REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-842/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenome od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: IA, OIB [osobni identifikacijski broj] i ĐA, OIB [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Zoran Galić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Grada Sveti Ivan Zelina, OIB 49654336134, Sveti Ivan Zelina, Trg Ante Starčevića 12, kojeg zastupa punomoćnica Renata Pejanović, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž- 1128/2022-2 od 4. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-915/2019-34 od 5. rujna 2022., u sjednici održanoj 15. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Uvažava se revizija, ukidaju presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1128/2022-2 od 4. srpnja 2023. i presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Pn-915/2019-34 od 5. rujna 2022. i predmet vraća prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je tuženiku naloženo da tužiteljicama solidarno plati 325.500,00 kn / 43.201,27 Eur sa zateznim kamatama i nadoknadi im parnične troškove.
2. Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju iz članka 382. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) dopuštenu mu rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd 37/2024-2 od 11. siječnja 2024. zbog pravnoga pitanja: „Je li sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ako nije cijenio ispravu koja sadrži mišljenje vještaka koji je izrađen za stranku (ne po nalogu suda)?“.
3. U odgovoru na reviziju tužiteljice su predložile ovome sudu da ju odbaci ili odbije.
4. Ovaj je sud, na temelju čl. 391. st. 1. ZPP, drugostupanjsku presudu ispitao u cijelosti, kako ju tuženik pobija i kako mu je to rješenjem ovoga suda Revd 37/2024-2 od 11. siječnja 2024., i samo zbog pitanja zbog kojega je revizija dopuštena, vodeći računa o tome da je st. 3. toga članka propisano da u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava.
5. Revizija je osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za isplatu naknade štete utemeljen na tvrdnji da je njihova kuća oštećena uslijed izvođenja radova na sanaciji ulice u kojoj se kuća nalazi, a po narudžbi tuženika kao investitora.
7.1. Nižestupanjski sudovi su tužbene zahtjeve ocijenili osnovanima pozivom na članak 1090. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) utvrdivši, između ostaloga, i na temelju nalaza i mišljenja građevinskoga vještaka, sačinjenog po nalogu prvostupanjskoga suda, tuženikovu odgovornost za štetu i njenu visinu.
7.2. U odnosu na tuženikov žalbeni navod da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti nalaz i mišljenje vještaka koji je sačinjen prema tuženikovoj narudžbi, drugostupanjski je sud u svojoj odluci obrazložio: „U odnosu na žalbene navode tuženika prema kojima je navedeni nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ing. Žarko Željka potpuno suprotan nalazu i mišljenju građevinskog vještaka ing. Dimitrija Govorčinovića kojeg je angažirao tuženik, valja istaći da značaj nalaza i mišljenja vještaka ima samo nalaz i mišljenje onog vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio parnični sud, a ne i nalaz i mišljenje osobe koju je angažirala neka od stranaka izvan sudskog postupka (tako i u Rev-797/01 od 26. rujna 2001. i Rev-1312/14 od 23. listopada 2018.). Kako je dokazno sredstvo, kojim se dokazuje osnovanost činjeničnih tvrdnji samo onaj nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici, sud nije dužan nalaz i mišljenje vještaka koji je tuženik priložio, i koji je uz to sastavljen po nalogu tuženika, cijeniti samo iz razloga što ga je sačinila osoba koja je stalni sudski vještak. U konkretnom slučaju pravilno je postupio sud prvoga stupnja kada nalaz i mišljenje sudskog vještaka Dimitrija Govorčinovića nije ocijenio kao relevantan dokaz radi utvrđivanja uzročno- posljedične veze između štetnog događaja i nastanka štete.“
8. U reviziji tuženik u biti osporava izloženo shvaćanje drugostupanjskoga suda.
9. Kako to proizlazi iz nižestupanjskih odluka i spisa predmeta, prvostupanjski je sud odredio izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku građevinske struke Žarku Željku, radi utvrđenja tuženikove odgovornosti za nastalu štetu. Tuženik je pak u spis dostavio nalaz i mišljenje Dimitrija Govorčinovića, inače sudskoga vještaka, koji je nalaz i mišljenje izradio na tuženikov zahtjev, koji nalaz i mišljenje nije podudaran u vezi s utvrđenjem o odlučnim činjenicama, nalazu i mišljenju vještaka Žarka Željka, na kojemu je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje.
10. U vezi s dokaznom snagom nalaza i mišljenja vještaka koji je izrađen po nalogu stranke te se stranka u postupku pozvala na taj nalaz i mišljenje kao ispravu radi utvrđenja odlučnih činjenica, ovaj je sud u odluci Rev 1298/2021-2 od 24. listopada 2023. obrazložio: „Prema odredbi čl. 251. st. 1. - 4. ZPP vještačenje obavljaju vještaci koje određuje sud na prijedlog stranaka, a kad je radi utvrđenja ili razrješenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Sud rukovodi vještačenjem, označuje vještaka, predmet koji će se razgledati, postavlja mu pitanje i, prema potrebi, traži objašnjenja u svezi s danim nalazom i mišljenjem (čl. 259. st. 1. ZPP), a vještak uvijek mora obrazložiti svoje mišljenje (čl. 260. st. 2. ZPP).... Značaj sudskog nalaza i mišljenja u smislu citiranih propisa, ima samo nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud. Premda nalaz i mišljenje na zahtjev neke od stranaka mogu izraditi također stalni sudski vještaci, njihov pisani nalaz i mišljenje nije zatražio sud. Stoga, takav nalaz i mišljenje, kao i eventualne njegove kasnije izmjene i dopune, nemaju jednaku dokaznu snagu kao nalaz i mišljenje vještaka koje je odredio sud i koje je provedeno u smislu propisa Zakona o parničnom postupku kojim je uređeno izvođenje tog dokaza, već predstavlja ispravu pribavljenu od strane pojedine stranke u postupku, koja jest dokazno sredstvo, ali ju kao takvu treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza.“
11. Dakle, iako nalaz i mišljenje vještaka koji je tuženik priložio u spis nije nalaz i mišljenje vještaka kojega je sud odredio za vještaka, to samo po sebi ne znači da taj nalaz i mišljenje nema nikakvu dokaznu snagu, već ga sud, kao ispravu, treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih izvedenih dokaza, osim ako iz drugih opravdanih razloga taj dokaz ne smatra odlučnim, što je onda dužan i obrazložiti (i što nižestupanjski sudovi u konkretnome slučaju nisu učinili), a u protivnome čini bitnu povredu odredaba parničnoga postupka na koju se tuženik pozvao. Ono što je izloženo u prethodnoj i ovoj točki obrazloženja ovoga rješenja predstavlja i odgovor na na naznačeno pravno pitanje.
12. Kako su nižestupanjske presude u vezi s revizijskom pitanjem utemeljene na shvaćanju drugačijem od iznesenoga u ovome rješenju valjalo je odlučiti kao u točki I. izreke na temelju čl. 391. st. 7. ZPP.
13. Odlučivanje o troškovima revizije ostavljeno je za konačnu odluku na temelju čl. 166. st. 3. ZPP (t. II. izreke).
Zagreb, 15. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
