplatu u novcu. Članak 13. t. 8. ZPPN-a mogućnost oslobađanja od plaćanja poreza na promet nekretnina propisuje samo za onaj slučaj razvrgnuća kada se kao rezultat stječu posebni dijelovi te nekretnine. To znači da je ova mogućnost propisana samo za vertikalno (geometrijsko) i horizontalno (etažno) razvrgnuće suvlasništva na nekretnini, jer se tada stječu posebni dijelovi nekretnine: kod razvrgnuća isplatom stranke razvrgnuća ne stječu nikakve posebne dijelove, već netko za novčani iznos stječe dio ili cijelu nekretninu tako da u konačnici postaje vlasnik cijele nekretnine.

16. Imajući u vidu da se s aspekta oporezivanja svaka isprava (uključujući i ugovor) promatra prema svom sadržaju, a ne po svom nazivu, s jedne strane, te da po svome sadržaju ova vrsta pravnog posla ima sva bitna obilježja pravnog posla kupoprodaje, s druge strane, to je ovu vrstu transakcije (prometa) nekretnina u konkretnom poreznom postupku valjalo tretirati poput kupoprodaje.

17. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud zaključuje da je prvostupanjskim rješenjem tužiteljici pravilno utvrđena obveza plaćanja poreza na promet nekretnina za stečenih 1/2 dijela predmetne nekretnine, a koju nekretninu je tužiteljica stekla na temelju Ugovora o razvrgnuću suvlasništva nekretnine, koja isprava ima sva bitna obilježja pravnog posla kupoprodaje, iz kojeg razloga se u rješavanju predmetne upravne stvari ne može primijeniti porezno oslobođenje iz članka 13. točka 8. ZPPN- a.

18. Slijedom iznijetog, sud cijeni rješenje tuženika zakonitim, dok tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

19. Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku,("Narodne novine", br. 47/09., 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP), a na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS- a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci.

U Splitu 15. siječnja 2025.

S U D A C

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude.

DNA:

1. Tužiteljici uz odgovor na tužbu tuženika

2. Tuženiku

3. U spis

4. Kalendar 45 dana

NACRT ODLUKE IZRADIO

SUDSKI SAVJETNIK BORIS KULIĆ