REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4578/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČH, vlasnika [obrt], obrta za proizvodnju, prijevoz i trgovinu, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Vukalović, odvjetnik u Varaždinu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3443/2023-2 od 20. kolovoza 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1493/2020 od 16. lipnja 2023., u sjednici održanoj 15. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3443/2023-2 od 20. kolovoza 2024. zbog povrede prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku, zajamčenog čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3443/2023-2 od 20. kolovoza 2024., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1493/2020 od 16. lipnja 2023.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj navodi da prijedlog podnosi zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku, te zbog razloga propisanih odredbom čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku, jer smatra da su u postupku pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom povrijeđena njegova temeljna ljudska prava, pravo na pravično suđenje i u njemu sadržano prava na obrazloženu sudsku odluku, zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije, tuženica je predložila prijedlog tužitelja odbaciti kao nedopušten.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/08, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP, vijeće je ocijenilo da je tužitelj učinio vjerojatnim da su mu u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđena njegova temeljna ljudska prava, pravo na pravično suđenje i u njemu sadržano prava na obrazloženu sudsku odluku, zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 55/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 i 6/24 - dalje: Konvencija).
5. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio naložiti tuženici naknaditi tužitelju imovinsku štetu predajom u posjed i vlasništvo ukupno 21,07 m3 oblog drva hrasta konkretne kakvoće furnirsko drvo 1. razred, odnosno isplatu imovinske štete u iznosu od 38.189,37 kn / 5.068,60 EUR s pripadajućom zateznom kamatom, s obrazloženjem da je postojao opravdani razlog za privremeno oduzimanje predmeta (drvne građe) prema čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o carinskom nadzoru te da nema uvjeta za primjenu odredbe čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", broj 150/11, 12/13, 93/16, 104/16 i 66/19). Drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu, obrazlažući da tužitelj nije dokazao da je zbog nezakonitog odnosno nepravilnog rada tijela državne uprave pretrpio štetu.
6. Međutim, drugostupanjski sud je propustio navesti odlučujuće razloge kojima se rukovodio kad je potvrdio prvostupanjsku presudu obzirom na navode tužitelja iznesene u žalbi (kao i u tužbi), kojima je tužitelj tvrdio da je nakon okončanja prekršajnog postupka sukladno odluci tog suda valjalo vratiti privremeno oduzete predmete (drvnu građu), ali da je upravo zbog nezakonitog odnosno nepravilnog postupanja tijela državne uprave privremeno oduzeta drvna građa zbog neadekvatnog skladištenja propala te je on pretrpio štetu.
7. Navedenim postupanjem, drugostupanjski sud je doveo u pitanje pravo tužitelja na pravično suđenje i u njemu sadržano prava na obrazloženu sudsku odluku, zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6. st. 1. Konvencije.
8. Sukladno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP, za ostala pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije se uzima da je u odnosu na njih prijedlog povučen.
9. Budući da su u ovoj pravnoj stvari, u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava, ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP u vezi s čl. 387. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389. st. 1. ZPP i čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina