REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3238/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, protiv tuženika Lovačka udruga Sjeverni Dilj seoce, Put Cerje III 1, Stari Slatnik, OIB 80509372533, kojeg zastupa punomoćnik Petar Krnić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, radi isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1579/2024-2 od 11. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-294/2023-6 od 23. veljače 2024., na sjednici održanoj 15. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e :

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1579/2024-2 od 11. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P- 294/2023-6 od 23. veljače 2024., postavljajući sljedeća pravna pitanja:

„Je li divljač na cesti u smislu odredbe čl. 1064. ZOO predstavlja opasnu stvar?

„Jesu li svi oštećenici temeljem odredbe čl. 82. Zakona o lovstvu dužni pri ostvarivanju prava na naknadu štete provesti postupak, kako to propisuje ova zakonska odredba, bilo da se radi o šteti nastaloj na prometnici ili na poljoprivrednom zemljištu?

„Je li tuženima u regresnom postupku pripada pravo na traženje primjene odredbe čl. 80. točka 6. alineja 1. Zakona o lovstvu, ako nisu učestvovali u prethodnom postupku kao umješači, kao i da li im u regresnom postupku pripada pravo na provjeru obima i visinu štete?“

2. Kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelj ukazuje da odluka drugostupanjskog suda odstupa od shvaćanja izraženog u odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-3870/2022-2 od 6. studenog 2023.

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje tuženika nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5.1 Naime, vezano uz prvo postavljeno pitanje, drugostupanjski sud nije izrazio pravno shvaćanje koje bi bilo u suprotnosti s već izraženim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske o tom pitanju u nizu odluka (poslovni broj Rev 96/2023-2 od 5. travnja 2023., Rev 2902/2016-2 od 28. kolovoza 2019., Rev 1021/22-2 od 27. veljače 2024. i dr.).

5.2. Vezano uz druga dva postavljena pitanja valja reći da naznačena odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-3870/2022-2 od 6. studenoga 2023. ne predstavlja odgovarajuće razloge važnosti, jer ista nije činjenično i pravno usporediva s pobijanom odlukom. To iz razloga što u navedenoj odluci nije zauzimano shvaćanje o primjeni odredbe čl. 82. i čl. 80. toč. 6. al 1. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj 99/18, 32/19 i 32/20 - dalje: ZL), a ujedno predmet spora ovopredmetnog postupka nije bila naknada štete na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim i drugim objektima, odnosno pri provedbi lova, što je taksativno navedeno u odredbi čl. 78. st. 1. i 2. ZL pa da bi od odgovora na pitanje, kojim se preispituje primjena odredbe čl. 82. ZL, a koja odredba se odnosi na spomenute taksativno navedene kategorije iz čl. 78. toč. 1. i 2. ZL ovisio ishod spora u ovom konkretnom slučaju.

6. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 15. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić