REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4154/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja ĐG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja EG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnice Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić u Labinu, protiv prvotuženika KG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Andrej Kuželički, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kuželićki & Mučnjak u Zagrebu i drugotuženika BG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava stvarne služnosti, odlučujući o prijedlogu prvotuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1363/2023-11 od 8. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-2004/2017-83 od 30. studenoga 2020., u sjednici održanoj 15. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog prvotuženika za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na prvo i drugo postavljeno pravno pitanje.
II. Prijedlog prvotuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na treće postavljeno pravno pitanje.
Obrazloženje
1. Prvotuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1363/2023-11 od 8. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-2004/2017-83 od 30. studenoga 2020.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije, prvotuženik je naveo da ga podnosi zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za rješenje spora i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi (čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku), koja glase:
1. "Može li se sud odluku u sporu utemeljiti na dokazima izvedenim u drugom postupku koji se vodi među drugim strankama i temeljem druge činjenične osnove?"
2. "Može li pravo stečeno dosjelošću imati prednost pred knjižnim pravom vlasništva, a posebno ako se prolaz može uspostaviti bez smetanja ičijeg prava vlasništva?"
3. "Čini li drugostupanjski sud povredu ustavnog i konvencijskog prava na obrazloženu odluku kao dijela prava na pravično suđenje, ako se ne referira na navode koji su od odlučnog značaja, kao što su navodi izneseni pod pitanjem 2.)?".
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da prva dva pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi.
4.1. Prvim pitanjem predlagatelj upućuje na to da je prvostupanjski sud odluku utemeljio na dokazu (nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke) koji je izveden u drugom (izvanparničnom) postupku. Međutim, drugostupanjski sud je obrazložio da ocjenom svih provedenih dokaza u predmetnom postupku u njihovoj ukupnosti, bez ocjene vještačenja izvedenog u izvanparničnom postupku, i dalje proizlazi zaključak o osnovanosti zahtjeva tužitelja. Stoga se prvo pravno pitanje navedeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne može smatrati važnim za odluku u konkretnom sporu (čl. 385.a st. 1. ZPP).
4.2. U odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje, predlagatelj se poziva na nalaz i mišljenje vještaka, za koje navodi da iz istog proizlazi da do povlasne nekretnine postoji drugi (prikladniji) put. Navedeni nalaz i mišljenje predlagatelj nije dostavio, postupivši pritom protivno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP, kojom je propisano da uz prijedlog za dopuštenje revizije valja dostaviti žalbu i po potrebi druge dijelove spisa s jasnim naznakama spornih dijelova na koje se u prijedlogu za dopuštenje revizije stranka pozvala. Stoga je ovaj sud ocijenio da se drugo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ne može smatrati važnim u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
4.3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 389.b st. 1. ZPP, riješiti kao pod točkom I. izreke.
5. Za treće postavljeno pravno pitanje predlagatelj nije određeno iznio razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu (čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP).
5.1. Budući da u odnosu na treće pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 387. st. 2. ZPP, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP odlučeno je kao pod točkom II. izreke.
Zagreb, 15. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
